Cijene osnovnih životnih namirnica: Pogledajte kako se sve mijenjalo od 2019. godine do danas.

U Bosni i Hercegovini cijene osnovnih životnih namirnica iz dana u dan rastu.

Povećanje minimalne plate, lagana inflacija i posljednja dešavanja  na svjetskom ekonomskom tržištu, i uvođenje carina od SAD-a, dodatno su uzdrmale proizvođače, uvoznike i potrošače.

Izvjesno je da su na cijene nekih proizvoda uticale i prirodne nepogode.

Zanimljivo je da su cijene sira i putera bile niže u vrijeme korone nego u godini pred koronu. Međutim, cijene ulja, brašna su skočile, dok su cijene junetine, mlijeka i šećera ostale iste.

Od 2021. godine kreće znatan rast cijena osnovnih životnih namirnica, posebno ulja, kafe, mesa, piletine.

Stvari se drastično mijenjaju 2022. godine, pa tako cijena kilograma putera s 23 KM skače na više od 30 KM, drastično poskupljuje i sir i mlijeko, te svi mliječni proizvodi, da bi u 2023. godini zabilježen pad cijene sira, ulja i putera.

U odnosu na 2019. godinu, 2024. godine cijena riže je skoro dupla, hljeba takođe, a cijena kafe bilježi znatan skok.
Bolja situacija za građane nije bila ni u februaru ove godine, a prema podacima Agencije za statistiku BiH i dalje se bilježi rast cijena mesa, hljeba, kafe, putera….

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku Parlamenta FBiH, za Faktor kaže da se bilježi izuzetan rast cijena u podindeksu kada su u pitanju hrana i bezalkoholna pića.

– To je posebno bitno istaći jer do sada nismo imali drastičan rast cijena kada je u pitanju odjeća, obuća i slično. U posljednjih pet godina nije došlo do drastičnog rasta cijena.

Međutim, kada je riječ o prehrambenm proizvodima, to je evidentno, i taj podindeks izaziva nezadovljstvo građana jer najviše trošimo na prehrambene proizvode – ističe Čavalić.

Kaže da, kada je riječ o globalnim okolnostima, ona nam ne idu u prilog, posebno carinski ratovi.

– Ovo što se očekuje kao reakcija na uvođenje carina od SAD-a, znači daljni rast cijena posebno onih uvoznih, a zna se da dosta toga uvozimo kada je riječ o proizvodima finalne proizvodnje – objasnio je Čavalić.

A kako cu cijene rasle i padale, pa opet rasle od početka korone pa do danas, možete pročitati ispod:

(Faktor) Foto: Facebook

Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Cvijeti.

Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, pravoslavni vjernici proslavljaju i svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. Ovaj praznik naziva se Cvijeti i uvijek je u nedjelju. Dobio je ime po cvjetnoj grančici palme koju je Isus Hrist nosio u ruci prilikom ulaska u Jerusalim. Pošto spada u velike praznike, crkva propovijeda da se na ovaj dan ne obavljaju veliki poslovi, vijekovima postoji vjerovanje da bi baš na Cvijeti trebalo zasaditi lan i kupus, jer će tako rod ovih biljaka biti bolji.

Čitava Cvjetna nedjelja posvećena je prirodi, pa su ranije ljudi od ponedjeljka do nedjelje kitili jedni druge koprivom i vrbom. Vrba, osim kao simbol velikog praznika Lazareve subote, koristi se kako bi djeca bila zdravija, ali i da bi u porodice stizalo još prinova. Što se tiče koprive, nju se porodilje na Cvijeti stavljale pod jastuk, da bi “ožarila” i tako otjerala ženske demone i sačuvala bebe.

Različito cvijeće za različite običaje
Uoči praznika Cvijeti, djevojke i djeca odlaze u polja i beru razno cvijeće:

Margarete – Da budete lijepi
Dren – Da budete jaki i zdravi
Ljubičice – Da budete mirišljavi i privlačni
Vrbove grančice – Da svi budu napredni i uspješni
Ruža – da budete rumeni i svježi
Običaj je da se ovo cvijeće ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju. Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima. Vjeruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Ranije je bio običaj u cijeloj Srbiji da na ovaj dan ljudi šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci.

Simbolika ulaska u Jerusalim na magarcu
Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak princa mira, ne dolazak kralja, ratnog zavojevača. Bacanje haljina i palmovog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana (slava) sinu Davidovu”. Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i “carskim ulaskom”. Uoči ovog praznika, drži se večernja liturgija, vrši se litija sa palmovim grančicama ili vrbama, a osvećuju se u nedjelju na jutrenju poslije čitanja 50. psalma, posebnom molitvom i kropljenjem bogojavljenskom vodicom. Grančice se tokom godine čuvaju pored slavske ikone u domovima.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje toplije vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i dnevnu temperaturu vazduha do 25 stepen Celzijusovih.

Na jugu i zapadu naoblačenje će biti veće i uzrokovaće kišu ponegdje.

U noći na ponedjeljak jače naoblačenje od jugozapada širiće se ka većini krajeva, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od četiri stepena na istoku do devet na jugu, u višim predjelima od tri stepena.

Dnevna temperatura biće od 19 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će tokom prvog dijela dana biti slab do umjeren, u Krajini pojačan južnih smjerova, dok će od sredine dana biti umjeren, u Krajini i Hercegovini pojačan, na momente i jak jugo.