Connect with us

Region

GODIŠNJICA “BLJESKA”: Dan kad je završeno etničko čišćenje Srba iz Slavonije

U ranim jutranjim časovima 1. maja 1995. započeo je napad hrvatskih snaga na Srbe u Zapadnoj Slavoniji, poznat kao operacija “Bljesak” tokom koje su ubijene 283 osobe srpske nacionalnosti, a protjerano je najmanje 15.000 Srba.

Vojno policijska akcija nazvana “Bljesak”, kojom su hrvatske snage zaposjele deo Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine, bila je zapravo završetak etničkog čišćenja Srba iz Slavonije koji je većim dijelom ostvaren tokom 1991. godine.

Decembra 1991. na prostoru Zapadne Slavonije etnički je očišćeno gotovo 190 sela. Srbi su prognani, njihova imanja opljačkana i uništena na teritorijama Grubišnog polja, Pakraca, Daruvara, Lipika, kada je otjerano između 52.000 i 70.000 Srba.

Ovome je prethodilo etničko čišćenje Požeške kotline, što je izvedno naredbom o evakuaciji 26 sela sa obronaka Papuka. Tada je otjerano oko 6.000 Srba. U toj zoni tada su obrazovani i logori za Srbe “Pakračka poljana” i “Marino selo” gde su, između ostalih, dovođeni i Srbi prethodno zatočeni u Zagrebu.

Godine 1995. dio Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine bio je, formalno, zaštićena zona UN sektor “Zapad” UNPROFOR.

Četiri profesionalne brigade HV i više specijalnih formacija napali su u ranim jutranjim satima 1. maja 1995. na južni i centralni dio zapadnoslavonskog dijela Republike Srpske Krajine, i to paralelno od Novske prema Okučanima i jednim krakom prema Јasenovcu, i sa istoka iz pravca Nove Gradiške, prema Okučanima i put Stare Gradiške.

Očigledan prvi cilj bilo je presijecanje i razbijanje snaga Srpske Vojske Krajine, odnosno njenog 18. korpusa, kako bi se nadalje izbilo na Savu kod Јasenovca, čime bi bila onemogućena eventualna pomoć iz Republike Srpske.

Osnovna namjera nesumnjivo je bila odstranjivanje srpskog stanovništva sa prostora Zapadne Slavonije, kao sastavni dio planskog i sistematskog čišćenja Hrvatske od srpskog življa.

Po zvaničnim podacima, u akciji je učestvovalo oko 7.200 pripadnika hrvatskih snaga, profesionalnih pripadnika vojske i policije.

Sa druge strane, u sastavu tadašnjeg 18. korpusa Srpske vojske Krajine, u toj zoni, nalazilo se približno 4.000 lica, s minimalnim brojem profesionalaca, ogromnom većinom rezervisti. Vojne operacije odvijale su se 1. i 2. maja, a manjim dijelom i tokom naredna dva dana.

Efekat je bio razbijanje srpskih oružanih formacija, a tamošnje srpsko stanovništvo je protjerano.

Poginula su 42 pripadnika hrvatskih formacija, a ranjenih je bilo 162, prema podacima zvaničnog Zagreba.

Tokom akcije “Bljesak” ubijene su 283 osobe srpske nacionalnosti, a protjerano je najmanje 15.000 Srba. Postoje i navodi da je proterano do 18.000 lica.

Podjednako tragično, dok je trajalo povlačenje naroda, zbeg Srba koji su se povlačili južno od Save, u Republiku Srpsku, gađan je i artiljerijom i vazduhoplovnim dejstvima.

Tog 1. i 2. maja 1995. tokom akcije “Bljesak” hrvatski avioni MIG 21 u dva navrata su gađali i Bosansku Gradišku, kada je poginulo nekoliko lica, među njima i dvoje djece. Takođe, artiljerija je sa prostora Hrvatske gađala srpska sela na suprotnoj obali Save u Republici Srpskoj. Više osoba je ubijeno i ranjeno.

