Connect with us

Svijet

RASPOREDIĆEMO VOJSKU I ORUŽJE u blizini granice sa Finskom

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da će Rusija rasporediti vojsku i oružje u blizini granice s Finskom. On je u intervjuu agenciji RIA Novosti i televiziji Rossiya-1 ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez nazvao “beznačajnim korakom”.

“Tamo (na finskoj granici) nismo imali vojnika, sada će oni biti tamo. Nije bilo sistema za uništavanje, sada će se tamo pojaviti. Sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa, ovo (za Finsku i Švedsku) je apsolutno beznačajan korak”, izjavio je Putin.

Finska, neutralna decenijama, postala je 31. članica NATO-a prošlog aprila, Švedska se pridružila savezu u martu ove godine. Obje države, kao i njihovi saveznici, uvjerene su da će članstvo u grupi za kolektivnu odbranu pridonijeti njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijelog saveza.

“Kada je ruski predsjednik Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a, steći veću kontrolu nad svojim susjedima i uništiti Ukrajinu kao suverenu državu. Ali nije uspio u tome. Sjevernoatlantski savez je još jača, a Ukrajina je bliža NATO-u kao nikada prije”, komentirao je nedavno zbivanja u savezu njegov čelnik Jens Stoltenberg.

Moskva je već izjavila da će odgovoriti na širenje odbrambenog saveza u pravom trenutku i bez žurbe.

Spremnost za nuklearni rat
Predsjednik Putin također je u intervjuu za agenciju RIA Novosti izjavio da je Rusija spremna za nuklearni rat s vojno-tehnološkog gledišta.

Kada je njezin opstanak u opasnosti, spreman je upotrijebiti nuklearno oružje. Međutim, Putin je rekao i da ne vodi sve nuklearnom ratu. Prema njegovim riječima, nikada nije bilo potrebe za raspoređivanjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini: “Zašto bi nam trebalo oružje za masovno uništenje? Nikada se takva potreba nije pojavila”, rekla je predsjednica.

Putin je dalje rekao da ako Sjedinjene Američke Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto. Istovremeno je poručio SAD-u da će ih Rusija, ako se američki vojnici pojave u Ukrajini, tretirati kao interventne snage.

“U SAD-u ima dovoljno stručnjaka u području rusko-američkih odnosa i u području strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da sve vodi (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to. Oružje je tu da se koristi”, rekao je Putin u intervjuu.

Ruski predsjednik također je u intervjuu ustvrdio da je Rusija spremna pregovarati o Ukrajini, ali samo ako se razgovori temelje na “stvarnosti”.

“Ovo ne bi trebao biti pauza za ponovno naoružavanje neprijatelja, već ozbiljan razgovor koji uključuje sigurnosne garancije za Rusku Federaciju”, rekao je Putin.

Mogućnost mira
Kijev je u više navrata upozorio da odbija kompromis oko svojih zahtjeva u potencijalnim mirovnim pregovorima – između ostalog, povlačenja ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i vraćanja granica zemlje na stanje iz 1991., dakle uključujući i poluotok Krim. Moskva to odbacuje.

Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ruski je predsjednik u više navrata govorio o spremnosti za korištenje nuklearnog oružja, posljednji put u svom govoru o stanju u zemlji u februaru, kada je upozorio Zapad da produbljivanje njegove upletenosti u borbe u Ukrajina bi značila opasnost od nuklearnog rata.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u visoku razinu borbene spremnosti, prošle godine također je rasporedio nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji i suspendirao je sudjelovanje Rusije u Novom START sporazumu, koji ograničava broj nuklearne bojeve glave i njihovi nosači.

U vezi s postupcima Rusije, američki predsjednik Joe Biden rekao je u febrauru da “uvijek moramo brinuti o nuklearnom sukobu”.

Putin se u intervjuu kratko osvrnuo na nedavne ukrajinske napade na ruske regije.

“Ne sumnjam da je glavni cilj, ako ne poremetiti predsjedničke izbore u Rusiji, onda barem na neki način poremetiti normalan proces izražavanja volje građana”, rekao je.

U intervjuu je predsjednik Putin komentirao i američke izbore.

“Ne miješamo se ni u kakve izbore. Kao što sam već mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom koji ima povjerenje američkog naroda, američkih glasača”, kazao je Putin, prenosi Klix.

Svijet

OBEĆANJE IH KOŠTALO LICENCE! Slaviće Trampovu smrt pićem na račun kuće! Država ih ekspresno kaznila, ali oni NE MARE ZA ZABRANU!

Jedna zanatska pivara iz američke savezne države Viskonsin ostala je bez državne dozvole za prodaju alkohola nakon snažne reakcije javnosti i istrage koju su pokrenule vlasti zbog kontroverzne političke objave na društvenim mrežama.

Zvaničnici države Viskonsin saopštili su da će uskoro ukinuti dozvolu za alkohol pivari Minocqua Brewing Company, nakon što je ta kompanija objavila promotivnu poruku u kojoj je obećala gostima besplatno pivo na dan kada predsjednik Donald Tramp premine.

Objava koja je izazvala buru reakcija glasila je: “Besplatno pivo, cijeli dan, na dan kada on umre. Pokažite nam ovu objavu kada se to dogodi za nekoliko mjeseci i ispunićemo obećanje.”

Poruka je ubrzo postala viralna, izazvavši hiljade bijesnih komentara, pozive na bojkot i veliki broj zvaničnih pritužbi koje su građani poslali regulatornim tijelima i lokalnim vlastima.

Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je i druga kontroverzna objava, nakon pokušaja atentata tokom događaja povezanog sa večerom dopisnika Bijele kuće, piše Unilad. U toj poruci je pisalo: “Pa, skoro smo imali #DanBesplatnogPiva. Ili brat ili sestra iz Pokreta otpora moraju da poprave nišan, ili je on ponovo lažirao još jedan pokušaj atentata kako bi dobio pozitivan medijski ciklus. Nikada nećemo znati.” Zašto je dozvola ukinuta

Nakon ubrzanog administrativnog postupka, državni regulatori su zaključili da je promocija prekršila više pravila koja se odnose na poslovanje vlasnika dozvola za prodaju alkohola, posebno ona koja uređuju prihvatljivo oglašavanje i standarde javne bezbjednosti.

Prema zakonima države Viskonsin, objekti koji imaju dozvole za prodaju alkohola podliježu strogim pravilima kada je riječ o reklamiranju, promotivnim kampanjama i ponašanju vlasnika dozvole u javnosti.

Državni zvaničnici naveli su da vlasnici alkoholnih licenci ne smiju da provode marketinške kampanje koje podstiču nasilje, pozivaju na nezakonite radnje ili narušavaju javni red.

Ministarstvo prihoda Viskonsina, koje nadzire sektor alkoholnih pića, saopštilo je: “Odjeljenje za alkoholna pića posvećeno je pravičnoj i dosljednoj primjeni propisa o alkoholnim pićima u Viskonsinu. Odjeljenje je dužno da primjenjuje državne zakone, uključujući obavezu da vlasnici dozvola i licenci poštuju sve važeće propise. Kada se zakoni ne poštuju, odjeljenje preduzima odgovarajuće mjere.”

Pored ukidanja glavne dozvole za prodaju alkohola, regulatorne vlasti su izrekle novčanu kaznu i naredile trenutni prekid proizvodnje i prodaje alkohola u objektu, prenosi B92.

Sloboda govora protiv državne regulacije

Vlasnik pivare, politički aktivista Kirk Bangstad, odbacio je odluku vlasti i tvrdi da je sporna objava predstavljala političku satiru koja je zaštićena Prvim amandmanom američkog Ustava, koji garantuje slobodu govora.

Bangstad je u objavi na platformi Substack napisao: “Kao što možete da zamislite, neću ovo prihvatiti bez borbe. Borićemo se protiv države Viskonsin svim sredstvima, a oni će ponovo morati da me izbace iz mojih pivnica prije nego što prestanem da prodajem pivo žednim progresivcima koji dolaze kod nas.”

On je takođe tvrdio da je pivara postala meta zbog njegovih progresivnih političkih stavova, dok smatra da bi slične poruke sa suprotne političke strane bile drugačije tretirane.

Advokati pivare naveli su da je objava možda bila uvredljiva za dio javnosti, ali da nije direktno pozivala na nasilje niti je prekršila krivične zakone.

Širi kontekst i pravna borba

S obzirom na to da je posljednjih godina bilo više pokušaja atentata na predsjednika Trampa, aktuelne vlasti zauzele su stroži stav prema svemu što bi moglo da se protumači kao podsticanje nasilja.

Pravni stručnjaci ističu da državne administrativne institucije imaju široka ovlaštenja kada odlučuju o poslovnim dozvolama, posebno u industrijama poput prodaje alkohola, koje su tradicionalno pod snažnom regulacijom.

Sudovi su u brojnim slučajevima potvrđivali da državne komisije za alkohol imaju široku slobodu u sprovođenju pravila ponašanja za firme koje posluju na osnovu državnih licenci.

Nakon ukidanja dozvole za alkohol, pivara više nema pravo da legalno proizvodi, služi ili prodaje pivo dok traje žalbeni postupak.

Ishod pravne borbe mogao bi da odluči budućnost ovog poslovanja.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA NA DUNAVU! Vojska minira rijeku dok državi prijeti POTPUNI MRAK! Očajnička trka s vremenom za spas nuklearne elektrane!

Više od 100 rumunskih vojnika učestvuje u kontrolisanim detonacijama stene kako bi preusmjerili vodu Dunava ka nuklearnoj elektrani Černavoda i sprečili gašenje drugog reaktora.

Ministarstvo odbrane objavilo je snimak probne eksplozije u nedjelju popodne, navodeći da je u operaciji učestvovalo više od 100 vojnika. Kasnije je kontraadmiral Marsel Nekulae, zamjenik načelnika štaba rumunske mornarice, objavio da će uklanjanje stene Paržoaja biti nastavljeno u ponedjeljak i da se nadaju da će operacija biti završena u utorak.

Stena Paržoaja na desnoj obali Dunava je granitna formacija, zapravo izbočina zemlje, koja utiče na količinu vode koja ulazi u dva kraka rijeke. Njena eksplozija dijeli javno mnjenje, na primjer, postojala je zabrinutost da intervencija u vanrednim situacijama uopšte ne uzima u obzir stavove mještana.

Novinar Valentin Koman skrenuo je pažnju na činjenicu da vlasti do sada nisu riješile ozbiljne infrastrukturne nedostatke, kao što je činjenica da selo Paržoaja nema vodu za piće, pa su mještani prepušteni na milost i nemilost protoka vode iz bunara i izvora. Koman je takođe izrazio zabrinutost da li će lokalna crkva, koja je dio kulturne baštine Dobrudže, biti pogođena eksplozijom.

Ministarstvo odbrane je u petak saopštilo da je rumunska mornarica počela sa istraživanjem Dunava u pogođenom području kako bi se pripremila za preusmjeravanje vodenog toka. Sljedeća faza intervencije je djelimično zatvaranje kraka Bala, o čemu je takođe bilo riječi u petak. Pro TV je u subotu uveče izvijestio da će četiri barže, dugačke približno 70 metara i visoke 3 metra, biti napunjene kamenom i potopljene kako bi se stvorio podvodni prag koji će smanjiti količinu vode koja ulazi u krak Bala i preusmjeriti vodeni tok ka Starom Dunavu.

Pored toga, Direkcija za donji Dunav radi na produbljivanju korita Starog Dunava za jedan metar, a čisti se i kanal koji vodi do bazena za hlađenje reaktora Černavoda. Vlada je iz rezervnog fonda izdvojila 7 miliona leja za radove. Romeo Soare, predstavnik Direkcije za donji Dunav, rekao je za ProTV da će se efekti radova oko nuklearne elektrane osjetiti najranije sredinom sljedeće nedjelje.

Nivo Dunava opada za 2-3 centimetara dnevno

Sorin Rindašu, zamjenik generalnog direktora Rumunske direkcije za upravljanje vodama, upozorio je u subotu, prema pisanju Agerpresa, da će reaktor 2 nuklearne elektrane, koji je još uvijek u funkciji, trajati oko četiri do pet dana pod trenutnim uslovima, jer nivo vode Dunava u oblasti Černavode opada za oko 2-3 centimetra dnevno. Prema riječima Rindašua, potrebne su vanredne mjere kako bi se zaustavio pad nivoa vode.

Stručnjak je takođe rekao da, iako pada kiša na gornjem Dunavu u Austriji, a padavine su povećale vodostaj pritoka rijeke, a samim tim i Dunava, biće potrebno sedam dana da ova poplava stigne do granice, a još pet dana da stigne do Černavode.

Reaktor 1 nuklearne elektrane Černavaca je isključen iz nacionalnog energetskog sistema u utorak ujutru, a u četvrtak je prvo objavljeno da će biti isključen i reaktor 2, ali je potom odlučeno da se nastavi sa radom. Nuklearna elektrana Černavaca pokriva skoro 20 procenata potrošnje električne energije Rumunije. Instalirani kapacitet bloka 1 je 706,5 MW, a bloka 2 704,8 MW, tako da bi istovremeni kvar dva bloka mogao da znači gubitak proizvodnog kapaciteta od više od 1.400 MW za nacionalnu mrežu.

Proglašena energetska kriza

Vršilac dužnosti premijera Ilie Bolojan objavio je nakon vanredne sjednice kabineta u petak uveče da je u Rumuniji proglašena nacionalna energetska kriza za avgust zbog pada proizvodnje električne energije. Vlada je pozvala sve rumunske elektrane da rade maksimalnim kapacitetom, dok Nacionalna regulatorna agencija za energetiku (ANRE) i Transelektrika hitno priključuju na mrežu solarne elektrane, vjetroelektrane i kapacitete za skladištenje koji su već završeni, ali još uvijek čekaju dozvole.

Pored hitnih mjera, rekao je Bolojan, biće obustavljen i projekat usmjeren na ekološku sanaciju područja ogranka Bala, što bi takođe bilo važno zbog planiranih reaktora 3 i 4 nuklearne elektrane Černovci. Investicija od 150 miliona evra je jednom došla do faze objavljivanja postupka javne nabavke, ali je na kraju otkazana.

Bolojan je u petak pozvao stanovništvo i javne institucije da dobrovoljno smanje potrošnju, posebno u večernjim satima. Rekao je da su najveći industrijski potrošači u Rumuniji već upozoreni na situaciju i da će u ponedjeljak biti konsultovani o planiranim ograničenjima proizvodnje. Kao odgovor na poziv, Jaši je bio prvi veći rumunski grad koji je odlučio da ograniči javnu rasvjetu noću.

Nastavi čitati

Svijet

“SVE SE TRESLO, ČULA SE JEZIVA EKSPLOZIJA!” Snažan zemljotres pogodio Egipat u blizini Sueckog kanala!

Egipat je danas pogodio zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar zemljotresa bio je blizu Sueckog kanala, na dubini od 10 kilometara i udaljen 38 kilometara od grada Sueca.

Prema izjavama očevidaca, objavljenim na veb-sajtu EMSC-a, potres se snažno osjetio i pratio ga je jak zvuk nalik eksploziji.

Stanovnici Sueca kažu da se sve treslo i da je osjećaj bio zastrašujući.

Nastavi čitati

Aktuelno