Connect with us

Društvo

ZLOUPOTREBE INTERVENTNOG UVOZA: Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište

Na tržište BiH za dvije godine po hitnim procedurama uvezeni su lijekovi vrijedni oko 57 miliona maraka, a nadležni upozoravaju da je riječ o medikamentima koje niko ne kontroliše, zbog čega se budi sumnja u njihov kvalitet.

U izvještaju o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u zemlju stižu neregistrovani lijekovi, a na osnovu dozvola nadležnih entitetskih ministarstava zdravlja i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

U izvještaju stoji da se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da bude spriječen ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

– Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta, osim rizičnih medikamenata, te se radi o potpuno nekontrolisanim lijekovima – piše u izvještaju.

U dokumentu se navodi da je odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan s ciljem rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se implementacijom tih propisa trenutno vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed i to za period od šest mjeseci do tri godine.

– U posljednje vrijeme određeni klinički centri, s ciljem dobijanja “kvalitetnijih neregistrovanih” lijekova, sastavljaju tenderske specifikacije koje liče na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – navodi se u izvještaju Agencije.

Prema njihovoj analizi, ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovu rješenja entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. iznosio je 22,46 miliona KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 miliona KM.

– Na osnovu dostavljenih izvještaja i izdatih rješenja entitetskih ministarstava zdravlja o realizovanom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da oko 60 odsto od ukupno realizovanog hitnog uvoza čini onaj odobren od strane Ministarstva zdravlja FBiH, dok je preostalih 40 odsto realizovano na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS – stoji u dokumentu koji je objavljen na internet stranici “eKonsultacije”.

U Agenciji za lijekove BiH navode da povećanju količine interventno uvezenih lijekova pogoduju kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja su uzrokovana velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih godina iz Agencije.

U dokumentu stoji da je veliki izazov u radu te institucije hroničan nedostatak radnika, ističući da su lani u prosjeku imali 92 zaposlena iako su im budžetom odobrena 103 radna mjesta, kojih po sistematizaciji treba da bude 160.

Korisnici lijekova koji u zemlju stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, savremenih terapija koje još nisu registrovane u BiH.

– Niko od naših članova nam nije prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi se uglavnom podižu u bolničkim apotekama, kada odobre ljekari specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz je potpuno opravdan i ponekad jedino rješenje jer kada bi čekali da se registruju, ne bi ga imali dugo, a neophodni su nam – rekla je članica Saveza za rijetke bolesti RS zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

Opojne droge

U izvještaju Agencije za lijekove BiH navodi se da je tokom 2023. godine za potrebe redovne kontrole kvaliteta uzorkovano 40 lijekova.

– Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstance i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja – stoji u dokumentu.

Related Topics:

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Društvo

GODIŠNJE GUBIMO MANJI GRAD! Zvanični podaci Agencije za statistiku potvrdili crne prognoze za BiH

Bosna i Hercegovina nastavlja da tone u ozbiljnu demografsku krizu. Tokom 2025. godine broj umrlih bio je za 11.696 veći od broja rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U prošloj godini registrovano je 24.105 živorođene djece, što je za dva odsto manje nego 2024. godine. Istovremeno je umrla 35.801 osoba, odnosno 0,58 odsto više nego godinu ranije.

Drugim riječima, prirodnim putem BiH je za samo godinu dana izgubila gotovo 12.000 stanovnika.

Sve manje rođenih, sve više umrlih

Demografska slika dodatno je pogoršana u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan prirodni priraštaj u 2024. godini iznosio je 10.997 osoba, dok je tokom 2025. godine razlika između broja rođenih i umrlih povećana na 11.696.

To znači da se jaz između broja novorođenih i preminulih nastavlja širiti, pri čemu je broj rođenih dodatno smanjen, dok je broj umrlih porastao.

Manje brakova, više razloga za zabrinutost

Tokom 2025. godine u BiH je sklopljeno 15.168 brakova, što je za 4,02 odsto manje nego godinu ranije.

Istovremeno su registrovana 2.052 razvoda.

Broj brakova sam po sebi ne određuje broj budućih rođenja, ali pad broja sklopljenih brakova predstavlja još jedan pokazatelj promjena u demografskom i društvenom ponašanju stanovništva.

BiH svake godine ostaje bez jednog manjeg grada

Kada se razlika između broja rođenih i umrlih posmatra kroz brojke, razmjeri problema postaju još očigledniji.

Za samo godinu dana prirodnim putem izgubljeno je gotovo 12.000 stanovnika. To je broj ljudi koji odgovara stanovništvu jednog manjeg grada.

A ovo nije konačna slika demografskog pada.

Podaci Agencije za statistiku BiH ne uključuju migracije stanovništva. Odlazak građana u inostranstvo dodatno utiče na ukupan broj stanovnika, pa je stvarni demografski gubitak zemlje znatno složeniji od onoga što pokazuje samo odnos rođenih i umrlih.

Ako se ovakav trend nastavi, pitanje više nije samo koliko nas se godišnje rodi i umre, već koliko će ljudi u BiH uopšte biti za nekoliko decenija.

(Buka)

Nastavi čitati

Aktuelno