Tokom zbega hrvatski vojnici su iz maljutki, montiranih na helikopterima, tukli srpske civile koji su na putu od Okučana pokušavali da se dokopaju suprotne obale Save. Zbeg je paralelo gađan artiljerijom i streljačkom vatrom, snajperima.
Potom su ostaci stradalih pokupljeni, a prostor opran šmrkovima.

Prethodno, nikom od predstavnika međunarodnih organizacija nije dopušten pristup. Kada je predstavnik OUN Јasuši Akaši zatim doveden, svi tragovi su bili uklonjeni.

Približno 1.450 lica srpske nacionalnosti je uhapšeno. Odvedeni su u logore, u Varaždinu, Bjelovaru, Virovitici, Novoj Gradiški, Slavonskoj Požegi. Sudske presude koje su uslijedile, velikim dijelom su bile zasnovane na neosnovanim konstrukcijama.

Najveći broj Srba izbjeglih iz Zapadne Slavonije tokom operacije “Bljesak” nije se nikada vratio. Veći dio je ostao na prostoru Republike Srpske, u BiH. Oko 1.500 osoba srpske nacionalnosti, većinom lica poodmaklih godina, vratilo se u Slavoniju.

Trupe OUN koje su se nalazile na prostoru Zapadne Slavonije u trenutku operacijie, UNPROFOR, čiji je zadatak bila zaštita stanovništva, po početku napada povukle su se u svoje baze.

Tribunal za bivšu Јugoslaviju u Hagu, aprila 2011. proglasio je krivim generale HV Antu Gotovinu i Mladena Markača, zbog učešća u udrženom zločinačkom poduhvatu pod vođstvom predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, čija je namjera bila prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva za vreme i poslije operacija “Bljesak” i “Oluja”.

Dana 16. novembra 2012. godine, Žalbeno vijeće Tribunala oslobodilo ih je optužbi.

Region

VUČIĆ O VOJNOM DEFILEU U BEOGRADU: “Građani će u subotu vidjeti SNAŽNU I MOĆNU srpsku armiju!”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su u toku posljednje pripreme za vojni defile u Beogradu u subotu, kada će građani Srbije vidjeti snažnu i moćnu srpsku armiju.

“Živjela slobodna Srbija”, poručio je na “Instagramu” Vučić, koji se danas sastao sa ministrom odbrane Bratislavom Gašićem, načelnikom Generalštaba Vojske Srbije generalom Milanom Mojsilovićem i pomoćnikom ministra odbrane Nenadom Miloradovićem.

Vojna parada “Snaga jedinstva”, povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, biće održana u subotu, 20. septembra, od 11 časova na prostoru ispred Palate Srbija na Novom Beogradu prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Region

VRAĆA SE OBAVEZAN VOJNI ROK U SRBIJU: Evo ko mora da ga služi, a ko ne

Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović potvrdio je nedavno da Vojska Srbije radi na pripremama za služenje obaveznog vojnog roka i da će on trajati 75 dana.

“Otpočeli smo sa nabavkom pojedinih materijalnih sredstava kao što je uniforma, kao što je naoružanje, proračuni, utroška, municija za tu aktivnost”, rekao je načelnik, dodajući da se samo čeka donošenje zakona koji će sve to i formalno potvrditi, pa da može da počne.

Za sada, pravna procedura, uključujući usvajanje zakona i rješavanje pitanja prigovora savjesti, nije završena. Ukoliko se obavezno služenje uvede, predviđeno je da bi se oni sa prigovorom savjesti opredjeljivali za civilno služenje bez oružja.

Obavezni vojni rok bi se odnosio na muškarce.

Za žene bi i dalje ostala opcija dobrovoljnog služenja.

Planira se i uvođenje specifičnih oblika služenja za mlade ljude sa tehničkim i tehnološkim znanjima, koji bi mogli da služe u jedinicama koje zahtijevaju takve vještine (npr. upravljanje dronovima).

Ko bi bio izuzet?

Na osnovu najava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, kao i na osnovu ranijih zakonskih rješenja, mogu se izdvojiti sljedeće kategorije lica koja ne bi morala da služe:

Lica nesposobna za vojnu službu: Na osnovu ljekarskih i psiholoških pregleda koje sprovode vojne i civilne zdravstvene ustanove, utvrđuje se zdravstvena sposobnost regruta. Osobe koje budu ocijenjene kao “nesposobne” za vojnu službu ne bi morale da služe vojni rok. U obzir se uzimaju fizički i mentalni zdravstveni problemi, kao i određena fizička stanja.

Prigovor savjesti: Ovo je ustavno pravo. Osobe koje iz vjerskih, moralnih ili drugih razloga savjesti ne žele da služe vojni rok sa oružjem, mogu da podnesu zahtjev za civilno služenje. Iako detalji novog zakona nisu poznati, u ranijim rešenjima civilno služenje je trajalo duže od služenja sa oružjem, ali bez upotrebe oružja.

Jedini hranilac porodice: U ranijem periodu, lica koja su bila jedini hranitelji porodice mogla su da odlože ili da budu oslobođena služenja vojnog roka. Očekuje se da bi slične odredbe mogle biti ponovo usvojene.

Dvojni državljani: U zavisnosti od međunarodnih ugovora i zakonskih rješenja, lica sa dvojnim državljanstvom koja su regulisala vojnu obavezu u drugoj državi čiji su državljani, mogu biti oslobođena služenja u Srbiji, pod uslovom da ispune određene uslove.

Određene starosne grupe: Vojna obaveza prestaje za muškarce sa navršenih 60 godina života, a za žene sa 50 godina. Takođe, postoji mogućnost da se služenje vojnog roka odloži do navršavanja 27. godine života, piše “Telegraf”.

Nastavi čitati

Region

ISTRAGA PADA NADSTREŠNICE: Podignuta optužnica protiv Gorana Vesića i još 12 osoba

Više javno tužilaštvu u Novom Sadu optužilo je 13 osoba, među kojima i Gorana Vesića, bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, povodom rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prilikom čega je život izgubilo 16 osoba, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je dana 16.9.2025. godine, u skladu sa zakonom, podiglo Optužnicu protiv trinaest optuženih zbog opravdane sumnje da su učinili krivična djela koja se pravno kvalifikuju kao teška djela protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika – saopšteno je iz Tužilaštva.

Dodaju da je u dopuni istražnog postupa u potpunosti postupilo po Odluci Vijeća Višeg suda u Novom Sadu br. KV. 1408/24 koja je dostavljena ovom tužilaštvu 11. aprila 2025. godine.

– Poslednja istražna radnja je preduzeta dana 12. septembra 2025. godine, nakon čega je dana 15. septembra 2025. godine donijeta Naredbu o završetku dopune istrage čime je okončan istražni postupak – dodaju.

Goran Vesić
FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER

Tokom istrage, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je, kako navode postupalo u okvirima svojih nadležnosti i u interesu istrage.

Dodaju da je optužnicom je obuhvaćeno trinaest optuženih G.V, bivši ministar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, J.T. bivši v.d. generalnog direktora “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., A.D. bivši v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, N.Š. bivši generalni direktor “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., S.N. odgovorni projektanta građevinske konstrukcije, M.J. glavni projektant idejnog projekta, Lj.M.M. glavni projektant projekta za građevinsku dozvolu, M.S. izvestilac Republičke revizione komisije, J.S.M. lice odgovorno za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu, Z.S.M. i D.J. lica odgovornih za izvođenje građevinskih radova, M.G. i D.T. lica odgovornih za stručni nadzor nad izvođenjem radova.

Na teren im se stavlja da su zbog krivičnih djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno