Connect with us

Društvo

Da li je RAST MINIMALCA uticao na poskupljenja u RS? MINISTARSTVO NEGIRA navode privrednika

Rast minimalne plate u Republici Srpskoj nije u značajnoj mjeri uticao na rast cijena u trgovinama, kako se to pokušava prikazati u dijelu javnosti, kažu u resornom ministarstvu.

Rast minimalne plate u Republici Srpskoj nije u značajnoj mjeri uticao na rast cijena u trgovinama, kako se to pokušava prikazati u dijelu javnosti, jer podaci Odjeljenja za trgovinu i cijene Ministarstva trgovine i turizma Srpske pokazuju da u februaru nije došlo do značajnijeg rasta cijena u odnosu na januar, rekla je Srni stručni savjetnik za odnose s javnošću u Ministarstvu Nikolina Trninić.

Trninićeva je navela da je rast cijena primijećen kod dijela proizvoda, i to jogurt, meso i pekarski proizvodi u iznosu od 10 do 30 feninga, dok su cijene većeg dijela proizvoda na nivou cijena sa kraja 2023. godine.

“Trebamo imati u vidu da govorimo o prosječnim cijena na području Srpske i da svakako postoji razlika u cijeni proizvoda u Banjaluci i Bijeljini ili drugim gradovima u Srpskoj, kao što smo to u proteklim danima i u medijima vidjeli na primjeru pekarskih proizvoda koji su u Banjaluci značajno skuplji nego u drugim dijelovima Republike”, rekla je Trninićeva.

Ona je dodala da postoji razlika u cijenama i između trgovačkih lanaca.

“Rast cijena proizvoda nije situacija sa kojom se susreću samo građani u Srpskoj, već je ovakav trend prisutan u svim zemljama regiona, ali i svijeta usljed globalnih kretanja, kao i društveno-političke situacije, od perioda korone i svih naknadnih i aktuelnih dešavanja u svijetu”, navela je Trninićeva.

Ona je istakla da su proizvodi, čije se cijene prate u sklopu osnovne potrošačke korpe, jeftiniji u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH i region.

“Sigurni smo da značajnu ulogu u ovakvom odnosu cijena imaju uredbe koje je još 2021. godine donijela Vlada Srpske, a koje se odnose na ograničavanje marže na osnovne životne namirnice i naftu i naftne derivate”, rekla je Trninićeva.

Ona je navela da Vlada Srpske u uslovima slobodnog tržišta i formiranja cijena ima ograničene mogućnosti djelovanja, posebno u uslovima uvozno orijentisane privrede kakva je privreda Republike.

“Na primjer, kada su u pitanju proizvodi iz kozmetičke industrije i lične higijene, proizvodi koji su dostupni u Srpskoj su većinom proizvodi iz uvoza i cijene na našem tržištu zavise od nabavnih cijena robe na tržištu sa kojeg ih dobavljaju domaći distributeri. Slično je i sa proizvodima iz konditorske industrije”, objasnila je Trninićeva.

Ona je navela da se u javnosti proteklih dana govorilo i o cijenama voća i povrća, ali da se tu mora imati u vidu i da su ti proizvodi sezonskog karaktera te da njihova cijena varira zavisno od perioda godine.

“To svakako znaju i kupci, te je na određen način i besmisleno u februaru pričati o visokim cijenama paradajza ili jagoda”, rekla je Trninićeva.

Ministarstvo trgovine i turizma Srpske, dodala je Trninićeva, redovno prati kretanje cijena i mogućnosti kroz koje može uticati na njihovo smanjenje.

“U fokusu javnosti ovih dana jesu naše aktivnosti i pregovori o cijeni hljeba, ali moramo naglasiti da to nisu jedine aktivnosti koje realizujemo. Službe Ministarstva aktivno rade i na izmjenama drugih propisa, te proširenja obuhvata proizvoda obuhvaćenih Uredbom o ograničenju marže na osnovne životne namirnice”, rekla je Trninićeva.

Ona je dodala da je u cilj svih aktivnosti da, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, Ministarstvo zaštiti životni standard građana, vodeći pri tome računa da donesenim mjerama ne ugroze snabdjevenost tržišta, niti naruše privredni ambijent u Srpskoj.

U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u FBiH.

Na primjer, cijena kilograma hljeba od brašna tip 500 u Srpskoj iznosi 3.15 KM, a u FBiH 3.82 KM. Kilogram pilećeg mesa – file u Srpskoj košta 12.50 KM, dok je u FBiH 15 KM, cijena zamrznutog graška u Srpskoj iznosi pet, dok je u FBiH šest KM, te pirinač u Srpskoj košta 4.20 KM, a u FBiH 5.03 KM.

Istovremeno, najniža plata u Srpskoj iznosi 900 KM, dok u FBiH u ovoj godini iznosi 619 KM.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno