Connect with us

Banjaluka

BICIKL SVE POPULARNIJI U BANJALUCI! Novi koncept saobraćaja donio više od 4 KILOMETRA NOVIH BICIKLISTIČKIH STAZA

Bicikl postaje sve popularnije prevozno sredstvo i na našim ulicama. Međutim, iako vožnja ovog dvotočkaša ima brojne benefite, kako za zdravlje, tako i za životnu sredinu, potrebno je raditi na dodatnoj motivaciji građana i izgradnji biciklističke infrastrukture.Novi koncept saobraćaja u širem centru Banjaluke donio je više od četiri kilometra potpuno novih biciklističkih staza. Konkretnih podataka o broju biciklista koji ih koriste, posebno u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića kroz centar grada, zasad, nažalost, nema jer ne postoje raniji podaci, ali se može primijetiti da je došlo je do određenog povećanja broja vozača u centralnoj gradskoj zoni.

Dodatni problem jeste taj što su se u ovoj ulici ranije biciklisti mahom kretali trotoarom, a određen broj se i dalje tako kreće, tvrde iz Centra za životnu sredinu.
“Smatramo da će se privikavanje dogoditi u narednom periodu, pogotovo tokom proljeća i ljeta. Takođe, jako je bitno da se tokom ove godine iscrta i nastavak traka kroz Ulicu Mladena Stojanovića, te riješe se kontaktne raskrsnice na čitavoj ovoj dionici”, rekao nam je Dragan Kabić, koordinator programa “Transport” iz navedene banjalučke organizacije.

Što se tiče podataka na drugim dionicama, u 2023. godini brojači biciklista na tri lokacije utvrdili su 264.235 kretanja biciklom u periodu od 2. januara do 6. decembra 2023 na tri mjerne tačke: u ulicama Stevana Bulajića, Majke Jugovića i Bulevar vojvode Petra Bojovića.Bitno je napomenuti da brojači na ovim lokacijama broje po jedan smjer kretanja. Distribucija na ovim lokacijama je prilično ravnomjerna, s tim da treba uzeti u obzir da na Bulevaru vojvode Petra Bojovića, koji blago dominira sa udjelom od 42 odsto, više biciklista koristi suprotnu stranu ulice za kretanja u oba smjera (pogotovo oni koji komuniciraju sa Starčevicom).U Centru kažu da je razlog tome nebezbjednost kružnog toka kod Rebrovca, koji je prekinuo biciklističke tokove, pa je zapravo broj kretanja na ovoj dionici zasigurno veći.
“Ovo ne znači da treba pomjeriti brojač na drugu stranu ulice, već riješiti spoj biciklističke infrastrukture koji je prekinut ne samo mostom bez adekvatne biciklističke infrastrukture i pomenutim kružnim tokom, već i tragikomičnim rješenjem kroz zeleni prostor između Bulevara Desanke Maksimović i Jug Bogdana. Ovo ostaje jedna od prioritetnih tačaka za rješavanje kojom će se Gradska uprava morati baviti ukoliko želi da riješava saobraćajne probleme”, tvrdi Kabić.

Prema njegovim riječima, brojači kažu da prosječan broj kretanja po mjesecima “skače” naglo u maju, dominira tokom juna, jula, avgusta i septembra, te počinje opet padati u oktobru, što je smisleno ako se uzmu u obzir vremenski uslovi.
“Ali, ovako velike oscilacije na godišnjem nivou znače isto tako da biciklistički saobraćaj prosto nije razvijen. Odnosno, nije razvijena mreža biciklističke infrastrukture, te nisu donešene druge mjere koje obeshrabruju korišćenje putničkih automobila (kao npr. mjere u domenu parkirnih politika)”, naveo je naš sagovornik.

I biciklisti imaju “špicu” u saobraćajuIstakao je da na navedene tri lokacije, kretanja biciklom na dnevnom nivou, radnim danima, imaju jasniji jutarnji intenzitet između 6.30 i 8.30, dok je poslijepodnevna “špica” dosta blaža, odnosno razvučena je na duži period, između 14.00 i 20.00 časova, sa dominantnim vremenima u oko 16.30 i 18.30.Vikendom, biciklisti na ovim lokacijama, najviše se kreću između 11.00 i 14.00 časova, te između 18.00 i 20.00 časova.
“Na kraju, valja pomenuti i tačkasta brojanja modalnog udjela (po vidu kretanja po putniku) saobraćaja koja je Centar za životnu sredinu radio na tri lokacije u prethodnoj godini, i to: Gavre Vučkovića, Cara Lazara i Jovana Dučića. Po jednom takvom brojanju (grafički prikaz u prilogu), na dvije lokacije modalni udio biciklističkog saobraćaja je bio 1,9%, dok je na lokaciji u Gavre Vučkovića taj broj bio mnogo viši – 3,8%. Nažalost, putnički automobil je na sve tri lokacije dominirao u ukupnom kretanju sa rasponom između 56,5% i 72,3%. Bitno je napomenuti da su ovo rezultati analize na malom uzorku, na dan, u jutarnjem špicu, bez odnosa sa pređenim kilometrima, ali i kao takvi, daju uvid u poprilično loš modalni miks”, zaključio je Kabić.

“Ljude je sramota da idu na posao biciklom”Marko Lakić, dugogodišnji bicklista i član Planinarskog društva “Kozara” ne krije oduševljenje kada je riječ o izgradnji nove biciklističke infrastrukture u Banjaluci.
“Ovo što je urađeno za sada je odlično, ali bi bilo potrebno da se maksimalno uvežu staze po gradu kao i da se urade dodatni iskoraci u vidu promocije korištenja bicikala kao prevoznog sredstva”, rekao nam je Lakić i dodao da ne bi bilo loše da građani dobiju subvenciju za kupovinu i korištenje bicikla.

“Nije sve sa Zapada loše. Ljude treba osvijestiti o benefitima za lično zdravlje i životnu sredinu. Zaposleni u Gradskoj upravi, Vladi, institucijama i školama koji žive u centru grada dodatno su motivisati da idu biciklom na posao. Treba izgradit više nadstrešnica i parkinga za bicikle…”, navodi Lakić uz tvrdnju da je kod nas ljude sramota da idu na posao biciklom.

“Nekada, dok su u SFRJ ljudi radili u fabrikama, tako su mi stariji pričali, ujutro kod Boske na semaforu znalo je da bude stotine biciklista…”, naveo je kao primjer Lakić i sugerisao biciklistima da ne smiju da se kreću trotoarom već trebaju po kolovozu na lokacijama gdje ne postoji biciklistička staza.

“Banj brdo i Ponir savršeni za razvoj brdskog biciklizma”Sagovornik Mondo portala osvrnuo se i na potencijale Banj brda i šireg predjela Ponira koji su savšreni za razvoj brdskog biciklizma. Prema njegovim riječima, postoji dosta staza koje su već stavljene na mapu nekoliko puta, dok bi se veliki broj starih moglo “oživjeti” uz minimalno ulaganje.
“Time bi se napravila ozbiljna mreža staza što bi privuklo ljude više u prirodu, a i obogatilo bi turističku ponudu grada. Jedna od najrazvijenijih grana turizma je avanturistički turizam odnosno aktivni odmor”, rekao nam je Lakić.

Tvrdi da za mont-bajk (MTB) staze nedostaju sistemska rješenja o održavanju i kreiranju staza. Kao pozitivan primjer je naveo Sjedinjene Američke Države (SAD) gdje su za navedenu infrastrukturu zadužena šumska gazdinstva.
“Ali je potrebna svijest o tom sportu i saradnja sa organizacijama i pojedincima koji se bave MTB-om. Trenutno se održavanje MTB staza u gradu svodi na entuzijazam pojedinaca”, zaključio je Lakić.
Banjaluka.com

Banjaluka

ALJETIĆ “Uz nastavak svih mjera podrške, BUDŽETOM PREDVIĐENI i brojni kapitalni projekti”

Završene su javne rasprave o Nacrtu budžeta, koji je za 2026. godinu planiran u iznosu od 268 miliona KM, a osim planiranih projekata u Prijedlog budžeta biće uvršteni i dodatni projekti koje su građani tokom javih rasprava predložili.

Poručio je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za finansije Milan Aljetić, istakavši da su rasprave o Nacrtu koji je nedavno usvojila Skupština Grada održane na teritoriji cijelog grada.
-Nacrt budžeta za narednu godinu, osim neizostavnih stavki poput socijalnih doznaka, povećanih plata, redovnog održavanja saobraćajnica ali i higijene grada, te nastavka svih mjera podrške koje je uvela aktuelna gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Stanivukovićem donosi i mnoštvo novih kapitalnih projekata – istakao je Aljetić.
Kako je pojasnio, sve mjere poput besplatnih udžbenika, besplatnih građevinskih dozvola, besplatnog prevoza biće nastavljene i u narednoj godini, a za neke mjere biće i proširen obuhvat i iste će biti i dodatno unaprijeđene.
-I ove godine mjere podrške koje je Banja Luka prva i započela ostaju na snazi, a to je svakako besplatan prevoz za penzionere i povoljnije karte za učenike i studente za šta izdvajamo oko 8,5 miliona KM što je značajan iznos. Uz to nastavljamo i podršku kroz besplatne udžbenike, subvencija boravka djece u privatnim vrtićima a plan nam je da nađemo optimalan način kojim ćemo izjednačiti cijenu privatnih i javnih vrtića – rekao je Aljetić.
Dodao je da Banju Luku očekuju i važni infrastrukturni projekti.
-Projekat koji bih svakako izdvojio je rekonstrukcija vodovodnog sistema „Tunjice 1 i 2“, kojim će trajno biti riješeno pitanje vodosnabdijevanja potkozarskih sela i za ove namjene biće izdvojeno oko 10 miliona KM. Među važnim projektima svakako je i most u Docu, te smo i za ovaj projekat namijenili oko 5,3 miliona KM. Uz to predvidjeli smo i značajna sredstva za ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu u Priječanima, Debeljacima, Kuljanima, Česmi i Zalužanima, gdje ćemo raditi Ulicu Nenada Kostića, ali i druge projekte. Želim da građani znaju da smo saslušali sve prijedloge i da ćemo u Prijedlog uvrstiti i dodatne ulice u kojima je zaista neophodna rekonstrukcija – rekao je Aljetić.
Kada je riječ o samom budžetu, Aljetić se osvrnuo i na pitanje prihodovne strane, istakavši da je pored plana gradske administracije da sprovede sve planirane projekte, neohodno da Grad ima i stabilne prihode.
-Stabilni prihodi Grada zavise i od odluka Skupštine Grada, a već sada postoje naznake da će nam biti uskraćen prihod od naplate parkinga, a nije usvojena ni Odluka o vrijednosti nepokretnosti, a te odluke nam donose značajne prihode – zaključio je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

NAJBOLJI NOVOGODIŠNJI PROVOD JE U BANJALUCI! Smještajni kapaciteti popunjeni

Smještajni kapaciteti u Banjaluci gotovo su u potpunosti popunjeni, što potvrđuje veliku zainteresovanost gostiju za proslavu novogodišnjih praznika, rečeno je Srni u banjalučkoj Turističkoj organizaciji.

Samostalni stručni saradnik Milica Radović rekla je Srni da Banjaluka raspolaže sa 2.321 ležajem hotelskog tipa, kao i sa više od 500 registrovanih smještajnih jedinica u privatnom smještaju, popularno poznatih kao „stan na dan“.

– Cijene smještaja variraju u zavisnosti od tipa i kategorije – od luksuznih objekata do pristupačnijih opcija. Prema trenutno dostupnim podacima, za smještaj koji je još slobodan, cijene za dvije osobe za dva novogodišnja noćenja kreću se u rasponu od 150 do 600 evra – rekla je Radovićeva. Ona je navela da je tradicionalno za novogodišnje praznike u Banjaluci izraženo interesovanje turista iz regiona, a glavni razlozi dolaska su bogat zabavni program i koncerti, sa posebnim akcentom na organizovani doček Nove godine na otvorenom, koji je postao jedan od najprepoznatljivijih prazničnih sadržaja grada.

– Upravo taj događaj, uz nastupe popularnih regionalnih muzičkih izvođača, predstavlja snažan „magnet“ za posjetioce – rekla je Radovićeva.

Prema njenim riječima, turiste privlači i cjelokupna praznična atmosfera grada, koju upotpunjuju zimski market, klizalište, kao i raznovrstan program u okviru manifestacija „Banjalučka zima“ i „Zimzobal“, koje se realizuju u Parku „Petar Kočić“ i na Trgu Krajine. – Posebno interesovanje bilježi i gastronomska ponuda, među kojom se izdvaja banjalučki ćevap, kao i noćni život u kafićima, restoranima i noćnim klubovima – rekla je Radovićeva.

U poređenju sa većim gradovima u regionu i Evropi, Banjaluka je, kako ističe, i dalje cjenovno konkurentna destinacija, kako kada je riječ o smještaju, tako i kada je riječ o ponudi hrane i zabave.

– Pored zabavnih sadržaja, gosti pokazuju interesovanje za obilazak užeg centra grada, Tvrđave Kastel, muzeja, Hrama Hrista Spasitelja i Banskog dvora, kao i za kraće izlete u okolinu, poput posjete samostanu Trapista „Marija Zvijezda“, Krupi na Vrbasu, Etno-selu „Ljubčke doline“ i drugim atraktivnim lokalitetima, posebno u okviru organizovanih grupnih posjeta – navela je Radovićeva.

Evidentno je, dodala je, da Banjaluka kao destinacija bilježi kontinuiran rast broja dolazaka i noćenja, kako na mjesečnom, tako i na godišnjem nivou, pa se očekuje da se pozitivan trend nastavi i u 2026. godini, uz projekciju ostvarenja istorijskog maksimuma od više od 200.000 turističkih noćenja.

Banjaluku je za deset mjeseci ove godine posjetilo 109.559 turista, što je osam odsto više nego prošle godine, kada je u istom periodu zabilježeno 101.457 dolazaka.

Za deset mjeseci evidentirano je 168.758 noćenja, što je za devet odsto više nego lani, kada je zabilježeno 155.009 noćenja.

U tom periodu Banjaluku su posjetila 76.373 strana turista, koji su ostvarili 168.758 noćenja, te 33.186 domaćih turista sa 46.599 noćenja.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO Džudo klubu Banja Luka na DVOSTRUKOJ TITULI EKIPNOG ŠAMPIONA Republike Srpske

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je čestitke Džudo klubu Banja Luka povodom osvajanja dvostrukog naslova ekipnog šampiona Republike Srpske, ističući da je riječ o velikom sportskom uspjehu koji potvrđuje kvalitetan i predan rad.

– Čestitke Džudo klubu Banja Luka na dvostrukom naslovu ekipnog šampiona Republike Srpske! Ovaj uspjeh je najbolja potvrda da se predan rad, posvećenost i podrška sportu višestruko vraćaju. Naši sportisti svojim ponašanjem, rezultatima i uspjesima na najbolji način predstavljaju Banju Luku i Republiku Srpsku – poručio je Stanivuković.

Gradonačelnik je naglasio da su ovakvi rezultati snažan podsticaj mladima, ali i potvrda da ulaganje u sport ima dugoročne i višestruke koristi za cijelu zajednicu.

– Zato je ulaganje u sport ulaganje u zdravu, uspješnu i ponosnu budućnost, zaključio je Stanivuković.

Iz Gradske uprave poručuju da će Banja Luka i dalje nastaviti da pruža podršku sportskim kolektivima i sportistima koji svojim radom i rezultatima promovišu grad i doprinose razvoju sporta.

Nastavi čitati

Aktuelno