Connect with us

Društvo

GORAN STANKOVIĆ, generalni sekretar Saveza sindikata RS: Radnici su postali NAJVAŽNIJA KARIKA SISTEMA

Radnici moraju biti svjesni da se situacija promijenila i da su sada oni najbitnija i najvažnija karika u procesu rada. Ne trebaju se plašiti da zaštite svoja prava i traže veće plate.

Poslodavci, s druge strane, moraju shvatiti da ovo nisu vremena od prije deset, 15 godina kada su imali na raspolaganju nepresušan izvor radne snage. Došlo je vrijeme da moraju čuvati svakog zaposlenog ako žele da njihovi biznisi opstanu i traju.

Poruka je ovo generalnog sekretara Saveza sindikata RS Gorana Savanovića svim radnicima i poslodavcima u Republici Srpskoj povodom Međunarodnog praznika rada koji se obilježava 1. i 2. maja.

– Pozivam poslodavce da zaključe kolektivne ugovore i dozvole zaposlenima sindikalno organizovanje, jer samo kroz razvijen socijalni dijalog na relaciji sindikat poslodavac situacija o pitanju položaja radnika se može promijeniti nabolje – rekao je Stanković.

GLAS: Kako ocjenjujete trenutni položaj radnika u Srpskoj?

STANKOVIĆ: Položaj radnika nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj radnika prima najnižu platu ili nešto iznad tog iznosa s kojim ne mogu obezbijediti ni minimum egzistencije.

Te stvari se moraju promijeniti i već se polako mijenjaju.

Radnicima će se ili povećati plate ili će oni spakovati kofere i otići na Zapad. Mnogi su već otišli i karte nažalost kupili u jednom smjeru zajedno sa porodicama. Ostaćemo bez radne snage, ako se stvari hitno ne promijene.

GLAS: Imaju li radnici u Srpskoj uopšte razloga da slave 1. maj?

STANKOVIĆ: Ima radnika koji imaju visoke plate i slobodne dane će iskoristiti da sa porodicom odu na odmor, a ima i onih koji će taj dan raditi kao i svaki drugi. Za njih smo se izborili da dobiju uvećanu dnevnicu tog dana. Svi oni koji nisu zadovoljni uslovima rada i platama pozivam ih da zajedno s nama 1. maja, kada ćemo se kao i svake godine okupiti u Banjaluci, pošaljemo jasnu poruku socijalnim partnerima, odnosno Vladi RS i Uniji poslodavaca RS da se plate moraju kontinuirano povećavati, da se mora na bolji i kvalitetniji način urediti radni odnos.

GLAS: Javnost smatra da se prava radnika u javnom sektoru daleko više poštuju od zaposlenih u realnom sektoru. Ima li osnova za takav stav?

STANKOVIĆ: U javnom, odnosno budžetskom sektoru imamo uređen sistem zato i jeste bolja situacija, ali i tu ima problema koji se tiču prava radnika. Prvenstveno u javnim preduzećima gdje su plate male, kasne, gdje se ne uplaćuju porezi i doprinosi što se ne bi smjelo dešavati. Pa u zdravstvu je na stotine miliona dugovanja po osnovu neuplaćenih uplaćeno. Tako da kada posmatramo generalno sliku ne možemo reći da je sve dobro u javnom sektoru. Ni kod njih više ne teče med i mlijeko. Dešava se da radnici iz javnog sektora prelaze u privatni zbog većih plata. To je posebno izraženo u IT industriji. Mnogi poslodavci u javnom sektoru ostaju bez najkvalitetnijih radnika jer ih ne mogu platiti koliko mogu privatne kompanije. Zato stalno ponavljam da se plate moraju povećavati. Zarada je glavni razlog koji opredjeljuju radnika za koga će raditi.

GLAS: Kakvo je stanje u realnom sektoru o pitanju poštivanja radničkih prava?

STANKOVIĆ: U realnom sektoru mnoga pitanja nisu uopšte uređena, nema posebnih i granskih kolektivnih ugovora.

Poslodavci ne žele pregovarati kako bi se utvrdio minimum prava za radnike. Imamo samo Zakon o radu i najnižu platu. Zbog toga veliki broj radnika u realnom sektoru je recimo prijavljen na najnižu platu, a ostalo prima u koverti. Znamo da je nemoguće da zidar u trenutnim tržišnim okolnostima radi za 900 KM, ali mnogi su na taj iznos prijavljeni.

GLAS: Jesu li poslodavci svjesni stanja na tržištu rada, odnosno nedostatka radnika zbog odliva kadra za koji donekle snose krivicu?

STANKOVIĆ: Nažalost svijest poslodavca se teško mijenja. Razmišljaju samo o svom profitu, gledajući da se njihova zarada iz godine u godinu povećava, čak i udvostručuje. Pa samo lani je dobit poslodavaca u odnosu na 2022. godinu povećana za 26 odsto, a plate nisu rasle u tolikom procentu, izuzev najniže koja se uređuje zakonom. Poslodavci razmišljaju o problemu tek onda kada radnik saopšti da odlazi, a tada je već kasno. Nemamo više situaciju da na jedno radno mjesto pretenduje pet, deset radnika, ali poslodavci to nikako da shvate. Rijetki su oni koji razmišljaju na sistemski način i koji radnika stavljaju na prvo mjesto. Većina ih se ponaša kao da su otuđeni centri moći, ne razmišljaju da li radnik sa platom od 900 maraka može da preživi.

GLAS: Isplata plata u koverti je sveopšta pojava, ima li naznaka ka poboljšanju situacije?

STANKOVIĆ: To je velika rak-rana našeg društva. Zbog toga smo, između ostalog, i insistirali na povećanju najniže plate jer smo znali da to u suštini nije novi novac već samo prelijevanje sredstava iz nelegalnih u legalne tokove. Stalno insistiramo na izmjeni zakonskih rješenja o inspekcijama i poreskom postupku, a problem su i stimulativne kazne za poslodavce koji nepoštuju zakon. To je vidljivo na primjeru poslodavca koji recimo zapošljava 100 radnika, a kojima ne isplaćuje topli obrok. Taj poslodavac po tom osnovu mjesečno uštedi 22.000 KM. Inspekcija, ako i utvrdi kršenje propisa, što je malo vjerovatno jer je preduzeća mnogo, a inspektora malo, prvo djeluje preventivo i upozori na kršenje zakona. Ako se i desi da napišu kaznu, ona je između 2.000 i 4.000 maraka. Kazne se moraju povećati. Naš mentalitet je takav da samo sankcija daje pozitivan efekat.

GLAS: Da li se svijest radnika mijenja, da li u većoj mjeri sarađuju sa sindikatima i prijavljuju poslodavce koji krše zakon?

STANKOVIĆ: Nažalost i dalje postoji strah radnika. Postoji nepovjerenje u institucije, svjesni su da je malo vjerovatno da će ih inspekcija ili sud zaštititi ako prijave poslodavca. S druge strane, treba znati i da je radnik uvijek najslabija karika. Svjestan da od plate živi, neovisno o tome da li je prima na račun ili na ruke. Ako prijavi poslodavca plaši se da će ostati bez posla pa radije bira da ćuti.

GLAS: Pojedini poslodavci su prijetili da će otpuštati radnike ako se minimalac poveća na 900 KM. Međutim, to se nije desilo. Kako to komentarišete?

STANKOVIĆ: To je uobičajena pojava kada se priča o povećanju plate. Tada dolaze orkestrirani napadi od poslodavaca, pojedinih ekonomskih analitičara potpomognuti pojedinim medijima koji objavljuju članke o urušavanju privrede i gašenju desetina radnih mjesta. To je samo vrsta pritiska prema Vladi RS da ne poveća najnižu platu, da se Savez ućutka i da se utjera strah u kosti radnicima da će ostati i bez onoga što imaju. Na izmaku smo četvrtog mjeseca otkako je minimalac uvećan, a te prijetnje se nisu obistinile. Firme koje su otpustile radnike uradile bi isto i bez povećanja najniže plate jer su negativno poslovale duže vrijeme. Najglasniji u borbi protiv rasta minimalca su upravo oni koji ostvaruju najveću dobit. Ima poslodavaca koji bi bili spremni da njihovi radnici pređu na budžet, a oni da ubiru dobit.

GLAS: Da li će u toku godine Sindikat imati vanrednih zahtjeva za rast najniže plate i koliko je realno da ona iznosi?

STANKOVIĆ: Trenutno analiziramo stanje, da vidimo da li je svuda primjenjena dogovorena najniža plata i da li su ostale plate rasle. Podaci sa terena pokazuju da je u 99 odsto preduzeća primjenjena plata od 900 KM jer ima firmi gdje plate kasne pa se još nije došlo da isplate primanja iz ove godine. Već nekoliko godina naš zahtjev i cilj je da najniža plata mora pokriti troškove prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu koji iznose više od 1.100 KM. To je po našem mišljenju osnov za izračun najniže plate.

Imate riječ sa Milijanom Kos

Emisija glavne i odgovorne urednice informativnog programa daće priliku riječima da stignu do vas.

Ona je lice kojem se vjeruje, lice koje zna kako se rađa dobra priča, kako se osvajaju riječi, pred sebe će, oči u oči, dovesti sagovornike iz političkog i javnog života iz Republike Srpske, BiH, ali i iz regiona i pokrenuti najintrigantije teme. Ko? Šta? Kada? Gdje? Zašto? Kako? I tu se pitanja ne zaustavljaju – otvoreno i odvažno.

Planovi

GLAS: Šta će Savez sindikata RS ove godine raditi o pitanju stvaranja boljeg položaja radnika u Srpskoj?

STANKOVIĆ: Nastavljamo raditi na uređenju novog sistema plata u Srpskoj na čemu Savez sindikata RS već dvije godine intenzivno radi, jer je trenutno stanje neodrživo. U mnogim firmama svi zaposleni primaju minimalac na račun, počevši od spremačica do menadžera, što se mora promijeniti. Cilj novog sistema plata jeste to da utvrdimo najnižu platu po mjestu rada, to jest, polazni koeficijent po poslovima stručne spreme. Na taj način bi inspekcija i Poreska uprava imala instrumente da iskontrolišu poslodavce što sada nije slučaj. Dobili smo podršku od resornih ministarstava, Vlade, predsjednika RS i kontrolnih organa. Svi su saglasni da se mora ići u izmjene sistema plata. Potrebna nam je poslovna zajednica, ali oni se za sada oglušuju jer im ovakvo stanje odgovara. Nadam se da ćemo do kraja godine imati mnogo više naznaka za rješenje ove situacije. Novi sistem plata smanjiće sivu ekonomiju, isplatu plata u kovertama, a biće i više novca u budžetu. U suprotnom nezadovoljstvo radnika će nastaviti da raste, kao i odliv kadra.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

REKORD KOJI SE NE PAMTI 70 GODINA! Temperatura iznad Pola skočila za više od 25 stepeni, evo kakav vremenski scenario čeka Evropu!

Vjetrovi oko polarnog vrtloga u stratosferi promijenili su smjer 10. novembra, najranije otkako postoje mjerenja. Ovaj preokret dogodio se oko dvije i po sedmice ranije nego tokom bilo koje zime u posljednjih gotovo 70 godina, a prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao postepeno da zahvati niže dijelove atmosfere i utiče na vremenske prilike u Evropi.

Kada je snažan i stabilan, zadržava najhladniji vazduh oko Sjevernog pola. Međutim, poremećaj polarnog vrtloga može da promijeni atmosferske obrasce i omogući prodor hladnijeg vazduha prema jugu.

Jedan od glavnih uzroka takvog poremećaja jeste nagli porast temperature i pritiska u stratosferi, poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje.

U ovom slučaju temperature na posmatranoj visini porasle su za više od 25 stepeni Celzijusa iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.

Vjetrovi su prvo usporili oko 6. novembra, a zatim su 10. novembra zaista promijenili smjer.

Kada bi poremećaj mogao da utiče na vremenske prilike?

Promjena u stratosferi ne znači da će se vremenske prilike pri tlu odmah promijeniti.

Njen uticaj obično se spušta kroz atmosferu tokom perioda od jedne do tri sedmice.

Klimatske simulacije za slične događaje u novembru ukazuju na prvi mogući uticaj na niže slojeve atmosfere oko 15 dana nakon promjene smjera vjetra, uz još jedan talas uticaja oko 30. dana.

Prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao da se poveže sa nižim dijelovima atmosfere, kroz proces koji se naziva sprezanje.

Jedna analiza pokazuje moguću povezanost sa Zemljinom površinom oko 22. novembra.

Ipak, to ne znači da će svaka promjena vazdušnog pritiska pri tlu poticati iz stratosfere, niti da će se očekivani vremenski obrazac sigurno ostvariti.

Šta simulacije pokazuju za Evropu?

Simulacije sličnih događaja prikazuju područje niskog vazdušnog pritiska iznad Evrope i pojačan uticaj visokog pritiska sjevernije od kontinenta.

Takav raspored mogao bi da usmjeri hladnije vazdušne mase sa sjevera prema evropskom kontinentu.

U posmatranom periodu, od 15. do 30. dana nakon zagrijavanja, modeli ukazuju na temperature niže od uobičajenih u velikom dijelu Evrope, uz izuzetke na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku.

Simulacije pokazuju i povećanu mogućnost snježnih padavina u centralnim i jugoistočnim dijelovima Evrope, dok bi na sjeveru kontinenta snijega moglo biti manje.

Međutim, riječ je o opštem vremenskom obrascu, a ne o konkretnoj prognozi za određeno mjesto ili datum.

Stvarni razvoj situacije zavisiće od postojećih vremenskih prilika, kao i od toga koliko će se snažno poremećaj iz stratosfere prenijeti prema Zemljinoj površini.

Prognoze za Evropu zasad ne pokazuju značajniji pad temperature, iako pojedini scenariji predviđaju hladnije vrijeme na zapadu i u centralnim dijelovima kontinenta.

Pojedinačni proračuni za period od deset do 15 dana unaprijed mogu znatno da se mijenjaju, zbog čega ih ne treba smatrati pouzdanom vremenskom prognozom.

Nastavi čitati

Društvo

RADNICI RITE UGLJEVIK TRAŽE OBUSTAVU DOVOZA UGLJA IZ BUKOVE KOSE: Upozoravaju na havarije i zastoje

Radnici RiTE Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz Bukove Kose zbog lošeg kvaliteta i rizika od havarija.

Radnici Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora, tvrdeći da je njegov kvalitet nezadovoljavajući i da uzrokuje probleme u radu postrojenja, zastoje i rizik od havarija.

Sindikalni odbor RiTE Ugljevik na današnjem sastanku usvojio je zaključke kojima traži da se prekine dopremanje ovog uglja, ali ne i proizvodnja električne energije, objavio je portal CAPITAL.

Ugalj iz Bukove Kose termoelektrani isporučuje kompanija „Drvo-Eksport“, iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi.

„Ugalj ne može samostalno da gori“

U zaključcima Sindikalnog odbora, koje je potpisala većina članova, navodi se da je neophodno pronaći drugog dobavljača koji može obezbijediti ugalj odgovarajućeg kvaliteta.

„Zahtijeva se hitna obustava dovoza nekvalitetnog uglja, ali ne da se obustavi proizvodnja u Termoelektrani, nego da se nađe drugi ponuđač“, navodi se u dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid.

Radnici ističu da se u proizvodnji može koristiti isključivo ugalj koji ispunjava propisane standarde i omogućava stabilan rad postrojenja.

„Ovaj ugalj se pokazao kao nekvalitetan i u nemogućnosti je da samostalno gori“, navedeno je u zaključcima.

Sindikalci upozoravaju da nastavak korištenja takvog uglja može ugroziti tehnološki proces i bezbjednost zaposlenih.
Radnici traže regres i najavljuju tužbe
Pored problema sa snabdijevanjem ugljem, Sindikalni odbor otvorio je i pitanje poštovanja prava zaposlenih.

Radnici zahtijevaju da se odmah prekine praksa kršenja Kolektivnog ugovora, kojim je predviđeno da regres mora biti isplaćen najkasnije do kraja septembra.

Od Sindikalnog odbora zatraženo je da bez odlaganja pokrene sudske postupke radi zaštite finansijskih prava zaposlenih.

„Od Sindikalnog odbora je izričito zatraženo da bez odlaganja pokrenu tužbe pred nadležnim sudovima radi finansijskih prava zaposlenih“, navedeno je u zaključcima.

Radnici su zatražili i da se odblokira postupak izbora predsjednika Sindikalnog odbora RiTE Ugljevik.

Smatraju da je, zbog najavljene reorganizacije preduzeća i pripreme novog Kolektivnog ugovora, neophodno obezbijediti potpuno funkcionalan sindikat.

„Trenutne teške okolnosti u kojima se preduzeće nalazi, od najavljene reorganizacije do izrade novog Kolektivnog ugovora, zahtijevaju potpuno funkcionalan, jak i legitiman sindikat koji će kapacitetom i pravnim sredstvima zastupati i braniti isključivo interese radnika“, poručili su.

Ugovor o isporuci uglja vrijedan 100 miliona evra

Problemi sa kvalitetom uglja iz Bukove Kose već su bili predmet upozorenja stručnih službi termoelektrane.

CAPITAL je ranije objavio da postoje ozbiljne poteškoće prilikom istovara i korištenja ovog uglja, kao i upozorenja na mogućnost oštećenja postrojenja.

Navodi o problemima potvrđeni su i u dokumentu „Informacija o trenutnom stanju u TE Ugljevik“, koji je direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković prošle sedmice dostavio Vladi Republike Srpske, resornom ministarstvu i Elektroprivredi Republike Srpske.

Uprkos ranijim upozorenjima o kvalitetu uglja, sa kompanijom „Drvo-Eksport“ zaključen je ugovor o isporuci vrijedan 100 miliona evra.

Prema pisanju istog portala, ugovor je potpisao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, uz saglasnost ministra energetike i rudarstva Petra Đokića i podršku Save Minića.

Sindikalni odbor sada zahtijeva da se snabdijevanje termoelektrane organizuje na način koji neće ugrožavati proizvodnju električne energije, postrojenja i bezbjednost radnika.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVOBRANILAŠTVO GLASALO PROTIV: Nije izvršena prodaja imovine “Nove Ljubije”

Jedina jednoglasno donesena odluka je da se za svih 48 radnika produže ugovori o radu za period do kraja godine.

Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom “Nova Ljubija” u Prijedoru nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske osporilo u raspravi ove prijedloge stečajnog upravnika.

Okružni privredni sud u Prijedoru zbog toga je naredio stečajnom upravniku da dopuni izvještaj tako da se uvrste upisi u zemljišne knjige i identifikuju nekretnine.

Skupština je usvojila izvještaj o radu stečajnog upravnika, protiv kojeg su glasali predstavnici Pravobranilaštva Republike Srpske i prijedorskog “Vodovoda”.

Pravobranilaštvo je glasalo i protiv prodaje rude koja je već obavljena, dok su saglasnost dali svi ostali povjerioci.

Ruda je prodata uz saglasnost Odbora povjerilaca, a prije saglasnosti Skupštine povjerilaca.

Skupština je glasala protiv prijedloga stečajnog upravnika da Rudarski institut u Prijedoru izradi projekat trajne obustave rada, uz obrazloženje većinskog povjerioca da drugi ponuđač, firma “DMD konsalting” iz Bijeljine, nema potrebne licence, te da javna nabavka treba da ima više od jednog ponuđača.

Za ovu odluku glasao je predstavnik prijedorskog “Vodovoda” rekavši da bijeljinska firma svakako nije izabrana jer je imala nepovoljniju ponudu, ali da u vrijeme sprovođenja postupka jeste imala sve potrebne licence, ali su istekle u međuvremenu.

Skupština je podržala prijedlog stečajnog upravnika da se brana Međeđa vrati Rudnicima željezne rude /RŽR/ “LJubija” kao titularu, a protiv je bilo Pravobranilaštvo Republike Srpske.

Jedina jednoglasno donesena odluka je da se za svih 48 radnika produže ugovori o radu za period do kraja godine.

Stečajni upravnik LJiljana Mandić naglasila je da je rok za dodatno prijavljivanje potraživanja 21. novembar, o čemu će se razmatrati na dodatnom ispitnom ročištu.

Prema njenim riječima, očekuje se da to ročište, kao i naredno izvještajno ročište, budu polovinom decembra, budući da je za 8. decembar zakazano i prvo ročište u stečaju nad “Novom željezarom Zenica” od koje “Nova LJubija” potražuje 82 miliona KM.

Ona je danas odbacila zahtjeve RŽR-a da se zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru izuzmu iz imovine koje se namjerava prodati, uputivši RŽR na sudski postupak dokazivanja vlasništva.

Prema popisu koji je danas osporen kao nepotpun, vrijednost cjelokupne imovine rudnika “Nova LJubija” u stečaju je oko 154 miliona KM.

Priznata potraživanja povjerilaca su oko 30 miliona KM, a o dodatnim će se odlučivati naknadno.

U Skupštini povjerilaca većinu prilikom odlučivanja ima firma ALZV iz Zvornika, čiji je punomoćnik advokat Saša Radovanović, koji je ujedno i povjerilac.

Stečajni postupak vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno