Connect with us

Svijet

AMERIČKA EKONOMIJA NEUMOLJIVO TONE! Evo koliki je trgovinski deficit SAD-a

Trgovinski deficit SAD je u septembru porastao na 61,5 milijardi dolara sa avgustovskih 58,7 milijardi dolara, saopštila je u utorak američka Kancelarija za ekonomsku analizu (BEA).

Kako se navodi na sajtu te organizacije, deficit u trgovini robom je mjesečno porastao za 1,7 milijardi dolara na 86,3 milijarde dolara, dok je suficit u trgovini uslugama u istom periodu pao za 1,2 milijarde dolara na 24,8 milijardi dolara.

Vrijednost uvoza je mjesečno porasla za 2,7 odsto na 322,7 milijardi dolara, podstaknuta uvozom automobila, sirove nafte, mobilnih telefona i robe za domaćinstvo.

Izvoz iz SAD je u oktobru rastao sporije, za 2,2 odsto na 261,1 milijardu dolara, prije svega zbog izvoza naftnih derivata, sirove nafte, soje i kukuruza.

Sljedeći izvještaj o trgovinskom bilansu će biti objavljen 6. decembra, prenosi Tanjug.

Svijet

NOVE INFORMACIJE O FICU! “U teškom stanju prebačen u bolnicu”

Ljekarski tim koji brine o slovačkom premijeru Robertu Ficu nakon prošlonedjeljnog atentata potvrdio je danas da se njegovo stanje subjektivno poboljšalo, saopštila je pres služba slovačke vlade.

Fico se nalazi na liječenju u bolnici Ruzvelt u Banskoj Bistrici, prenio je TASR.

Na Fica je prošle srijede pucao 71-godišnji pisac Juraj Cintula, koga je policija odmah privela.
Slovački premijer je u teškom stanju prebačen u bolnicu u Banskoj Bistrici, gdje je podvrgnut operacijama.

Slovački sud presudio je u subotu da Cintula bude zadržan u pritvoru, a prijeti mu kazna od 25 godina do doživotnog zatvora.

Nastavi čitati

Svijet

JENS OPET MIJENJA PRIČU “NATO neće slati trupe u Ukrajinu da ne bi postao dio sukoba”

Sjevernoatlantska alijansa povećaće podršku Ukrajini, ali neće slati svoje trupe u tu zemlju, da ne bi postala “dio sukoba”, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

– Iako povećavamo podršku Ukrajini da se odbrani, ne planiramo da šaljemo trupe NATO u Ukrajinu niti proširenje NATO kišobrana protivvazdušne odbrane na Ukrajinu. NATO neće postati dio sukoba – rekao je Stoltenberg u intervjuu za njemački list “Velt am zontag”.

Prema njegovim riječima, teoretski bi bilo moguće oboriti ruske rakete sa teritorije Poljske ili Rumunije, na primjer, uz pomoć baterija „patriot“.

Stoltenberg je dodao da će se na sastanku u Pragu ministri spoljnih poslova NATO pripremati za samit u Vašingtonu, koji će biti održan sredinom jula.

On je kazao da će se razgovarati i o jačanju podrške Ukrajini.

-NATO se sprema da odigra mnogo veću ulogu u koordinaciji bezbednosne podrške i obuke za Ukrajinu – istakao je generalni sekretar NATO.

On je, takođe, rekao da to zahtijeva dugoročnu finansijsku posvećenost da bi se podrška postavila na čvršće i jasno predvidljive osnove.

S obzirom na sve veće gubitke Ukrajine, Stoltenberg je pozvao zemlje NATO da pruže znatno veću podršku.

-Još nije kasno da Ukrajina pobijedi. Moramo da pošaljemo više oružja i municije u Ukrajinu, uključujući protivvazdušne sisteme i oružje dugog dometa – istakao je on.

Istovremeno, rekao je Stoltenberg, saveznici moraju imati planove da popune svoje vojne zalihe i povećaju proizvodnju oružja i municije.

-Ako Putin nametne svoju volju Ukrajini, neće biti trajne bezbjednosti u Evropi i svijet će u cjelini postati nestabilniji. Moramo odvratiti Rusiju od dalje agresije. Politika pomirenja prema Putinu neće funkcionisati – istakao je Stoltenberg.

Kada je riječ o Kini, generalni sekretar NATO je kazao da NATO upozorava Kinu da njena podrška Rusiji u ukrajinskom ratu ugrožava saradnju sa Zapadom.

-Kina kaže da želi da održi dobre odnose sa Zapadom. Istovremeno, Peking raspiruje rat u Evropi. Ne možete imati oboje – istakao je Stoltenberg.

Podrška Kine je od vitalnog značaja za ruski rat u Ukrajini, naveo je Stoltenberg.

-Postoji jasan porast prodaje mašinskih dijelova, mikroelektronike i drugih tehnologija koje Moskva koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona za upotrebu protiv Ukrajine -, rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

NIKI HEJLI ĆE GLASATI ZA TRAMPA! Koliko je njen potez značajan za predsjedničku trku?

Bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama i bivša guvernerka Južne Karoline Niki Hejli, u svom prvom javnom nastupu otkako je objavila kraj svoje republikanske kampanje za Bijelu kuću, rekla je da će glasati za bivšeg predsjednika Trampa u njegovom revanšu sa predsjednikom Bajdenom 2024. godine.

Hejlijeva, koja je bila Trampov posljednji rival na izborima unutar Republikanske stranke prije nego što je suspendovala svoju kampanju prije više od dva mjeseca, bila je gost na predavanju u konzervativnom tink tenku u Vašingtonu. Publika joj je tom prilikom postavila pitanje ko je bio čvršći po pitanjima nacionalne bezbjednosti, Bajden ili Tramp.

“Tramp nije bio savršen po ovom pitanju. To sam jasno rekla mnogo, mnogo puta. Ali Bajden je bio katastrofa. Dakle, glasaću za Trampa”, rekla je Hejlijeva.

Uprkos suspendovanoj kampanji, Hejli nastavlja da osvaja do 20 odsto glasova na republikanskim unutarstranačkim izborima dva mjeseca nakon što je okončala svoju kandidaturu. Ovom prilikom je istakla da je za Trampa važno da dopre do njenih birača takođe.

“Trampu bilo pametno da dopre do miliona ljudi koji su glasali za mene i nastavljaju da me podržavaju”, rekla je Hejlijeva

Inače, Niki Hejli je pokrenula svoju predsjedničku kampanju u februaru prošle godine, postavši prvi veliki kandidat koji se suprotstavio Trampu, te koji je svoju kandidaturu najavio tri mjeseca ranije. Ona je ujedno bila i posljednji Trampov rival, boreći se protiv bivšeg predsjednika od predizbora u Nju Hempširu krajem januara do “Superutorka” početkom marta, kada je postalo jasno da će Tramp da osvoji kandidaturu.

“Sada je na Donaldu Trampu da zaradi glasove onih u našoj stranci i van nje koji ga nisu podržali. I nadam se da će to učiniti”, rekla je Hejlijeva dok je izlazila iz trke prije dva mjeseca, piše “Fox News”.

Tramp je i u prošlim kampanjama uspijevao da od protivnika stvori saveznike

Prva kampanja u kojoj je učestvovao Donald Tramp kao kandidat je bila ona pred izbore 2016. godine. Vodeći tešku bitku sa Hilari Klinton, koja je iza sebe imala široku podršku, Tramp je imao žestoke protivnike i u samoj Republikanskoj stranci.

Diskutabilan stav republikanske javnosti prema Trampu kao biznismenu koji nije imao prethodno iskustvo u politici definitivno je promijenjen kada je na republikanskim predizborima 2016. godine odnio pobjedu ispred iskusnih republikanskih senatora iz Teksasa i Floride, Teda Kruza i Marka Rubija.

Iako poraženi od strane “novajlije” u politici, Kruz i Rubio su ipak podržali Trampa kao jedinstvenog kandidata Republikanske stranke. Njihov primjer je slijedio i Ben Karson, ali i Rend Pol, senator iz Kentakija, te bivši senator Arkanzasa Majk Hakabi i guverner Nju Džerzija Kris Kristi, što je uz poneki izuzetak bila gotovo jednoglasna podrška Republikanske stranke tada.

Na sljedećim izborima Tramp je kao predsjednik SAD bio viđen za predsjedničkog kandidata i prije samih predizbora u kojima nije imao dostojnog kandidata. Nadmoćno je osvojio nominaciju, a podrška mu je opet stigla od najjačih figura Republikanske stranke.

U kampanji za ovogodišnje predizbore u Republikanskoj stranci pored Trampa učestvovala je Niki Hejli, ali i Ron Desantis, guverner Floride, kao i Vivek Ramasvami, kandidat bez političkog iskustva, a svima im je zajedničko da su dali svoju podršku Trampu, nakon što su se povukli iz trke. Od kandidata za nominaciju Republikanaca samo je Asa Hačinson svoju podršku dao Hejlijevoj kada se povukao iz trke. Takođe, ogromna većina kandidata koji su se povukli prije učešća na samim predizborima je pružila podršku Trampu.

Jedinstvo Republikanaca po pitanju podrške jednom kandidatu bi moglo da donese rezultat

Početkom godine “Business insider” je donio analizu Trampove kampanje u momentu kada još uvijek nije bilo poznato da će on zaista i biti kandidat Republikanske stranke za izbore.

U toj analizi se navodi da sedam guvernera, 18 senatora i više od 90 članova Predstavničkog doma otvoreno podržava Trampa kao kandidat.

Osim predstavnika koji su trenutno na funkcijama, tu su opet Ben Karson, Ričard Grenel, Mark Medous, Edvin Miz, Metju Vitaker i drugi penzionisani predstavnici svih ministarstava i bivši zaposleni u Bijeloj kući.

Ono što je od posebnog Trampovog interesa je podrška Kruza i Rubija, senatora iz Teksasa i Floride, ali i guvernera Floride i Teksasa, Desantisa i Abota, od kojih je posljednji izuzetno bitan zbog problema ilegalnih migracija, koje i po anketama predstavljaju jedan od ključnih problema društva, a takođe su i jedan od najvažnijih faktora u odabiru kandidata.

Do predsedničkih izbora u novembru je ostalo manje od šest mjeseci, kandidati su u mnogim državama izjednačeni i pored Trampovog vođstva u šest od sedam “swing” država, te predstoji žustra borba za svaki glas, piše Euronews Srbija.

Nastavi čitati

Aktuelno