Connect with us

Društvo

NOVI UDAR PO DŽEPOVIMA GRAĐANA: Poskupljuje gorivo u Srpskoj

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednih par dana biće korigovane najvjerovatnije za oko 10 feninga naviše, te bi tako litar dizela mogao koštati oko 2,70, a benzina 2,60 maraka.

Kaže predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, pojašnjavajući kako se ove cijene mogu očekivati na osnovu trenutnih nabavnih cijena naftnih destilata na regionalnom tržištu.

„Naftni distributeri koji imaju stare zalihe vjerovatno neće odmah podizati cijene, ali oni koji budu sada nabavljali nove količine biće prinuđeni da izvrše određene korekcije, možda i za oko 10 feninga. Da li će toliko i biti, vidjećemo, jer nikako ne bi trebalo zaboraviti i da je ovo jedan, uslovno rečeno, mrtav period, odnosno vrijeme kada nema toliko prometa na benzinskim pumpama, kao u vrijeme turističke sezone pa će vjerovatno i to dobrim dijelom uticati koliko će ovo poskupljenje iznositi“, poručio je Savić, piše „Glas Srpske“.

Od septembra do kraja 2023. godine cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj korigovane su u prosjeku za oko 50 feninga naniže. Do toga je došlo nakon što je vrijednost jednog barela sirove nafte pala sa 93 na 74 dolara.

Međutim, od početka januara globalna dešavanja i berzanske spekulacije ponovo su pogurale cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu te je tako jedan barel sirove nafte juče “otišao” na 84 dolara, što predstavlja povećanje od oko 14 odsto. Ovaj skok je posebno bio evidentan u posljednje dvije sedmice, a razloga za isti, prema riječima Savića je nekoliko.

Na svjetskim tržištima, navodi on, cijene sirove nafte rasle su u prethodnom periodu jer su trgovce ohrabrile nove poticajne mjere u Kini i stabilan rast američke ekonomije, što je onda podržalo potražnju za “crnim zlatom”.

A onda je, ističe on, do novog skoka cijena na ovom turbulentnom i nepredvidivom tržištu došlo nakon posljednjeg napada dronom u Jordanu u kom su poginula tri američka vojna službenika. Ova vijest zajedno sa onom da Huti iz Jordana, a koje podržava režim iz Teherana, nastavljaju sa napadima na brodove u Crvenom moru – sirovu naftu “brent” pogurali su naviše, a eventualni američki odgovor na ovaj napad mogao bi najvjerovatnije dodatno negativno uticati na ovo tržište.

Prema ocjenama pojedinih analitičara da bi barel ponovo dostigao vrijednost od 90 dolara i više, trebalo bi da se desi scenario – da dođe do direktnog udara na bliskoistočni naftni teret ili infrastrukturu za proizvodnju nafte.

Ono što zabrinjava jeste to što Huti nastavljaju sa ometanjem plovidbe kroz Crveno more i Suecki kanal. Lista kompanija koje izbjegavaju strateški prolaz – moreuz Bab el Mandeb nastavlja da se širi svakim danom, u rasponu od naftnih kompanija kao što su “Britiš petroleum” ili “Šel” pa sve do azijskih rafinerija.

Related Topics:

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno