Društvo
ZASTRAŠUJUĆA ČINJENICA! Srpska tri decenije bez imunologa, uskoro dobija dva

Republika Srpska već tri decenije nema niti jednog imunuloga zbog čega je otežano liječenje pacijenata koji boluju od autoimunih bolesti. Međutim, nadležni uvjeravaju da će se trenutno stanje ubrzo promijeniti.
Neke od pomenutih bolesti su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, Hronova bolest, multipla skleroza, dijabetes tip 1, Hašimoto sindrom, reumatska polimialgija, psorijaza, celijaklija, Sjögrenov sindrom, autoimuni hepatitis i druge.
Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić kaže kako će ova ustanova uskoro dobiti dva imunologa. Dva ljekara su, dodaje on, na specijalizaciji iz imunologije.
„Mi imamo specijalističku ambulantu za reumatologiju. Imamo reumatologa. Oblast imunologije bila je adekvatno i kvalitetno ‘pokrivena’. To nikada nije sporno. Mi mislimo da smo državetina, ali smo zapravo mali i tačno znamo šta nam treba. Nama treba svega par imunologa“, rekao je Đajić.
Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da ova visokoškolska ustanova radi na tome da dobije imunologe. On ističe da su dva ljekara koja su nedavno završila Medicinski fakultet izabrala upravo imunologiju kao specijalizaciju.
„U narednim godinama ćemo dobiti imunologa. Ipak, to nije pitanje za mene, nego za rukovodioce zdravstvenih ustanova. Zašto nemaju potrebu za imunolozima? Na medicinskom fakultetu imunolozi svakako trebaju. Izaći će klinička spacijalizacija i mi ćemo to imati, ali će za to trebati najmanje četiri godine“, kazao je Škrbić.
Predsjednica Saveza za rijetke bolesti Srpske Biljana Kotur kaže kako ne zna zašto Srpska nema imunologa, ali zna da ga mnogi pacijenti trebaju.
„Nekoliko puta su me kontaktirali i tražili imunologa, ali nisam mogla da im pomognem. Sigurno je da postoji potreba. Postoje rijetke imunološke bolesti zbog kojih bi nam trebao imunolog, ali ga nemamo“, rekla je Kotur.
Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.
„Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.
Ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog-kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom. U tom slučaju neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto, piše MojaHercegovina.
Društvo
ALARMANTNO! U BiH blokirano 107.443 računa – firme tonu

U BiH su u julu blokirana 107.443 računa poslovnih subjekata, što je za 110 više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.
Do 1. avgusta je 58.755 firmi imalo blokiran bar jedan račun, što je više za 32 nego u prethodnom mjesecu.
U ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcionih računa Banke navedena su pravna lica iz različitih oblasti – opštine, privredna preduzeća, sportske i zdravstvene organizacije, zadruge, agencije, udruženja, te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.
Zaključno sa junom bila su blokirana 107.333 računa poslovnih subjekata, dok su 58.723 firme imale blokiran bar jedan račun.
U prvom izvještaju Centralne banke, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
Društvo
ISKEŠIRAO 507.000 KM! Zemljište pored bolnice u Doboju dobilo novog vlasnika – NJENOG DIREKTORA!

Direktor bolnice „Sveti apostol Luka“ u Doboju Mladen Gajić postao je njen prvi komšija. On je za preko 500.000 maraka kupio preduzeće „Inter-Met“ u stečaju i tako došao do 7.000 kvadrata zemljišta udaljenog samo nekoliko desetina metara uz bolnicu, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.
Gajić, koji je pravosnažno presuđen pa od predsjednika Srpske Milorada Dodika pomilovan za nezakonite nabavke u bolnici, odlučio se na investiciju pored te iste bolnice.
On je „pikirao“ odličnu poziciju u slučaju da ova zdravstvena ustanova u budućnosti iskaže potrebu za proširenjem svojih usluga i gradnjom novih objekata.
Bez obzira na to, riječ je o dijelu grada koji je sve popularniji investitorima za gradnju stambeno – poslovnih objekata pa je sigurno da zemljište ima veliki potencijal.
Kako je Gajić došao do zemlje?
Preduzeće „Inter-Met“, odnosno akcionarsko društvo za proizvodnju trgovinu i usluge Doboj u stečaj je otišlo u aprilu 2019. godine. Ključni momenat, koji će ubrzati cijeli proces se desio u junu prošle godine kada je umjesto Pere Vasiljevića dotadašnjeg stečajnog upravnika na tu poziciju imenovan Vladimir Stanimirović.
Stanimirović je javnosti poznat jer je hapšen zbog sumnje da je prijetio poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanji Vulić i Nenadu Nešiću, tadašnjem ministru bezbjednosti BiH.
Nakon što je preuzeo postupak, skupština povjerilaca donosi odluku da se izvrši procjena i da se „Inter-Met“ proda u cjelini kao pravno lice.
Elaborat o procjeni vrijednosti imovine pokazao je da je ona vrijedna 506.599 KM.
Oglas o prodaji objavljen je u februaru ove godine, a jedinu ponudu dostavlja Gajić koji samo 401 marku više nego što je imovina procjenjena, odnosno 507.000 KM.
Ponuda je prihvaćena, a Stanimirović i Gajić u aprilu ove godine potpisuju notarski ugovor nakon čega direktor dobojske bolnice isplaćuje novac.
Nakon toga, Okružni privredni sud u Doboju donosi rješenje kojim Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko – pravne poslove nalaže da sa tri parcele kod bolnice izbriše sve terete, zabilježbe sudskih postupaka i zabilježbu otvaranja stečajnog postupka.
„Pošto su na imovini koja je u vlasništvu stečajnog dužnika, kao pravnog lica, uknjiženi tereti i zabilježbe, a članom 159. stav 6 istog Zakona propisano je da za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ne odgovara ni stečajni dužnik ni njegov kupac, to je sud naložio brisanje tereta i zabilježbi upisanih prije donošenja ovog rješenja“, stoji u odluci suda.
Priznao krivicu za nesavjestan rad u službi
Gajić nije odgovarao na pozive i poruke CAPITAL-a pa je javnost ostala uskraćena za informaciju kakvi su mu planovi vezano za gore spomenute nekretnine.
Podsjećamo, protiv njega se vodio krivični proces za nesavjestan rad u službi a vezano za nabavke opreme u vrijeme pandemije.
Gajića je tužilaštvo teretilo da je sproveo postupak javne nabavke zaštitnih odijela i maski za potrebe bolnice, kao i za „Dom za starija lica Doboj“ pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, ukupne vrijednosti 136.918 KM sa PDV-om.
Priznao je krivicu nakon čega je osuđen na deset mjeseci zatvora. Štetu je nadoknadio, a u susret mu je prošle godine izašao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji ga je pomilovao i pored negativnog mišljenja Okružnog suda u Banjaluci.
Inače, CAPITAL je pisao i Ministarstvu zdravlja socijalne zaštite Republike Srpske po pitanju daljeg proširenja bolnice, kao i gradskoj upravi Doboj kako bi provjerili da li postoji inicijativa za izmjenu regulacionog plana u blizini bolnice. Ni jedni ni drugi se nisu udostojili da odgovore.
Kupovina nije slučajna
Odbornik SDS-a u skupštini Grada Doboj Stefan Gavrić kaže da ga ne bi iznenadilo da se uskoro pojavi prijedlog za izmjenu jer se regulacioni planovi u ovom gradu mijenjaju velikom brzinom.
„Upravo taj dio grada, u blizini nove bolnice, trenutno doživljava najveću ekspanziju stanogradnje i u ovom trenutku se u tom dijelu gradi nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Taj trend će se sigurno nastaviti i u narednim godinama, tako da su zemljišta na toj lokaciji u ovom trenutku najatraktivnija i cijena im vrtoglavo raste“, kaže Gavrić.
Dodaje da je neobično i da privlači pažnju činjenica da direktor bolnice za više od pola miliona maraka kupuje preduzeće u stečaju koje ima zemljište u blizini iste te bolnice.
Zanimljivo mu je i da je za stečajnog upravnika, godinu dana prije prodaje preduzeća imenovan čovjek koji je, po njegovoj tvrdnji vrlo dobar sa Gajićem.
„Sve te činjenice navode na pitanje da li je sve unaprijed dobro isplanirano? Vjerujem da ćemo uskoro, kao i u drugim situacijama, saznati šta je bila krajnja namjera“, zaključuje on.
Društvo
MANJE UGOVORA, VIŠE MILIONA! U prvih šest mjeseci promet nekretnina u Srpskoj veći od 590 MILIONA KM!

Iako je u prvoj polovini 2025. godine zabilježen manji broj kupoprodajnih ugovora, tržište nepokretnosti u Republici Srpskoj ostvarilo je veću ukupnu vrijednost nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), registrovano je ukupno 8.064 kupoprodajnih ugovora, u kojima je prometovano 16.590 nepokretnosti. U poređenju sa istim periodom 2024. godine, broj ugovora je manji za 6,8%, dok je broj prometovanih nepokretnosti smanjen za 7,5%.
Ipak, uprkos manjem broju transakcija, ukupna ostvarena cijena u ovim ugovorima iznosi čak 590.018.924 KM, što predstavlja rast od 4,9% ili 27,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.
Stručnjaci ističu da ovaj podatak ukazuje na trend prodaje skupljih i atraktivnijih nekretnina, što je posebno izraženo u urbanim sredinama i turistički razvijenim lokacijama.
Luksuz na cijeni: Od kuće u Novoj Varoši do stana na Jahorini
Među prometovanim nepokretnostima posebno se izdvaja kuća u banjalučkom naselju Nova Varoš, koja je prodana za 500.000 KM. Objekat korisne površine 110 kvadrata, sa zemljištem od 497 kvadrata, izgrađen je 1980. godine.
Najskuplji stan prometovan u ovom periodu nalazi se na Jahorini, u opštini Pale – njegova ukupna cijena iznosi 798.000 KM, a korisna površina je 66,8 kvadrata. Stan je smješten u objektu izgrađenom 2024. godine, što dodatno potvrđuje potražnju za luksuznim apartmanima na planinskim destinacijama.
U opštini Šamac evidentirana je najviša cijena poslovnog objekta – čak 1.279.669 KM za objekat površine 7.515 kvadrata, sa zemljištem od gotovo 13.000 kvadrata.
Ni manje nekretnine nisu izostale iz skupih transakcija: najskuplja garaža prometovana je u Banjaluci po cijeni od 59.328 KM, dok je jedno parking-mjesto u ovom gradu dostiglo cijenu od 50.000 KM.
Regionalne razlike
Najveći promet zabilježen je u Banjaluci i Bijeljini, dok je rast prometa imao i Prijedor (4,4 miliona KM). Nasuprot tome, Doboj i Istočno Novo Sarajevo bilježe pad prometa u iznosu od oko 15 miliona KM.
Tržište i dalje karakteriše visoka aktivnost u prometu poljoprivrednog zemljišta, što je bio slučaj i prethodnih godina. Ipak, rast cijena nekretnina, posebno u urbanim i turistički atraktivnim sredinama, izaziva zabrinutost zbog sve manje pristupačnosti stambenog prostora za građane sa prosječnim primanjima, piše Srpskainfo.
-
Zanimljivosti3 dana ago
BITNA JE MJERA! Ovo su znakovi da pijete previše vode
-
Politika2 dana ago
KLANJE NA SVETI ILIJU! U Šušnjaru zaklano 5.500 Srba, Stanivuković poručio: “Gdje nema države, tu su jame!”
-
Region3 dana ago
VUČIĆ: Srbija ne prihvata drugostepenu presudu PREDSJEDNIKU SRPSKE
-
Politika3 dana ago
KARAN: Potvrda presude Dodiku je kraj Dejtonske BiH – Srpski narod mora braniti SVOJU VOLJU I INSTITUCIJE
-
Politika1 dan ago
Dodik: Ne želimo da oprostimo stradanje u “Oluji”, Srpska želi da vidi veliku i snažnu junačku Srbiju!
-
Društvo2 dana ago
NUŽDIĆ: “Olujom” okončan genocid započet u NDH
-
Politika3 dana ago
RUKA BEZ LEGITIMITETA RUŠI INSTITUCIJE SRPSKE: Dodik mora otići na izborima, ne presudom!
-
Politika2 dana ago
VUKOMANOVIĆ: Dodik je zaslužio da ode, ali ne zbog ove presude – njegov najveći poraz je ĆUTANJE GRAĐANA