Connect with us

Društvo

GORAN STANKOVIĆ, generalni sekretar Saveza sindikata RS: Radnici su postali NAJVAŽNIJA KARIKA SISTEMA

Radnici moraju biti svjesni da se situacija promijenila i da su sada oni najbitnija i najvažnija karika u procesu rada. Ne trebaju se plašiti da zaštite svoja prava i traže veće plate.

Poslodavci, s druge strane, moraju shvatiti da ovo nisu vremena od prije deset, 15 godina kada su imali na raspolaganju nepresušan izvor radne snage. Došlo je vrijeme da moraju čuvati svakog zaposlenog ako žele da njihovi biznisi opstanu i traju.

Poruka je ovo generalnog sekretara Saveza sindikata RS Gorana Savanovića svim radnicima i poslodavcima u Republici Srpskoj povodom Međunarodnog praznika rada koji se obilježava 1. i 2. maja.

– Pozivam poslodavce da zaključe kolektivne ugovore i dozvole zaposlenima sindikalno organizovanje, jer samo kroz razvijen socijalni dijalog na relaciji sindikat poslodavac situacija o pitanju položaja radnika se može promijeniti nabolje – rekao je Stanković.

GLAS: Kako ocjenjujete trenutni položaj radnika u Srpskoj?

STANKOVIĆ: Položaj radnika nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj radnika prima najnižu platu ili nešto iznad tog iznosa s kojim ne mogu obezbijediti ni minimum egzistencije.

Te stvari se moraju promijeniti i već se polako mijenjaju.

Radnicima će se ili povećati plate ili će oni spakovati kofere i otići na Zapad. Mnogi su već otišli i karte nažalost kupili u jednom smjeru zajedno sa porodicama. Ostaćemo bez radne snage, ako se stvari hitno ne promijene.

GLAS: Imaju li radnici u Srpskoj uopšte razloga da slave 1. maj?

STANKOVIĆ: Ima radnika koji imaju visoke plate i slobodne dane će iskoristiti da sa porodicom odu na odmor, a ima i onih koji će taj dan raditi kao i svaki drugi. Za njih smo se izborili da dobiju uvećanu dnevnicu tog dana. Svi oni koji nisu zadovoljni uslovima rada i platama pozivam ih da zajedno s nama 1. maja, kada ćemo se kao i svake godine okupiti u Banjaluci, pošaljemo jasnu poruku socijalnim partnerima, odnosno Vladi RS i Uniji poslodavaca RS da se plate moraju kontinuirano povećavati, da se mora na bolji i kvalitetniji način urediti radni odnos.

GLAS: Javnost smatra da se prava radnika u javnom sektoru daleko više poštuju od zaposlenih u realnom sektoru. Ima li osnova za takav stav?

STANKOVIĆ: U javnom, odnosno budžetskom sektoru imamo uređen sistem zato i jeste bolja situacija, ali i tu ima problema koji se tiču prava radnika. Prvenstveno u javnim preduzećima gdje su plate male, kasne, gdje se ne uplaćuju porezi i doprinosi što se ne bi smjelo dešavati. Pa u zdravstvu je na stotine miliona dugovanja po osnovu neuplaćenih uplaćeno. Tako da kada posmatramo generalno sliku ne možemo reći da je sve dobro u javnom sektoru. Ni kod njih više ne teče med i mlijeko. Dešava se da radnici iz javnog sektora prelaze u privatni zbog većih plata. To je posebno izraženo u IT industriji. Mnogi poslodavci u javnom sektoru ostaju bez najkvalitetnijih radnika jer ih ne mogu platiti koliko mogu privatne kompanije. Zato stalno ponavljam da se plate moraju povećavati. Zarada je glavni razlog koji opredjeljuju radnika za koga će raditi.

GLAS: Kakvo je stanje u realnom sektoru o pitanju poštivanja radničkih prava?

STANKOVIĆ: U realnom sektoru mnoga pitanja nisu uopšte uređena, nema posebnih i granskih kolektivnih ugovora.

Poslodavci ne žele pregovarati kako bi se utvrdio minimum prava za radnike. Imamo samo Zakon o radu i najnižu platu. Zbog toga veliki broj radnika u realnom sektoru je recimo prijavljen na najnižu platu, a ostalo prima u koverti. Znamo da je nemoguće da zidar u trenutnim tržišnim okolnostima radi za 900 KM, ali mnogi su na taj iznos prijavljeni.

GLAS: Jesu li poslodavci svjesni stanja na tržištu rada, odnosno nedostatka radnika zbog odliva kadra za koji donekle snose krivicu?

STANKOVIĆ: Nažalost svijest poslodavca se teško mijenja. Razmišljaju samo o svom profitu, gledajući da se njihova zarada iz godine u godinu povećava, čak i udvostručuje. Pa samo lani je dobit poslodavaca u odnosu na 2022. godinu povećana za 26 odsto, a plate nisu rasle u tolikom procentu, izuzev najniže koja se uređuje zakonom. Poslodavci razmišljaju o problemu tek onda kada radnik saopšti da odlazi, a tada je već kasno. Nemamo više situaciju da na jedno radno mjesto pretenduje pet, deset radnika, ali poslodavci to nikako da shvate. Rijetki su oni koji razmišljaju na sistemski način i koji radnika stavljaju na prvo mjesto. Većina ih se ponaša kao da su otuđeni centri moći, ne razmišljaju da li radnik sa platom od 900 maraka može da preživi.

GLAS: Isplata plata u koverti je sveopšta pojava, ima li naznaka ka poboljšanju situacije?

STANKOVIĆ: To je velika rak-rana našeg društva. Zbog toga smo, između ostalog, i insistirali na povećanju najniže plate jer smo znali da to u suštini nije novi novac već samo prelijevanje sredstava iz nelegalnih u legalne tokove. Stalno insistiramo na izmjeni zakonskih rješenja o inspekcijama i poreskom postupku, a problem su i stimulativne kazne za poslodavce koji nepoštuju zakon. To je vidljivo na primjeru poslodavca koji recimo zapošljava 100 radnika, a kojima ne isplaćuje topli obrok. Taj poslodavac po tom osnovu mjesečno uštedi 22.000 KM. Inspekcija, ako i utvrdi kršenje propisa, što je malo vjerovatno jer je preduzeća mnogo, a inspektora malo, prvo djeluje preventivo i upozori na kršenje zakona. Ako se i desi da napišu kaznu, ona je između 2.000 i 4.000 maraka. Kazne se moraju povećati. Naš mentalitet je takav da samo sankcija daje pozitivan efekat.

GLAS: Da li se svijest radnika mijenja, da li u većoj mjeri sarađuju sa sindikatima i prijavljuju poslodavce koji krše zakon?

STANKOVIĆ: Nažalost i dalje postoji strah radnika. Postoji nepovjerenje u institucije, svjesni su da je malo vjerovatno da će ih inspekcija ili sud zaštititi ako prijave poslodavca. S druge strane, treba znati i da je radnik uvijek najslabija karika. Svjestan da od plate živi, neovisno o tome da li je prima na račun ili na ruke. Ako prijavi poslodavca plaši se da će ostati bez posla pa radije bira da ćuti.

GLAS: Pojedini poslodavci su prijetili da će otpuštati radnike ako se minimalac poveća na 900 KM. Međutim, to se nije desilo. Kako to komentarišete?

STANKOVIĆ: To je uobičajena pojava kada se priča o povećanju plate. Tada dolaze orkestrirani napadi od poslodavaca, pojedinih ekonomskih analitičara potpomognuti pojedinim medijima koji objavljuju članke o urušavanju privrede i gašenju desetina radnih mjesta. To je samo vrsta pritiska prema Vladi RS da ne poveća najnižu platu, da se Savez ućutka i da se utjera strah u kosti radnicima da će ostati i bez onoga što imaju. Na izmaku smo četvrtog mjeseca otkako je minimalac uvećan, a te prijetnje se nisu obistinile. Firme koje su otpustile radnike uradile bi isto i bez povećanja najniže plate jer su negativno poslovale duže vrijeme. Najglasniji u borbi protiv rasta minimalca su upravo oni koji ostvaruju najveću dobit. Ima poslodavaca koji bi bili spremni da njihovi radnici pređu na budžet, a oni da ubiru dobit.

GLAS: Da li će u toku godine Sindikat imati vanrednih zahtjeva za rast najniže plate i koliko je realno da ona iznosi?

STANKOVIĆ: Trenutno analiziramo stanje, da vidimo da li je svuda primjenjena dogovorena najniža plata i da li su ostale plate rasle. Podaci sa terena pokazuju da je u 99 odsto preduzeća primjenjena plata od 900 KM jer ima firmi gdje plate kasne pa se još nije došlo da isplate primanja iz ove godine. Već nekoliko godina naš zahtjev i cilj je da najniža plata mora pokriti troškove prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu koji iznose više od 1.100 KM. To je po našem mišljenju osnov za izračun najniže plate.

Imate riječ sa Milijanom Kos

Emisija glavne i odgovorne urednice informativnog programa daće priliku riječima da stignu do vas.

Ona je lice kojem se vjeruje, lice koje zna kako se rađa dobra priča, kako se osvajaju riječi, pred sebe će, oči u oči, dovesti sagovornike iz političkog i javnog života iz Republike Srpske, BiH, ali i iz regiona i pokrenuti najintrigantije teme. Ko? Šta? Kada? Gdje? Zašto? Kako? I tu se pitanja ne zaustavljaju – otvoreno i odvažno.

Planovi

GLAS: Šta će Savez sindikata RS ove godine raditi o pitanju stvaranja boljeg položaja radnika u Srpskoj?

STANKOVIĆ: Nastavljamo raditi na uređenju novog sistema plata u Srpskoj na čemu Savez sindikata RS već dvije godine intenzivno radi, jer je trenutno stanje neodrživo. U mnogim firmama svi zaposleni primaju minimalac na račun, počevši od spremačica do menadžera, što se mora promijeniti. Cilj novog sistema plata jeste to da utvrdimo najnižu platu po mjestu rada, to jest, polazni koeficijent po poslovima stručne spreme. Na taj način bi inspekcija i Poreska uprava imala instrumente da iskontrolišu poslodavce što sada nije slučaj. Dobili smo podršku od resornih ministarstava, Vlade, predsjednika RS i kontrolnih organa. Svi su saglasni da se mora ići u izmjene sistema plata. Potrebna nam je poslovna zajednica, ali oni se za sada oglušuju jer im ovakvo stanje odgovara. Nadam se da ćemo do kraja godine imati mnogo više naznaka za rješenje ove situacije. Novi sistem plata smanjiće sivu ekonomiju, isplatu plata u kovertama, a biće i više novca u budžetu. U suprotnom nezadovoljstvo radnika će nastaviti da raste, kao i odliv kadra.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno