Connect with us

Biznis

“OVO JE DNO DNA” Najveći investitor u Srpskoj odlučio da ZAMRZNE, KONZERVIRA i POVUČE sve svoje investicije

Jedan od najvećih investitora u Republiku Srpsku, Rodoljub Drašković, predsjednik Swisslion poslovnog sistema, definitivno je odustao od daljih ulaganja u ovaj entitet.

Drašković je još sredinom prošle godine najavio da više neće investirati u RS i da se okreće susjednim državama. No, tek ovih dana postalo je kristalno jasno da se nije šalio i da je svoj novac definitivno preusmjerio u druge države.

Kako smo izvijestili ove sedmice, Drašković je krenuo u investiciju tešku čak 50 miliona evra u vojvođanski grad Vršac, gdje je dobio punu podršku lokalnih vlasti.

Tamo ima ili gradi vinograde, dvorac, kompleks sa eko-turističkim i rekreativnim sadržajem, resort, hotel sa vinskim podrumima, salonima, apartmanima…

Osim toga, u jednom intervjuu početkom ove godine je ispričao da je počeo i s ulaganjima u Makedoniju.

– U Makedoniji trenutno radimo na projektu turističkog razvoja Prespanskog jezera. Vlada Makedonije mi je dala državljanstvo te zemlje, što me dodatno obavezuje da se maksimalno uključim u razvoj privrede Makedonije – rekao je tada.

Drašković je rođen u BiH i poznat je kao najveći investitor u istočnoj Hercegovini.

Sagradio je poznati Grad Sunca kod Trebinja, odnosno akva park, halu sportova, zatvoreni bazen, fitnes centar, otvorene terene za sve sportove, igrališta za djecu, igraonice, spa centar, hotel Panoramu sa 5 zvjezdica, Bijeli grad sa preko hiljadu smještajnih jedinica za turiste, kongresni centar, Etno selo, Varoš čaršiju itd.

On je još ljetos najavio da diže ruke od investiranja u RS i to zbog korupcije.

– Definitivna odluka Rodoljuba Draškovića je da zamrzne, konzervira i povuče sve svoje investicije iz Trebinja, jer nema namjeru da investira teško stečeni kapital i svoju energiju u korumpiranom političkom i privrednom ambijentu, kakav je danas u Trebinu i cijeloj Republici Srpskoj – rekao je tada njegov tim.

Drašković je tada poručio da će investicije usmjeriti na Srbiju i Crnu Goru, a kompanije iz BiH će kaže prepustiti supruzi.

U intervjuu početkom ove godine je rekao da je u Hercegovinu investirao više nego svi zajedno u njenoj istoriji.

– Da je bilo zdravog političkog ambijenta i da su slijedili moju viziju privrednog razvoja mogli smo uraditi daleko više. Djela govore sve ono što smo uradili za poslednjih 15 godina – naveo je tada.

Inače, Drašković je već godinama razočaran u sistem u RS, pa njegova odluka nije došla iznenada.

Gostujući u jednoj televiziijskoj emisiji prije nekoliko godina, rekao je da “Republika Srpska dno dna Evrope”. Pojasnio je da je stanje u RS rezultat dugogodišnje autokratije i volje jednog čovjeka, piše BiznisInfo.ba.

Biznis

HTIO SAM POMOĆI LIVNU: Neću više ništa raditi od čega nemam koristi

Preduzetnik Mate Rimac oglasio se na Fejsbuku povodom natpisa o navodnoj sabotaži njegovog projekta u Livnu.

Naime, prema pisanju Jutarnjeg lista, stanovnici Livna pobunili su se protiv turističkog projekta Mate Rimca i investitora Marina Mumoze tvrdeći da će projekt zagaditi okolinu i životnu sredinu te da su Rimac i Mumoza jeftino kupili 30.000 kvadrata od Grada Livna, kao i da su namjeravali još 465.000 kvadrata uzeti u koncesiju.

Rimac je danas na Facebooku oštro odgovorio i rekao da više neće pomagati Livnu.

“O ovome se dosta piše zadnjih dana pa je valjda u redu da i ja nešto kažem. Jutarnji je ovu priču čak stavio na naslovnicu tiskanog izdanja s mojom slikom, išli su razgovarat po birtijama u selu, a da mene nitko ništa nije pitao. Top novinarstvo.

“Livno izumire”
U Livno sam uvijek volio ići. Iz Livna se ljudi već dugo iseljavaju ali u posljednjih 15-20 godina, grad doslovno izumire. Van sezone, kad se gastarbajteri vrate u Njemačku, grad je gotovo pa pust. Meni je uvijek bilo žao vidjeti da taj prekrasan grad u potpunosti odumre pa sam htio dati svoj doprinos, u skladu sa svojim mogućnostima, u pokušaju da se nešto pokrene. 2018. godine osnovao sam poslovni inkubator Linnovate – neprofitnu udrugu koja pomaže poduzetnicima početnicima da izgrade svoje firme.

U početku sam mislio pomagati u osnivanju tehnološki-orijentiranih firmi ali je brzo postalo jasno da to nije realno za Livno. Onda smo pomagali svima – od ljudi koji su pokretali poljoprivrednu proizvodnju, proizvodnju džemova, stolarske obrte, vrtiće… S tim smo pomogli stvoriti 50-ak radnih mjesta. Osnivačima smo dijelili grantove i beskamatne pozajmice bez kolaterala/garancije (i bez uzimanja udjela) za dobre projekte. Sve se financiralo iz mog privatnog džepa. Dakle čista filantropija, jer povrata nema.

“Probao sam napraviti nešto dobro za svoj kraj”
Onda sam upoznao Marina – čovjek koji je gurao i bez mene, radio na izrazito visokom nivou i imao sve ono što pravi poduzetnik treba. Kada sam počeo pričati sa Marinom o investiciji u njegov projekt je jedan vrlo poznati i svjetski uspješan Livnjak također bio zainteresiran za investiranje. Pitao me za povrat investicije – kada će se to isplatit. Ja sam mu rekao: “ako razmišljaš o povratu, ovo nije investicija za tebe. Ja računam da niti jedan Euro koji uložim u Livno neću nikad više vidjeti. Ovo radimo da se dolje nešto pokrene.” On nije mogao ići u investiciju koja ima malu šansu povrata kapitala, no ja sam htio pokušati, pa makar propalo – probao sam napraviti nešto dobro za svoj kraj.

Da ne budem ljut sam na sebe kada jednom budem star da nisam pokušao dok se još moglo, dok grad nije potpuno izumro. Ukupno sam uložio blizu 2M Eura u Marinovu firmu Continental Adventure. Marin me pitao da li želim 70-80% firme za taj novac, s obzirom da ničeg još nije bilo i sav kapital dolazi od mene. Ja sam “uzeo” samo 40%, jer želim da je firma njegova, jer relativno je lako dati novac, a za svaki dan se borit treba puno energije. Cilj je bio – napraviti nešto lijepo u Livnu što i mnogi drugi mogu kopirati i što može stvoriti što više radnih mjesta i vrijednosti za kraj. Za sad je stvorilo 12 radnih mjesta a plan je bio 70 u roku od par godina. Do nedavno…

“Presjekli su vodove”
Livno i Livanjsko polje su prekrasni komadi prirode. Osim što je lijepo je i ogromno. Može se doslovno voziti satima s off-road vozilima i biti van civilizacije. Nikad mi nije palo na pamet da će jedan mali komadić tog prostranstva postati problem. Pogotovo jer je projekt savršeno uklopljen u prirodu, iznad naseljenih područja. U Continental Adventure dolazi se makadamom, a objekte se iz sela niti ne može vidjeti.

