Connect with us

Društvo

Hljeb u Srpskoj poskupio više nego u Evropi

Cijena hljeba u Republici Srpskoj porasla je više u odnosu na daleko razvijenije zemlje, što pokazuje podatak da je taj proizvod u Evropskoj uniji u prosjeku 18 odsto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 procenata više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu.

Prema podacima Statističke agencije Evropske unije Evrostat, hljeb je u Evropi skuplji nego ikada, kako kažu, prvenstveno zbog sukoba između Rusije i Ukrajine koji je poremetio globalna tržišta jer su te dvije zemlje glavni izvoznici žitarica.

Njihova analiza pokazuje da je u avgustu ove godine cijena hljeba u EU u prosjeku 18 odsto viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u poređenju sa avgustom 2021. godine, kada je cijena hljeba u prosjeku bila viša za svega tri odsto u odnosu na avgust 2020. godine.

Statistički podaci za avgust ove godine u Srpskoj još nisu dostupni, ali prema onima za mjesec ranije, očigledno je da je poskupljenje na našem tržištu enormno.

Statističari su izračunali da je kilogram bijelog hljeba u Srpskoj u julu ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Poređenja radi, stanovnici u RS su za kilogram bijelog hljeba u julu 2021. godine izdvajali u prosjeku 2,25 maraka, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine.

Član Udruženja ekonomista RS SNjOT Marko Đogo rekao je za “Glas” da je očigledno da je kriza prenesena i na naše tržište koje je veoma malo i usitnjeno.

– Procentualno, cijena hljeba kod nas porasla je za oko 30 odsto, dok je taj rast u EU procentualno dosta manji, što je posljedica nefunkcionisanja našeg tržišta. Evropsko tržište je veliko i konkurencija ne dozvoljava tako lako podizanje cijene hljeba, dok smo mi ovdje isparčani i mali, tako da je kod nas mogućnost da trgovci podignu cijene daleko veća – pojasnio je Đogo.

Poskupljenja su svjesni i pekari, ali dodaju da je pšenica berzanska roba, te da je i prošle sedmice cijena na Novosadskoj berzi otišla gore.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, rekao je za “Glas Srpske” da je teško bilo šta prognozirati jer su i sva ranija predviđanja pala u vodu.

– Zbog virusa korona i sukoba u Ukrajini došlo je do rasta cijena prehrambenih proizvoda, među kojima su poskupjeli i brašno i hljeb. Očekivali smo, s obzirom na dobar ovogodišnji rod pšenice, da će doći do pada cijene brašna, pa onda i hljeba. Čak su i iz Ukrajine krenuli određeni kontingenti hljebnog žita, međutim, do stabilizacije tržišta i pojeftinjenja nije došlo – rekao je Pelemiš.

Zalihe

Radenko Pelemiš ističe da Srpska uvozi oko 70 odsto pšenice za prehrambenu industriju, uglavnom iz regiona.

– Neće biti nestašice pšenice, a onda ni brašna ni hljeba. Svega ima dovoljno – rekao je Pelemiš.

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno