Connect with us

Društvo

GORAN STANKOVIĆ, generalni sekretar Saveza sindikata RS: Radnici su postali NAJVAŽNIJA KARIKA SISTEMA

Radnici moraju biti svjesni da se situacija promijenila i da su sada oni najbitnija i najvažnija karika u procesu rada. Ne trebaju se plašiti da zaštite svoja prava i traže veće plate.

Poslodavci, s druge strane, moraju shvatiti da ovo nisu vremena od prije deset, 15 godina kada su imali na raspolaganju nepresušan izvor radne snage. Došlo je vrijeme da moraju čuvati svakog zaposlenog ako žele da njihovi biznisi opstanu i traju.

Poruka je ovo generalnog sekretara Saveza sindikata RS Gorana Savanovića svim radnicima i poslodavcima u Republici Srpskoj povodom Međunarodnog praznika rada koji se obilježava 1. i 2. maja.

– Pozivam poslodavce da zaključe kolektivne ugovore i dozvole zaposlenima sindikalno organizovanje, jer samo kroz razvijen socijalni dijalog na relaciji sindikat poslodavac situacija o pitanju položaja radnika se može promijeniti nabolje – rekao je Stanković.

GLAS: Kako ocjenjujete trenutni položaj radnika u Srpskoj?

STANKOVIĆ: Položaj radnika nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj radnika prima najnižu platu ili nešto iznad tog iznosa s kojim ne mogu obezbijediti ni minimum egzistencije.

Te stvari se moraju promijeniti i već se polako mijenjaju.

Radnicima će se ili povećati plate ili će oni spakovati kofere i otići na Zapad. Mnogi su već otišli i karte nažalost kupili u jednom smjeru zajedno sa porodicama. Ostaćemo bez radne snage, ako se stvari hitno ne promijene.

GLAS: Imaju li radnici u Srpskoj uopšte razloga da slave 1. maj?

STANKOVIĆ: Ima radnika koji imaju visoke plate i slobodne dane će iskoristiti da sa porodicom odu na odmor, a ima i onih koji će taj dan raditi kao i svaki drugi. Za njih smo se izborili da dobiju uvećanu dnevnicu tog dana. Svi oni koji nisu zadovoljni uslovima rada i platama pozivam ih da zajedno s nama 1. maja, kada ćemo se kao i svake godine okupiti u Banjaluci, pošaljemo jasnu poruku socijalnim partnerima, odnosno Vladi RS i Uniji poslodavaca RS da se plate moraju kontinuirano povećavati, da se mora na bolji i kvalitetniji način urediti radni odnos.

GLAS: Javnost smatra da se prava radnika u javnom sektoru daleko više poštuju od zaposlenih u realnom sektoru. Ima li osnova za takav stav?

STANKOVIĆ: U javnom, odnosno budžetskom sektoru imamo uređen sistem zato i jeste bolja situacija, ali i tu ima problema koji se tiču prava radnika. Prvenstveno u javnim preduzećima gdje su plate male, kasne, gdje se ne uplaćuju porezi i doprinosi što se ne bi smjelo dešavati. Pa u zdravstvu je na stotine miliona dugovanja po osnovu neuplaćenih uplaćeno. Tako da kada posmatramo generalno sliku ne možemo reći da je sve dobro u javnom sektoru. Ni kod njih više ne teče med i mlijeko. Dešava se da radnici iz javnog sektora prelaze u privatni zbog većih plata. To je posebno izraženo u IT industriji. Mnogi poslodavci u javnom sektoru ostaju bez najkvalitetnijih radnika jer ih ne mogu platiti koliko mogu privatne kompanije. Zato stalno ponavljam da se plate moraju povećavati. Zarada je glavni razlog koji opredjeljuju radnika za koga će raditi.

GLAS: Kakvo je stanje u realnom sektoru o pitanju poštivanja radničkih prava?

STANKOVIĆ: U realnom sektoru mnoga pitanja nisu uopšte uređena, nema posebnih i granskih kolektivnih ugovora.

Poslodavci ne žele pregovarati kako bi se utvrdio minimum prava za radnike. Imamo samo Zakon o radu i najnižu platu. Zbog toga veliki broj radnika u realnom sektoru je recimo prijavljen na najnižu platu, a ostalo prima u koverti. Znamo da je nemoguće da zidar u trenutnim tržišnim okolnostima radi za 900 KM, ali mnogi su na taj iznos prijavljeni.

GLAS: Jesu li poslodavci svjesni stanja na tržištu rada, odnosno nedostatka radnika zbog odliva kadra za koji donekle snose krivicu?

STANKOVIĆ: Nažalost svijest poslodavca se teško mijenja. Razmišljaju samo o svom profitu, gledajući da se njihova zarada iz godine u godinu povećava, čak i udvostručuje. Pa samo lani je dobit poslodavaca u odnosu na 2022. godinu povećana za 26 odsto, a plate nisu rasle u tolikom procentu, izuzev najniže koja se uređuje zakonom. Poslodavci razmišljaju o problemu tek onda kada radnik saopšti da odlazi, a tada je već kasno. Nemamo više situaciju da na jedno radno mjesto pretenduje pet, deset radnika, ali poslodavci to nikako da shvate. Rijetki su oni koji razmišljaju na sistemski način i koji radnika stavljaju na prvo mjesto. Većina ih se ponaša kao da su otuđeni centri moći, ne razmišljaju da li radnik sa platom od 900 maraka može da preživi.

GLAS: Isplata plata u koverti je sveopšta pojava, ima li naznaka ka poboljšanju situacije?

STANKOVIĆ: To je velika rak-rana našeg društva. Zbog toga smo, između ostalog, i insistirali na povećanju najniže plate jer smo znali da to u suštini nije novi novac već samo prelijevanje sredstava iz nelegalnih u legalne tokove. Stalno insistiramo na izmjeni zakonskih rješenja o inspekcijama i poreskom postupku, a problem su i stimulativne kazne za poslodavce koji nepoštuju zakon. To je vidljivo na primjeru poslodavca koji recimo zapošljava 100 radnika, a kojima ne isplaćuje topli obrok. Taj poslodavac po tom osnovu mjesečno uštedi 22.000 KM. Inspekcija, ako i utvrdi kršenje propisa, što je malo vjerovatno jer je preduzeća mnogo, a inspektora malo, prvo djeluje preventivo i upozori na kršenje zakona. Ako se i desi da napišu kaznu, ona je između 2.000 i 4.000 maraka. Kazne se moraju povećati. Naš mentalitet je takav da samo sankcija daje pozitivan efekat.

GLAS: Da li se svijest radnika mijenja, da li u većoj mjeri sarađuju sa sindikatima i prijavljuju poslodavce koji krše zakon?

STANKOVIĆ: Nažalost i dalje postoji strah radnika. Postoji nepovjerenje u institucije, svjesni su da je malo vjerovatno da će ih inspekcija ili sud zaštititi ako prijave poslodavca. S druge strane, treba znati i da je radnik uvijek najslabija karika. Svjestan da od plate živi, neovisno o tome da li je prima na račun ili na ruke. Ako prijavi poslodavca plaši se da će ostati bez posla pa radije bira da ćuti.

GLAS: Pojedini poslodavci su prijetili da će otpuštati radnike ako se minimalac poveća na 900 KM. Međutim, to se nije desilo. Kako to komentarišete?

STANKOVIĆ: To je uobičajena pojava kada se priča o povećanju plate. Tada dolaze orkestrirani napadi od poslodavaca, pojedinih ekonomskih analitičara potpomognuti pojedinim medijima koji objavljuju članke o urušavanju privrede i gašenju desetina radnih mjesta. To je samo vrsta pritiska prema Vladi RS da ne poveća najnižu platu, da se Savez ućutka i da se utjera strah u kosti radnicima da će ostati i bez onoga što imaju. Na izmaku smo četvrtog mjeseca otkako je minimalac uvećan, a te prijetnje se nisu obistinile. Firme koje su otpustile radnike uradile bi isto i bez povećanja najniže plate jer su negativno poslovale duže vrijeme. Najglasniji u borbi protiv rasta minimalca su upravo oni koji ostvaruju najveću dobit. Ima poslodavaca koji bi bili spremni da njihovi radnici pređu na budžet, a oni da ubiru dobit.

GLAS: Da li će u toku godine Sindikat imati vanrednih zahtjeva za rast najniže plate i koliko je realno da ona iznosi?

STANKOVIĆ: Trenutno analiziramo stanje, da vidimo da li je svuda primjenjena dogovorena najniža plata i da li su ostale plate rasle. Podaci sa terena pokazuju da je u 99 odsto preduzeća primjenjena plata od 900 KM jer ima firmi gdje plate kasne pa se još nije došlo da isplate primanja iz ove godine. Već nekoliko godina naš zahtjev i cilj je da najniža plata mora pokriti troškove prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu koji iznose više od 1.100 KM. To je po našem mišljenju osnov za izračun najniže plate.

Imate riječ sa Milijanom Kos

Emisija glavne i odgovorne urednice informativnog programa daće priliku riječima da stignu do vas.

Ona je lice kojem se vjeruje, lice koje zna kako se rađa dobra priča, kako se osvajaju riječi, pred sebe će, oči u oči, dovesti sagovornike iz političkog i javnog života iz Republike Srpske, BiH, ali i iz regiona i pokrenuti najintrigantije teme. Ko? Šta? Kada? Gdje? Zašto? Kako? I tu se pitanja ne zaustavljaju – otvoreno i odvažno.

Planovi

GLAS: Šta će Savez sindikata RS ove godine raditi o pitanju stvaranja boljeg položaja radnika u Srpskoj?

STANKOVIĆ: Nastavljamo raditi na uređenju novog sistema plata u Srpskoj na čemu Savez sindikata RS već dvije godine intenzivno radi, jer je trenutno stanje neodrživo. U mnogim firmama svi zaposleni primaju minimalac na račun, počevši od spremačica do menadžera, što se mora promijeniti. Cilj novog sistema plata jeste to da utvrdimo najnižu platu po mjestu rada, to jest, polazni koeficijent po poslovima stručne spreme. Na taj način bi inspekcija i Poreska uprava imala instrumente da iskontrolišu poslodavce što sada nije slučaj. Dobili smo podršku od resornih ministarstava, Vlade, predsjednika RS i kontrolnih organa. Svi su saglasni da se mora ići u izmjene sistema plata. Potrebna nam je poslovna zajednica, ali oni se za sada oglušuju jer im ovakvo stanje odgovara. Nadam se da ćemo do kraja godine imati mnogo više naznaka za rješenje ove situacije. Novi sistem plata smanjiće sivu ekonomiju, isplatu plata u kovertama, a biće i više novca u budžetu. U suprotnom nezadovoljstvo radnika će nastaviti da raste, kao i odliv kadra.

Glas Srpske

Društvo

NEVRIJEME VEČERAS STIŽE U BiH! Pljuskovi, grmljavina i grad nakon vrućina

Nakon višednevnog snažnog toplotnog talasa, u Bosnu i Hercegovinu tokom noći, sa 1. na 2. juli, stiže najavljeno nevrijeme praćeno pljuskovima, grmljavinom, jakim vjetrom i mogućom pojavom grada.

Meteorolozi ističu da ovakav nagli preokret nije neuobičajen, jer poslije dugotrajnih vrućina atmosfera često postaje pogodna za razvoj snažnih oluja.

Razlog za to je što se tokom vrelih dana tlo i niži slojevi atmosfere zagriju, a kada nad tako zagrijanu podlogu počne stizati vlažniji i manje topao vazduh, atmosfera postaje nestabilnija. Topao vazduh pri tlu lakši je od hladnijeg vazduha koji pristiže, pa se počinje dizati. Ako u atmosferi ima dovoljno vlage i energije, taj proces može se razviti u pljuskove, grmljavinu i oluje, objašnjavaju meteorolozi.

Ističu da vrućina sama po sebi ne može uzrokovati nevrijeme.

Matea Štibuhar, prognostičarka hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i rukovodilac Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze, objasnila je za Index.hr da dotok vlažnog i manje toplog vazduha nad zagrijanu podlogu dovodi do vertikalnih kretanja vazduha koja su često praćena konvektivnim razvojem oblaka. Drugim riječima, vazduh se počinje podizati uvis (konvekcija). Kako se diže, hladi se, a vodena para u njemu kondenzuje se u kapljice i ledene čestice. Tako nastaju oblaci vertikalnog razvoja, odnosno konvektivni oblaci. Najpoznatiji među njima su kumulonimbusi, veliki olujni oblaci koji mogu proizvesti pljuskove, grmljavinu, grad i snažne udare vjetra.

“Da li će takvi razvoji biti izraženi zavisi od uslova u atmosferi, na primjer od količine vlage, promjene temperature te smjera i brzine vjetra po visini, kao i od mehanizma podizanja vazduha. Što su konvektivni razvoji učestaliji i jači, veći je potencijal za opasnije vremenske pojave pri tlu, odnosno za olujni vjetar, obilnu kišu u kratkom vremenu i krupan grad”, kaže Štibuhar.

Promjena vremena može proći i mirnije, samo uz pad temperature, naoblačenje i povremenu kišu.

“Važno je naglasiti da prestanak toplotnog talasa ne mora nužno biti praćen grmljavinskim nevremenom, već to zavisi od osobina vazduha iznad podloge, kao i vazduha koji pristiže nad zagrijanu podlogu”, kaže Štibuhar. Prema prognozama hidrometeoroloških zavoda u BiH, za četvrtak, 2. jul, u BiH se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz osjetan pad temperature.

Podsjetimo, prvi udar nevremena nakon vrućina BiH je pogodio juče, 29. juna, kada su jaki pljuskovi, grmljavina i grad zahvatili Bosanski Petrovac, gdje je led u potpunosti zabijelio grad.

Meteorolozi su i tada upozoravali da se radi tek o početku nestabilnijeg perioda nakon višednevnog toplotnog talasa.

Nagla promjena vremena uz padavine očekuje se i u Srbiji i Hrvatskoj.

Republički hidrometeorološki zavod Srbije upozorio je da su u srijedu uveče, ali i u četvrtak, 2. jula, mogući pljuskovi sa grmljavinom, veća količina kiše u kratkom periodu, jak i olujni vjetar, a ponegdje i pojava grada.

U Hrvatskoj je za četvrtak prognozirano promjenljivo oblačno vrijeme uz mjestimičnu kišu i lokalno izraženije pljuskove sa grmljavinom, posebno u Dalmaciji, na istoku zemlje i na sjevernom Jadranu. Meteorolozi upozoravaju i na jaku buru sa olujnim udarima na dijelu Jadrana, dok će temperature biti osjetno niže u odnosu na prethodne dane, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Društvo

REMENSKA PROGNOZA! Konačno padavine i pad temperature

Vremenska prognoza za najavljuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme u RS i FBiH. Očekuju se lokalne nepogode sa jakim vjetrom i pad dnevne temperature.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz osjetan pad temperature.

Ujutro i u prijepodnevnim časovima na sjeveru jaka kiša i pljuskovi sa grmljavinom, uz moguće lokalne nepogode sa jakim vjetrom, dok na jugu i jugoistoku ostaje toplije uz sunčane periode i lokalne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima padavine slabe i prestaju u većini predjela, osim ponegdje na istoku.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 21, na jugu do 25, a dnevna od 22 do 27, na jugu do 34, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

SPORAZUM BIH I HRVATSKE BEZ REZULTATA: Kamioni na granicama čekaju i do 30 sati

Iako je sporazumom koji su nedavno potpisale BiH i Hrvatska bilo predviđeno otvaranje još tri granična prelaza na kojima bi se obavljali fitosanitarni pregledi, što bi ubrzalo protok robe i rasteretilo najopterećenije prelaze, to se još nije desilo.

Zbog toga prevoznici upozoravaju da se i dalje suočavaju sa čekanjima na granici i do 30 sati, što prema njihovim riječima, posebno otežava transport lako kvarljive robe tokom ljetnih mjeseci.

Novi fitosanitarni prelazi još nisu počeli s radom
Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da, iako je najavljeno otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama, oni još nisu počeli s radom.

“Pretpostavljamo da je razlog nedostatak inspektora, s obzirom na to da su počeli godišnji odmori. Nadamo se da će taj problem biti riješen do kraja avgusta”, kazao je Ivanović.

Dodaje da se zbog toga kamioni i dalje zadržavaju na granicama po nekoliko sati, a najveći pritisak trpi granični prelaz Gradiška.

“Kamioni i dalje čekaju po nekoliko sati. Najveći pritisak je na graničnom prelazu Gradiška, jer roba koja podliježe fitosanitarnim pregledima i dalje mora da prolazi tim putem, pošto ostali prelazi još nisu počeli s radom”, istakao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama značajno bi rasteretilo Gradišku i ubrzalo protok robe, posebno u vrijeme povećanog obima transporta tokom ljetne sezone.

Prevoznici: Umjesto poboljšanja, čekanja su još duža
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je stanje na graničnim prelazima danas lošije nego ranije, uprkos obećanjima da će novi režim rada ubrzati protok teretnog saobraćaja.

“Umjesto bržeg protoka teretnog saobraćaja, vozači se suočavaju sa još dužim čekanjima i lošijim uslovima”, rekao je Grbić.

Podsjeća da je prilikom nedavnog potpisivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske najavljeno uvođenje fitosanitarnih pregleda na graničnim prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj, što je trebalo da rastereti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe. Međutim, kako tvrdi, ta odluka još nije sprovedena.

“Najavljeni su produženo radno vrijeme fitosanitarnih službi, veći broj inspektora i efikasniji rad, ali obećanja nisu ispunjena. Bilo je mnogo obećanja, produžen rad četvrtkom i petkom, više fitosanitarnih inspektora. Od toga nema ništa”, istakao je Grbić.

Dodaje da prevoznici već godinama upozoravaju na iste probleme i da su u više navrata od nadležnih institucija tražili njihovo rješavanje, ali bez konkretnih rezultata.

“Od 2010. godine stotinama puta smo apelovali, pisali dopise i održavali sastanke. Sve bude obećano, a poslije toga ne bude ništa”, naveo je Grbić.

Gradiška i dalje najveće usko grlo za teretni saobraćaj
Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju višesatna čekanja na graničnim prelazima, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada se prevozi kvarljiva roba.

“Na graničnom prelazu Gradiška čeka se od 13 do 15 sati, a nekada i do 30 sati. Vozači stoje pod vedrim nebom, bez osnovnih uslova, a kvarljiva roba trpi zbog visokih temperatura”, upozorio je Grbić.

On ističe da na graničnom prelazu Gradiška i dalje ne postoji posebna traka za prazne kamione, zbog čega sva teretna vozila čekaju u istoj koloni, što dodatno usporava saobraćaj.

Dodaje da, osim nešto bržeg protoka putničkih vozila, nije došlo do značajnijih poboljšanja u teretnom saobraćaju, niti su ispunjena ranije data obećanja o unapređenju rada graničnih prelaza.

Sporazum predviđa šest graničnih prelaza za inspekcijske kontrole
Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.

“Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je tada Krišto.

Nastavi čitati

Aktuelno