Meni je potpuno OK da su ljudi protiv nečega i iznesu argumente zašto je tome tako. Ja sam mislio da radimo dobru stvar za zajednicu, da sam iz svog džepa izdvojio da bi se nešto dobro napravilo. I onda čujem da su presjekli vodove kojima se napaja CA naselje (ostalo bez struje danima), peticije protiv projekta, uvrede i klevete protiv mene, da ja to radim da se obogatim i takve stvari. Radi konteksta: izgradio sam firmu koja vrijedi preko 2 milijarde Eura – investicija u CA je 0,1% toga. U osobnom vlasništvu posjedujem 5 automobila od kojih svaki vrijedi više od cijele investicije u Continental Adventure. Zar stvarno mislite da je meni potrebno da zaradim na šumi u Livnu? Nemam pametnijeg načina investicije?

“Ljudi su skloni krojiti zavjere kojih nema”
Ljudi su skloni krojiti neke zavjere kojih nema. Da, kupili smo zemljište za 1 Marku po m2 – na javnom natječaju od Grada, isto za koliko su i deseci drugih u to vrijeme kupovali. Ne razumijem što smo trebali – tražiti grad da nama, iznimno, prodaje zemlju za 5x veću cijenu od tržišne? Btw. Zemljište je bilo već građevinsko prije nego smo ga kupili, a ne, kako se lažno pisalo, da smo ga mi pretvorili. Ono što smo morali je očistiti od smeća koje su seljani tamo desetljećima istovarali, na toj svojoj svetoj zemlji.

Ljudi kreću od sebe i valjda znaju da oni sami ne bi napravili ništa nesebično. Da ONI nebi radili nešto dobro bez svoje koristi. I zato vjeruju da niti drugi ne čine takve stvari. Na žalost, ima nas tako naivnih, glupih…

“Neću raditi više ništa”
Ali evo, shvatio sam – tko sam ja da pomažem? Tko sam ja da sprječavam izumiranje svog rodnog kraja? Iako sam imao namjeru još jako puno toga raditi u Livnu (tek mi je 36 godina, i tek sam prodao 1% svoje firme [koju krvavo gradim zadnjih 15 godina] za svoj “privatni džep” s čim sve ovo financiram), ali mi je ovo bila dobra lekcija. Više NIŠTA neću raditi, a da nije nešto što radim radi sebe. Hvala za tu lekciju.

P.S. Što se tiče astronomske zarade koju ću imati u ovom projektu – evo ponude. Neka seljani skupe novce i za točno jednak iznos koji sam do sada uložio u projekt im prodam svoj udio. Bez kamate, bez marže – 1:1 moja investicija. Pa oni mogu zaraditi te astronomske iznose umjesto mene”, napisao je Rimac.

Nastavi čitati

Biznis

NE IDE IM PO PLANU! “Tesla” spušta cijene svojih modela

Američka kompanija za električne automobile “Tesla” spušta cijene pojedinih svojih modela u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, na Bliskom istoku i u Africi, saopštio je portparol kompanije.

Ovaj potez dolazi pošto je kompanija prethodno objavila smanjenje cijena u Kini i SAD.

U Njemačkoj je cijena “modela tri” sa pogonom na zadnjim točkovima spuštena na 40.990 evra sa 42.990 evra. Dosadašnja cijena bila je na snazi od februara.

Cijene više “Teslinih” modela u Americi snižene su za 2.000 dolara nakon što su isporuke u prvom kvartalu bile ispod očekivanja.

“Priuštivost je ključna za našu misiju”, saopštila je na mreži “Iks” kompanija u vlasništvu Ilona Maska.

Vrijednost “Teslinih” akcija opala je ispod 150 dolara, što je eliminisalo sve dobitke ostvarene tokom prošle godine. Cena akcija kompanije iz Ostina od početka godine umanjena je za oko 40 odsto usljed pada prodaje i veće konkurencije.

Nastavi čitati

Biznis

EKONOMIJA BIH ĆE RASTI, ali nema napretka bez dubokih reformi

Ekonomija Bosne i Hercegovine će i ove godine rasti, ali ozbiljno napredovanje nije moguće bez dubokih reformi.

Ovo se navodi u najnovijem izvještaju Svjetske banke u kojem piše da Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, bilježi rast ekonomije, ali dugoročno jačanje nije moguće bez dubokih reformi.

“Uključuje to povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju”, navodi se u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

U izvještaju analitičara ove institucije piše da će realni rast BDP-a u BiH u ovoj godini biti 2,6 odsto, a 3,3 odsto u narednoj godini.

“Ovaj rast je podržan većim izvozom koji je olakšan ojačanom inostranom tražnjom i porastom privatne potrošnje podržanim jačim realnim prihodima kako inflacija dalje usporava na niske jednocifrene brojeve”, piše u izvještaju.

Kako su naveli, predviđa se da će se do 2026. godine rast ubrzati na četiri odsto, te će biti podstaknut izvozom i privatnom potrošnjom koji proizlaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u EU i zaoštravanja

tržišta rada u BiH.

“Uprkos uzletu u izvozu robe i usluga, od 2024. do 2026. očekuje se da će se CAB pogoršati na preko pet odsto BDP-a zbog većeg uvoza robe široke potrošnje u skladu sa snažnim rastom privatne potrošnje”, stoji u izvještaju.

Ekonomista Igor Gavran, kazao je za “Nezavisne novine” da su ove vijesti jedino pozitivne u smislu da ne predviđaju pad i recesiju.

“Prognozirano je da je rast zaista minimalan i apsolutno nedovoljan za BiH. Iako pozitivan, on znači jedva malo više od stagnacije. Reforme su definitivno potrebne, ali jako upitne u okolnostima izborne godine i stalnih problema u funkcionisanju vlasti. Eventualno u onim oblastima gdje je EU obećala novac u okviru programa rasta za zapadni Balkan”, objašnjava Gavran.

Dodaje da se rast izvoza očekuje zbog očekivanog rasta na našim izvoznim tržištima, ali nažalost, ne zbog otvaranja novih tržišta.

“Ovako i dalje ostajemo izloženi rizicima kretanja ekonomije EU”, naglasio je Gavran.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je da je ovaj izvještaj optimističan, posebno u vezi s rastom ekonomije.

“Dosta realnije je da se krećemo u tom domenu od dva do tri odsto, što je uobičajeno za Bosnu i Hercegovinu. Kada je riječ o nekim strukturnim, dubinskim reformama, činjenica je da nemamo niti jedan reformski program, ne samo u implementaciji, nego ga nemamo ni u najavi. Zbog toga sam pesimističan u pogledu navedenog”, kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, on se slaže sa autorima da bi reforme omogućile veći ekonomski rast.

“Ipak, za sada nemamo takve naznake da se bilo šta radi u tom pravcu, izuzev dobrih privatnih inicijativa i strateških dokumenata, ali nemamo ništa konkretno. Pesimista sam, ali ne toliki da očekujem ekonomski pad ili nešto slično. Treba uzeti u obzir i dešavanja u Evropskoj uniji, i to će biti interesantno pratiti iz naše perspektive”, rekao je Čavalić.

Ekonomista Bojan Lučić naveo je da je realno očekivati rast ekonomije.

“Njihove prognoze su čak i bojažljive, što će reći da očekujem i veći rast ekonomije od navedenog. Javni prihodi konstantno rastu. S obzirom da se javni prihodi prikupljaju oporezivanjem ekonomske aktivnosti, potrošnje, profita, rada i da poreske stope nisu mijenjane, zaključak je da je rast na osnovu višeg nivoa ekonomske aktivnosti. Mislim da će ekonomija da bude u porastu i da na nama ostaje kako ćemo da iskoristimo potencijale i izazove koji će se naći ispred nas”, zaključio je Lučić.

Nastavi čitati

Aktuelno