Connect with us

Društvo

Kod doktora preko “grane” i s punim novčanikom: Zašto u Srpskoj nema imunologa?

Troškove teško mogu da refundiraju, a kod doktora moraju van države. Tako izgleda liječenje oboljelih od autoimunih i rijetkih bolesti u Republici Srpskoj, jer ovdje nema imunologa.

Kako za BL portal kaže jedna od oboljelih, ona spada među brojne pacijente u Srpskoj koji moraju na preglede u Beograd.

“Imunolog je jedan od ključnih doktora kod rijetkih oboljenja, posebno kod udruženih autoimunih bolesti. U Republici Srpskoj  takve  pacijente liječe reumatolozi, jer imunologa nema. Poznajem još nekoliko ljudi koji imaju ista oboljenja koja zahtijevaju potpuno novi pristup životu i dio njih odlazi u Srbiju“, priča čitateljka BL portala.

Ona ističe da uz sve muke koje bolest sama po sebi donosi, ovakvim pacijentima posebno teško pada što moraju da putuju van države, ali i da sve preglede plate iz svog džepa.

,,Ljuti me to. Nije stvar u tome što sam jedna od oboljelih,  nego pita li se neko šta je sa onima koji imaju neki problem i trebaju imunologa, a  ne mogu sebi priuštiti privatno liječenje u Srbiji. Zvaničnu potvrdu da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nema imunologa nisam dobila, pa ne mogu ni u Fondu zdravstvenog osiguranja refundirati troškove“, napominje ova pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za BL portal kratko su poručili da imaju jednog budućeg imunologa.

“UKC Republike Srpske ima zaposlenog jednog ljekara, koji je pri kraju supspecijalizacije iz imunologije“, kažu iz UKC-a.

Međutim, od Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske saznajemo da to jeste tačno, ali da se radi o pedijatru imunologu. Kažu da on svakako zaslužuje sve pohvale, jer je uvijek tu za njihovu djecu, ali to, ipak, nije rješenje za sve ostale kojima je potrebna pomoć imunologa.

Jedna od članica Saveza za rijetke bolesti tvrdi da poznaje odrasle osobe koje su trebale pomoć imunologa, ali kako ga u Republici Srpskoj nema, upućivani su reumatologu.

,,Pa ako se baš ne pronađe rješenje, pošalju neke u Beograd kod imunologa“, tvrdi ova članica Saveza za rijetke bolesti i objašnjava da ni uputnicu za glavni grad Srbije nije lako dobiti. Dobije se, tvrdi ona, kad dođe “do guše”.

Iz Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske ističu da bi morali imati mogućnost da ih pregleda imunolog, posebno kod savjeta oko vakcinacije, ali i izbora suplemenata i ishrane, kako bi bolest držali pod boljom kontrolom. Neki priznaju da bi rado i u drugu državu otišli na pregled, ali nemaju finansiijsku mogućnost za to.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske za BL portal ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

,,Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije, za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske otvoreno priznaju da nemaju zaposlenog imunologa.

Imunolozi su bili naročito “popularni” u jeku korona virusa, a upravo tada je predsjednik Udruženja imunologa Bosne i Hercegovine, Jasenko Karamehić, u otvorenom pismu oštro kritikovao Vladu Federacije BiH i Kantona Sarajevo što u sastavu njihovih kriznih štabova nije bilo imunologa.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da, ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom.

,,Neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto”, objašnjavaju iz Fonda za BL portal.

Međutim, u Fondu zdravstvenog osiguranja kažu da se, kako su upućeni, pregledi kod imunologa obavljaju u UKC RS,  a ukoliko ljekari procijene da je potrebno da se osiguranik pošalje van granica Srpske, onda oni upućuju prijedlog na stručnu komisiju Fonda.

Zanimljivo je da redakcija BL portala povodom  ove teme poslala pitanja na brojne adrese, od oboljelih do udruženja, ali većina njih o tome nije željela javno da govori, uz obrazloženje – da se nekome ne zamjerimo.

Željka Pavlović, BL portal

Društvo

PREVOZNICI IZNIJELI CRNU PROGNOZU: Gorivo bi moglo u narednih deset dana dostići i pet maraka!

Ekonomisti smatraju ovu prognozu pretjeranom

Gorivo bi u narednih deset dana moglo poskupjeti i do pet KM po litru, izjavio je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske. Sa druge strane ekonomista i ekonomski analitičar Igor Gavran u razgovoru za “Avaz” smatra da su takve prognoze u ovom trenutku pretjerane.

Iskreno, ne razumijem odakle takva predviđanja ako je cijena nafte danas niža nego što je bila u proljeće, u ranijoj fazi američke agresije na Iran i u pojedinim periodima eskalacije u međuvremenu. I izvoz saudijske nafte, koji je bio u zastoju, dijelom je nastavljen – rekao je Gavran za “Avaz”.

On navodi da bi dalji rast cijena nafte svakako mogao dovesti i do povećanja cijena goriva u BiH, ali da trenutno ne vidi osnov za prognozu da bi gorivo u narednih deset dana moglo doseći pet KM po litru.

– Pogotovo ne u narednih deset dana, jer je apsurdno tvrditi da će se sve zalihe do tada iscrpiti i da će se odmah prodavati gorivo nabavljeno po tako ekstremnim cijenama – istakao je Gavran.

Vlast može reagovati
Gavran podsjeća da BiH, prema njegovoj ocjeni, nije smanjivala akcize niti je na drugi način značajnije intervenisala kako bi ublažila udar viših cijena goriva.

– U svakom slučaju, ako do takvih ili čak i manjih poskupljenja ipak dođe, BiH je jedina država u regiji, a vjerovatno i među rijetkima u svijetu, koje nisu umanjivale akcize niti na bilo koji drugi način intervenirale – rekao je Gavran.

Dodaje da domaće vlasti imaju mogućnost da reaguju ukoliko dođe do naglog rasta cijena.

– Domaće vlasti imaju mogućnost da vrlo brzo djeluju i spriječe takav rast cijena odricanjem od dijela prihoda. Također mogu djelovati inspekcijski da spriječe svaku zloupotrebu i neopravdani rast cijena – kazao je Gavran.

Šire posljedice
Gavran upozorava da bi ekstreman rast cijena goriva mogao imati šire posljedice po građane i privredu.

– Ako bi se takav ekstreman rast cijena ostvario, onda bismo sigurno imali i reakciju mnogih drugih ponuđača ostalih roba i usluga koji bi, što opravdano, što neopravdano, iskoristili to kao izgovor za vlastiti rast cijena – zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

„KOGA BRIGA ZA SELJAKA?“ Muka i suze na farmi, RASPRODAJU SVE poslije dvije decenije i napuštaju Republiku Srpsku!

Ono što gola statistika i procenti ne prikazuju na papiru, na svojoj je koži osjetio Mladen Jošić iz sela Osinja kod Dervente. Nakon dvije decenije mukotrpnog rada i ulaganja, Mladen je donio tešku odluku — rasprodaje svih 31 grlo sa svoje farme, pakuje kofere i sa suprugom odlazi na sezonski rad u Austriju.

Glavni razlog za ovaj drastičan korak jeste pad cijene mlijeka koja je od januara smanjena pet puta, ali i potez prerađivača koji mu je preko noći smanjio otkup sa 460 na 256 litara. Višak mlijeka od preko 200 litara Mladen je bio primoran doslovno da prosipa, jer otkupa za njega više nije bilo.

-Razlog je to što je cijena mlijeka od januara pala pet puta. To nas je vratilo nekih 12 godina unazad- priča Mladen za Agroklub.ba, sumirajući godine truda. “A vi znate za tolike godine koliko je sve poskupilo. Više 100 maraka ne vrijedi isto.”

Kada ekonomska realnost nadjača emocije, ostaju samo teški izbori. Mladen je na svojoj farmi imao 31 grlo. Nekoliko junica je već prodao, a preostale 23 krave čeka ista sudbina.

-Najžalivije mi je bilo kad su mi iz mljekare sa 460 litara smanjili otkup na 256 litara. Šta ću ja s onim viškom, da prospem 200 litara? Jedne prilike su me zvali, 19. je bio u mjesecu i kažu da neće dolaziti do kraja mjeseca, 10-11 dana komplet da prosipam- priča Jošić.

Gledati kako vlastiti trud propada, zbog viškova u skladištima i masovnog uvoza, slomilo je i najtvrđu poljoprivrednu volju. Uz ovakvu cijenu mlijeka, troškovi proizvodnje nadmašuju svaku zaradu, a opstanak je postao nemoguć.

Tri kćerke i majka nastavljaju život na porodičnom imanju. Najstarija kćerka je studentica u Banjaluci, srednja pohađa Srednju veterinarsku školu, dok je najmlađa osmi razred. “Nije to lako sad sve napustiti i otići, ali hajde šta da radim,” kaže Mladen.

Priča porodice Jošić tek je jedan od mnogobrojnih eksternih pokazatelja duboke krize u kojoj se nalazi bh. agrar. Kada farmer u Derventi, Prijedoru, Sanskom Mostu ili Tuzli ugasi štalu, to nije samo statistički gubitak jednog gazdinstva — to je trajni nestanak radnih mjesta u ruralnim sredinama, dodatno pražnjenje sela i povećanje zavisnosti Bosne i Hercegovine od uvozne hrane.

Predstavnici četiri sektorska udruženja, koja obuhvataju čak 68 odsto ukupne proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u BiH (oko 209 miliona litara godišnje), poručuju da je lopta sada na terenu Savjeta ministara BiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Zahtjev za uvođenje prelevmana u rasponu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu i carinskih kvota zvanično je upućen 23. septembra. Proizvođači traže hitan sastanak i ekspresno pokretanje procedura, naglašavajući da svaki novi dan oklevanja donosi nove ugašene farme i nove kofere spakovane za inostranstvo.

Razlika između troškova proizvodnje i cijene po kojoj farmeri prodaju mlijeko iz dana u dan postaje sve veća i neodrživija. Pitanje na koje institucije BiH moraju što prije dati odgovor više nije koliko ćemo mlijeka uvesti, već koliko će uopšte domaćih farmi ostati do kraja godine ukoliko država ne stane iza svojih poljoprivrednika.

Agroklub.ba

Nastavi čitati

Društvo

KO OVDJE KOGA PRAVI LUDIM?! Odveo “Saničane” u propast, pa se naprasno sjetio da ima milione za ulaganje!

Prnjavorski biznismen i bivši većinski vlasnik ribnjaka Saničani u stečaju Radojica Ratkovac ponudio je da investira u ovo preduzeće na način da u stopostotnom iznosu namiri sve povjerioce, da isplati troškove stečajnog postupka, da zatvori stečaj i da do 2030. investira deset miliona maraka u nastavak proizvodnje te da nastavi proizvodnju najmanje deset godina.

Tu ponudu Skupština povjerilaca danas je odbacila iz razloga jer je Ratkovac kao bivši vlasnik sa 52 odsto udjela ribnjak Saničani odveo u milionsku dubiozu i propast.

“Ono što je izazvalo veliki problem jeste što je njegovo samo izlaganje imalo elemente pritiska gdje je jasno navedeno da ako neko danas ne podrži tu njegovu ponudu da čini krivično djelo. Ne vidim sa koje strane neko čini krivično djelo, svaki povjerilac ima pravo da slobodno glasa, odnosno da cijeni da li je ta ponuda dobra ili nije. Nažalost istorijat poslovanja od njegovog preuzimanja do otvaranja stečaja nama nije dao osnov da to podržim”- rekao je Vladimir Radulović punomoćnik JU ,,Vode Srpske,, nakon današnje sjednice Skupštine povjerilaca.

Vojo Pavičić stečajni upravnik ribnjaka ,,Saničani,, objašnjava da Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava ustupanje potraživanja.

“On je mogao mimo stečajnog postupka da izmiri svoje obaveza sa povjeriocima pojedinačno i na osnovu toga ima veći broj glasova u Skupštini .To nije uradio, zbog čega, ne znam, ali povjerioci čekaju od 2016 godine i ranije. To je vjerovatno bio razlog zbog čega nisu priostali na njegovu ponudu”- istakao je Pavičić.

Skupštini povjerilaca su prisustvovali povjerioci čija su ukupna potraživanja 1.459.118 maraka.

U nastavku stečajnog postupka pred Okružnim privrednim Sudom za četvrtak prvog oktobra zakazana je nova Skupština povjerilaca koja će razmatrati Plan reorganizacije ribnjaka.

“Posle toga ako povjerioci prihvate Plan reorganizacije ide se u sledeći korak. Sud će provjeriti ispunjenost uslova, napraviti ročište na kojem će saslušati Odbor povjerilaca stečajnog dužnika i stečajnog upravnika te nakon toga donijeti rješenje o potvrdi ili odbijanju stečajnog plana. Sama činjenica je ako skupština prihvati plan ne mora značiti da će Sud potvrditi”- pojasnio je Pavičić.

Stečaj u ribnjaku Saničani otvoren je početkom 2021. godine, a račun preduzeća bio je blokiran od 2016. godine.

Vlada Republike Srpske je u maju ove godine obezbijedila 3,8 miliona KM za namirenje obaveza i realizaciju plana reorganizacije. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da Sud prihvati taj Plan.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno