Svijet
U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA
U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).
Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.
Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.
Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.
Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.
Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.
Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.
Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.
U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.
Svijet
POLICIJA SILOM RASTJERALA DEMONSTRANTE U MADRIDU Traže ostavku ministra nakon stravične željezničke nesreće
Španska policija upotrijebila je silu kako bi rastjerala demonstrante okupljene ispred Ministarstva saobraćaja u Madridu u znak protesta zbog željezničke nesreće u kojoj je juče poginulo najmanje 68 osoba, dok je više od 180 povrijeđeno, pišu španski mediji.
Prema navodima medija, više stotina ljudi okupilo se ispred zgrade Ministarstva saobraćaja u Madridu sa zahtjevom za ostavkom ministra Oskara Puentea.
Nekoliko demonstranata palilo je baklje i prevrtalo kontejnere.
Španski portali prenose da je bilo i nekoliko sukoba između policije i demonstranata, te da su bezbjednosne snage upotrijebile suzavac.
Građani Španije su na društvenim mrežama dijelili video-snimke demonstracija, a na pojedinim snimcima vidi se da demonstranti drže transparente na kojima piše poruka upućena premijeru Pedru Sančezu – “Sančezu, 114 smrnih slučajeva traži tvoju ostavku”.
Demonstranti time ukazuju na 68 osoba poginulih u nedavnoj nesreći i 45 koje su stradale u sličnom sudaru vozova u januaru.
Demonstranti su razvili i veliki plakat sa portretom ministra saobraćaja Puentea na kojem piše “kriminalci”.
Dva putnička voza sudarila su se juče u provinciji Toledo nakon kvara na kompjuteru, što je izazvalo gašenje bezbjednosnog sistema.
Španske vlasti proglasile su juče trodnevnu žalost za poginulima.
Svijet
TRAMP RIJEŠIO DA PROMIJENI IME VJEŠTAČKOJ INTILIGENCIJI: Uskoro zabrana u svim državnim dokumentima
Američki predsjednik najavio je zabranu termina “vještačka inteligencija” u državnim dokumentima, uz tvrdnju da tehnologija zaslužuje drugačiji naziv.
Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će u najkraćem roku zvanično zabraniti upotrebu izraza “vještačka inteligencija” u svim državnim dokumentima i institucijama, uz insistiranje da se umjesto toga koristi isključivo termin “superinteligencija”.
Tramp je u objavi na društvenoj mreži Truth Social istakao da je dosadašnji naziv potpuno pogrešan i zastario. Posebno je prozvao medije poput lista The Wall Street Journal, koje je pitao kada će prestati da koriste izraz koji po njemu zvuči kao da je riječ o lažnoj inteligenciji, umjesto o tehnologiji koja je, kako kaže, nevjerovatna.
Ovu temu pokrenuo je i tokom nedavnog obraćanja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, naglasivši da svaka velika prekretnica nosi rizike, ali da “superinteligencija” u tome nije nikakav izuzetak.
Kritičare nove tehnologije uporedio je sa zagovornicima teorija o globalnom zagrijavanju i optužio ih za pretjerano širenje panike i tvrdnje da će roboti napasti ljude i izazvati katastrofu.
Kada je riječ o međunarodnim pravilima, stav Vašingtona je izričit – Sjedinjene Američke Države u potpunosti odbacuju svaki pokušaj uvođenja globalne regulative, uz Trampovu jasnu poruku da onaj ko pobijedi u trci za “superinteligenciju” zapravo pobjeđuje u svemu.
Svijet
Profesorica napastvovala dvojicu učenika: IDE U ZATVOR
Bivša profesorica iz Australije osuđena je na 15 mjeseci zatvora zbog seksualnog zlostavljanja dvojice srednjoškolaca, starih 16 i 17 godina. Jedan od mladića zbog pretrpljene traume i osjećaja srama napustio je školu, a sud je utvrdio da je profesorica svjesno zloupotrijebila svoj položaj.
Tajla Li Brejli (Tayla Lee Brailey), 32-godišnja bivša profesorica iz Sidneja, osuđena je pred Okružnim sudom u Paramati, nakon što je priznala krivicu za četiri krivična djela povezana sa seksualnim zlostavljanjem učenika i materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.
Prema izvještajima australijskih medija ABC News i News.com.au, Brejli je imala seksualni odnos sa 17-godišnjim učenikom u automobilu, dok je drugog, 16-godišnjeg učenika, seksualno dodirivala u učionici.
Kontakt uspostavila preko društvenih mreža
Tokom sudskog postupka izneseno je da je profesorica s učenicima komunicirala i putem društvenih mreža.
Sud je utvrdio da je bila svjesna da su njeni postupci nedopušteni, ali je uprkos tome nastavila sa zlostavljanjem i preduzimala korake kako bi prikrila ono što radi.
Sudija Elizabet Rajan (Elizabeth Ryan) naglasila je da je Brejli iskoristila autoritet koji je imala kao profesorica i povjerenje koje su joj učenici ukazali.
Posebno je istaknuto da se od nastavnika očekuje da štite djecu i mlade koji su im povjereni, a ne da svoj položaj koriste za njihovo iskorištavanje.
Učenik zbog srama prekinuo školovanje
Jedan od najpotresnijih dijelova suđenja bila je izjava učenika o posljedicama zlostavljanja.
Mladić je opisao da se nakon svega osjećao posramljeno i da je zbog toga napustio srednju školu prije završetka posljednjeg razreda.
Imao je probleme sa spavanjem i traumatična sjećanja, a odnosi sa školskim prijateljima bili su ozbiljno narušeni.
Posebno je teško podnosio osjećaj da je sam kriv za ono što mu se dogodilo.
Sudija je naglasila ozbiljnost posljedica koje seksualno zlostavljanje može ostaviti na mlade ljude, naročito kada dolazi od osobe kojoj bi trebalo da vjeruju.
Uhapšena dva puta u razmaku od dvije sedmice
Brejli je prvi put uhapšena u avgustu 2024. godine u jednoj školi u Sidneju.
Policija ju je tada teretila za seksualna krivična djela povezana s jednim učenikom.
Nakon što je puštena uz kauciju, ponovo je uhapšena manje od dvije sedmice kasnije, kada je istraga obuhvatila i drugog tinejdžera.
Na kraju je priznala krivicu za četiri krivična djela, uključujući seksualne radnje nad učenicima i zloupotrebu elektronskih komunikacija u vezi s materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.
Identiteti učenika i naziv škole nisu objavljeni zbog zakonske zaštite žrtava.
Sud razmatrao i njeno psihičko stanje
Tokom izricanja presude razmatran je i psihološki nalaz prema kojem je Brejli dijagnostikovan bipolarni poremećaj.
Prema nalazu, u vrijeme počinjenja djela vjerovatno je prolazila kroz maničnu epizodu.
Sud je uzeo u obzir njeno psihičko stanje i kajanje, ali je zaključio da je znala da postupa pogrešno i da je pokušavala da sakrije svoje ponašanje.
Razmatrane su i posljedice koje je slučaj imao po njen privatni život. Izgubila je posao, brak i ugled, a prema sudskoj procjeni rizik od ponavljanja krivičnih djela je nizak.
Ipak, sudija je zaključila da je zatvorska kazna neophodna zbog težine zlostavljanja i narušavanja povjerenja između nastavnika, učenika i njihovih porodica.
U registru seksualnih prestupnika narednih 15 godina
Brejli je izrečena jedinstvena kazna od 15 mjeseci zatvora, a pravo na uslovni otpust steći će 24. aprila 2027. godine.
Takođe je naloženo da bude upisana u policijski registar osoba koje su počinile seksualna krivična djela nad djecom u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, gdje će ostati narednih 15 godina
-
Politika2 dana agoRADOJIČIĆ OTVORIO KARTE NAKON IZBORA “Dodik prepisuje naš program, a borba za delegate tek počinje!”
-
Banjaluka1 dan agoŠkolske uniforme nose dva odjeljenja u Banjaluci, INTERESOVANJE RODITELJA SVE VEĆE
-
Politika1 dan agoEVO ŠTA PIŠE U PRIJETNJI PRIJEDORU! Traži se likvidacija svih krštenih ljudi i alat za sakaćenje djece
-
Svijet2 dana agoBIVŠA MIS ŠVAJCARSKE OPTUŽILA TRAMPA ZA SILOVANJE: “Pocijepao mi je haljinu i prijetio!”
-
Region1 dan agoANALIZA BRITANSKOG „TELEGRAFA“ ZATRESLA SCENU! „Ne otpisujte Vučića, ovaj poraz mu otvara vrata za veliki povratak!“
-
Svijet2 dana agoNajveća izlaznost u Izraelu od 1981. DANAS PADA NETANJAHU?
-
Banjaluka2 dana agoZEMLJOTRES KOJI JE PROMIJENIO BANJALUKU: 56 godina od katastrofe koja je odnijela živote i promijenila lice grada
-
Region12 sati agoROJTERS OTKRIVA IMENA ZA VRH VLASTI U SRBIJI! Šoškić, Srdanović, Bodiroga i Saičić u trci za ključne funkcije u Srbiji
