Connect with us

Svijet

RASPOREDIĆEMO VOJSKU I ORUŽJE u blizini granice sa Finskom

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da će Rusija rasporediti vojsku i oružje u blizini granice s Finskom. On je u intervjuu agenciji RIA Novosti i televiziji Rossiya-1 ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez nazvao “beznačajnim korakom”.

“Tamo (na finskoj granici) nismo imali vojnika, sada će oni biti tamo. Nije bilo sistema za uništavanje, sada će se tamo pojaviti. Sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa, ovo (za Finsku i Švedsku) je apsolutno beznačajan korak”, izjavio je Putin.

Finska, neutralna decenijama, postala je 31. članica NATO-a prošlog aprila, Švedska se pridružila savezu u martu ove godine. Obje države, kao i njihovi saveznici, uvjerene su da će članstvo u grupi za kolektivnu odbranu pridonijeti njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijelog saveza.

“Kada je ruski predsjednik Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a, steći veću kontrolu nad svojim susjedima i uništiti Ukrajinu kao suverenu državu. Ali nije uspio u tome. Sjevernoatlantski savez je još jača, a Ukrajina je bliža NATO-u kao nikada prije”, komentirao je nedavno zbivanja u savezu njegov čelnik Jens Stoltenberg.

Moskva je već izjavila da će odgovoriti na širenje odbrambenog saveza u pravom trenutku i bez žurbe.

Spremnost za nuklearni rat
Predsjednik Putin također je u intervjuu za agenciju RIA Novosti izjavio da je Rusija spremna za nuklearni rat s vojno-tehnološkog gledišta.

Kada je njezin opstanak u opasnosti, spreman je upotrijebiti nuklearno oružje. Međutim, Putin je rekao i da ne vodi sve nuklearnom ratu. Prema njegovim riječima, nikada nije bilo potrebe za raspoređivanjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini: “Zašto bi nam trebalo oružje za masovno uništenje? Nikada se takva potreba nije pojavila”, rekla je predsjednica.

Putin je dalje rekao da ako Sjedinjene Američke Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto. Istovremeno je poručio SAD-u da će ih Rusija, ako se američki vojnici pojave u Ukrajini, tretirati kao interventne snage.

“U SAD-u ima dovoljno stručnjaka u području rusko-američkih odnosa i u području strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da sve vodi (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to. Oružje je tu da se koristi”, rekao je Putin u intervjuu.

Ruski predsjednik također je u intervjuu ustvrdio da je Rusija spremna pregovarati o Ukrajini, ali samo ako se razgovori temelje na “stvarnosti”.

“Ovo ne bi trebao biti pauza za ponovno naoružavanje neprijatelja, već ozbiljan razgovor koji uključuje sigurnosne garancije za Rusku Federaciju”, rekao je Putin.

Mogućnost mira
Kijev je u više navrata upozorio da odbija kompromis oko svojih zahtjeva u potencijalnim mirovnim pregovorima – između ostalog, povlačenja ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i vraćanja granica zemlje na stanje iz 1991., dakle uključujući i poluotok Krim. Moskva to odbacuje.

Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ruski je predsjednik u više navrata govorio o spremnosti za korištenje nuklearnog oružja, posljednji put u svom govoru o stanju u zemlji u februaru, kada je upozorio Zapad da produbljivanje njegove upletenosti u borbe u Ukrajina bi značila opasnost od nuklearnog rata.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u visoku razinu borbene spremnosti, prošle godine također je rasporedio nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji i suspendirao je sudjelovanje Rusije u Novom START sporazumu, koji ograničava broj nuklearne bojeve glave i njihovi nosači.

U vezi s postupcima Rusije, američki predsjednik Joe Biden rekao je u febrauru da “uvijek moramo brinuti o nuklearnom sukobu”.

Putin se u intervjuu kratko osvrnuo na nedavne ukrajinske napade na ruske regije.

“Ne sumnjam da je glavni cilj, ako ne poremetiti predsjedničke izbore u Rusiji, onda barem na neki način poremetiti normalan proces izražavanja volje građana”, rekao je.

U intervjuu je predsjednik Putin komentirao i američke izbore.

“Ne miješamo se ni u kakve izbore. Kao što sam već mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom koji ima povjerenje američkog naroda, američkih glasača”, kazao je Putin, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

PUTIN U PRAVU: NATO vodi posrednički rat sa Rusijom

Specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu Kit Kelog priznao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin u pravu kada kaže da NATO vodi posrednički rat sa Rusijom.

“I ruski lider Vladimir Putin ovo smatra posredničkim ratom NATO-a i iskreno, na neki način, jeste. Mislim, pogledajte šta su evropske zemlje uradile sa podrškom. Putin to jasno vidi”, rekao je Kelog za “Foks njuz”, komentarišući moguću odluku Njemačke da počne da isporučuje Ukrajini krstareće rakete dugog dometa “taurus”.

Govoreći o napretku rusko-ukrajinskih pregovora, Kelog je rekao da, što se tiče ruskog plana za memorandum, Sjedinjene Države ga još nisu dobile.

Međutim, naveo je da je nakon kontakata sa Evropljanima u Londonu pripremljen dokument od 22 tačke, koji uključuje prekid vatre u vazduhu, na kopnu i na moru, ali nijedna strana nije bila u potpunosti zadovoljna njime.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u novembru 2024. godine, tokom samita Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti /ODKB/, podsjetio da je Moskva više puta upozoravala da bi upotreba oružja dugog dometa Zapada na ruskoj teritoriji značila direktno učešće NATO-a u sukobu.

Nastavi čitati

Svijet

GODINAMA VARALI KUPCE NA ISTU FORU: Razotkriven poznati trgovinski lanac

Američki maloprodajni gigant Volmart (Walmart) već godinama koristi skrivene bar-kodove na svojim proizvodima kako bi spriječio krađe – a kupci to do sada nisu ni znali.

Kako je otkrila jedna radnica u viralnom TikTok videu, proizvodi iz linije “Great Value” imaju bar-kodove u samoj ambalaži, nevidljive golim okom.

Ovi kodovi omogućavaju da se proizvod registruje čak i ako kupac preskoči standardno skeniranje na samouslužnim kasama.

Tehnologiju je razvila firma Digimarc još 2019. godine, a Volmart je jedan od prvih velikih korisnika.

I dok tehnološki napreduje, Volmart se suočava sa posljedicama trgovinske politike.

Zbog viših troškova izazvanih američkim carinama na kinesku robu, kompanija planira otkaze za više od 1.000 zaposlenih.

Dio carinskih troškova Volmart će preuzeti na sebe, a dio će, kako navode iz kompanije, ipak platiti potrošači, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

KINA BIJESNA ZBOG IZJAVA TRAMPOVOG MINISTRA ODBRANE: “Ne igraj se s vatrom”

Kineska vlada optužila je američkog ministra odbrane Pita Hegseta da pokušava “posijati razdor” u azijsko-pacifičkoj regiji, nakon njegovog istupa na odbrambenoj konferenciji u Singapuru, gdje je upozorio da Kina predstavlja potencijalnu “neposrednu” prijetnju. Hegset je u subotu izjavio da se Kina “ozbiljno priprema za moguću upotrebu vojne sile kako bi promijenila ravnotežu snaga u Indo-Pacifiku”, te da izvodi probe za stvarnu invaziju na Tajvan.

“Nema smisla uljepšavati. Prijetnja koju Kina predstavlja je stvarna i može biti neposredna”, rekao je u govoru na forumu “Shangri-La Dialogue”, pozvavši zemlje regije da povećaju odbrambene izdatke. Dan kasnije, kinesko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je njegove izjave kao “pune provokacija i usmjerene na stvaranje podjela”.

“Hegset je namjerno zanemario pozive zemalja regije na mir i razvoj i umjesto toga promovisao mentalitet hladnog rata, podsticao konfrontaciju među blokovima, klevećući Kinu neutemeljenim optužbama i lažno je nazivajući ‘prijetnjom’,” poručili su iz kineskog MVP-a. “Njegove izjave bile su pune provokacija i imale su za cilj podijeliti regiju. Kina ih snažno osuđuje i odlučno im se protivi, te je uputila oštar protest SAD.”

U izjavi se takođe odbacuje Hegsetova tvrdnja da Kina teži hegemoniji. “Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja više zaslužuje biti nazvana hegemonijskom silom od samih Sjedinjenih Država, koje su i glavni uzrok narušavanja mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji”, poručili su iz Pekinga.

Ministarstvo je Hegseta optužilo da se “igra vatrom” s tzv. pitanjem Tajvana. Vladajuća Komunistička partija Kine (KPK) smatra Tajvan kineskom pokrajinom koju nezakonito vode separatisti i najavila je da će ga pripojiti. Tajvanska demokratski izabrana vlast i većina stanovništva odbacuju kineski suverenitet.

Australijski ministar odbrane Ričard Marles odbacio je kineske kritike Hegsetovih izjava. “Od Kine smo svjedočili najvećem konvencionalnom jačanju vojne moći neke zemlje još od završetka Drugog svjetskog rata”, rekao je u nedjelju. “To je jedan od ključnih elemenata složenog strateškog okruženja s kojim se suočavamo u regiji i globalno.”

Marles je istakao da Australija već dugo sarađuje sa saveznicima, uključujući SAD i Filipine, kako bi očuvala međunarodni poredak temeljen na pravilima, uključujući operacije slobodne plovidbe kojima se provodi UN-ova Konvencija o pravu mora. SAD nije potpisnik te konvencije.

“Shangri-La Dialogue” godišnji je sigurnosni forum koji okuplja desetine lidera, ministara odbrane i vojnih komandanata iz cijelog svijeta. Iako se većina rasprava odvija na panelima, ključne poruke često dolaze sa sastanaka iza zatvorenih vrata. Dosad su susreti SAD i Kine redovno bili obilježeni verbalnim sukobima, ali i povremenim susretima na visokom nivou, poput prošlogodišnjeg sastanka tadašnjeg kineskog ministra odbrane Donga Juna i američkog ministra Lojda Ostina.

Ove godine Kina je poslala samo skromnu delegaciju koju je predvodio kontraadmiral Hu Gangfeng, potpredsjednik Univerziteta za nacionalnu odbranu Narodnooslobodilačke vojske. Hu je u subotu na panelu, na kojem je učestvovao i čelnik britanske vojske, izjavio da su neki učesnici pokušali “provocirati, stvarati podjele i podsticati sukobe u regiji” svojim kritikama na račun Kine.

Poručio je da je stanje na moru “generalno stabilno”, ali da se regija suočava s “ozbiljnim izazovima”. Optužio je neimenovane zemlje da povećavaju vojnu prisutnost i narušavaju teritorijalni suverenitet drugih pod krinkom “slobode plovidbe”, dok istovremeno podržavaju “tajvanske separatističke snage”.

Kina polaže pravo na veći dio Južnokineskog mora, iako se to područje preklapa s teritorijalnim zahtjevima više drugih zemalja. Peking odbacuje presudu Međunarodnog suda u Hagu kojom su njegove tvrdnje proglašene nevaljanima.

U nedjelju je i ministar odbrane Singapura Čan Čun Sing upozorio da je ključno da Kina i ostatak svijeta “pravilno razumiju jedni druge”. Osvrnuvši se na skromnu kinesku prisutnost na forumu, rekao je da bi Peking trebao “iskoristiti svaku priliku” kako bi iznio svoj stav. “Bez obzira na to je li Kina fizički prisutna na ovakvim dijalozima ili ne, svi imamo odgovornost da s njom komuniciramo kroz različite kanale. Moramo izbjeći situaciju u kojoj dolazi do pogrešnog tumačenja, pogrešne procjene ili iskrivljavanja stavova. To bi bilo opasno”, poručio je Čan, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno