Connect with us

Društvo

ZLOUPOTREBE INTERVENTNOG UVOZA: Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište

Na tržište BiH za dvije godine po hitnim procedurama uvezeni su lijekovi vrijedni oko 57 miliona maraka, a nadležni upozoravaju da je riječ o medikamentima koje niko ne kontroliše, zbog čega se budi sumnja u njihov kvalitet.

U izvještaju o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u zemlju stižu neregistrovani lijekovi, a na osnovu dozvola nadležnih entitetskih ministarstava zdravlja i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

U izvještaju stoji da se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da bude spriječen ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

– Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta, osim rizičnih medikamenata, te se radi o potpuno nekontrolisanim lijekovima – piše u izvještaju.

U dokumentu se navodi da je odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan s ciljem rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se implementacijom tih propisa trenutno vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed i to za period od šest mjeseci do tri godine.

– U posljednje vrijeme određeni klinički centri, s ciljem dobijanja “kvalitetnijih neregistrovanih” lijekova, sastavljaju tenderske specifikacije koje liče na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – navodi se u izvještaju Agencije.

Prema njihovoj analizi, ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovu rješenja entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. iznosio je 22,46 miliona KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 miliona KM.

– Na osnovu dostavljenih izvještaja i izdatih rješenja entitetskih ministarstava zdravlja o realizovanom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da oko 60 odsto od ukupno realizovanog hitnog uvoza čini onaj odobren od strane Ministarstva zdravlja FBiH, dok je preostalih 40 odsto realizovano na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS – stoji u dokumentu koji je objavljen na internet stranici “eKonsultacije”.

U Agenciji za lijekove BiH navode da povećanju količine interventno uvezenih lijekova pogoduju kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja su uzrokovana velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih godina iz Agencije.

U dokumentu stoji da je veliki izazov u radu te institucije hroničan nedostatak radnika, ističući da su lani u prosjeku imali 92 zaposlena iako su im budžetom odobrena 103 radna mjesta, kojih po sistematizaciji treba da bude 160.

Korisnici lijekova koji u zemlju stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, savremenih terapija koje još nisu registrovane u BiH.

– Niko od naših članova nam nije prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi se uglavnom podižu u bolničkim apotekama, kada odobre ljekari specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz je potpuno opravdan i ponekad jedino rješenje jer kada bi čekali da se registruju, ne bi ga imali dugo, a neophodni su nam – rekla je članica Saveza za rijetke bolesti RS zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

Opojne droge

U izvještaju Agencije za lijekove BiH navodi se da je tokom 2023. godine za potrebe redovne kontrole kvaliteta uzorkovano 40 lijekova.

– Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstance i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja – stoji u dokumentu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

UMIČEVIĆ: Ministre ne viđam u trgovinama, samo Šeranić kupuje

Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal

Nastavi čitati

Društvo

PREDSTAVLJEN “ZMIJANJSKI VEZ” U KINI, izazvao posebnu pažnju

“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nastavi čitati

Aktuelno