Connect with us

Politika

AUTOPUTEVIMA SRPSKE STIŽE KEŠ “Naplata putarine u prva tri mjeseca uvećana za SKORO MILION KM”

Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Nedeljko Ćorić izjavio je Srni da su dobrom poslovnom politikom u prethodnoj godini povećali naplatu putarine za više od 20 odsto ili za oko šest miliona KM.

Ćorić je istakao da se tendencija rasta nastavlja i u ovoj godini, kada je za prva tri mjeseca porast naplate putarine bio 11,7 odsto u odnosu na isti period lani ili više od 800.000 KM dodatnih sredstava.

“Cilj nam je da prikupimo što više sredstava i da ih usmjerimo za održavanje i možda izgradnju nekih drugih dionica auto-puta. Nismo ni blizu punog kapaciteta naplate putarine na izgrađenim dionicama, ali očekujemo to nakon puštanja u rad mosta na Savi kod Gradiške”, rekao je Ćorić, dodajući da se to očekuje do kraja sljedeće godine.

Osim povećanja naplate, cilj “Autoputeva” je i da što više korisnika pređe na sistem elektronske naplate, posredstvom tagova.

“Promovišemo taj sistem naplate da ljudi razumiju da nemaju potrebe da čekaju u redovima, da im je to skuplje i da gube vrijeme. Mnogo je vozača koji svakodnevno koriste auto-put, a nemaju tag uređaje. Vozači koji imaju tag plaćaju putarinu 18 odsto jeftinije”, naglasio je Ćorić.

On je ponovio da su “Autoputevi” u projektu realizacije jedinstvenog sistema za naplatu putarine između Republike Srpske i Srbije.

“Prošle godine smo takav sistem uspostavili sa `Autocestama FBiH`. Očekujemo da ćemo nakon Srbije uspjeti da se proširimo na Hrvatsku i ostale zemlje, koje imaju kompatibilnu opremu”, istakao je Ćorić.

Govoreći o izgradnji novih dionica auto-puteva u Republici Srpskoj, Ćorić je naveo da su trenutno u punom kapacitetu dva gradilišta, dionica Koridora “Pet ce” kod Doboja i dionica auto-puta od Bijeljine do Rače.

“Obilaznica oko Doboja poznatija kao Putnikovo brdo je kratka dionica od šest kilometara, ali jako zahtjevna i na njoj imamo dva velika tunela, most i vijadukt. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom. Posebno smo zadovoljni kako napreduju radovi na nasipima i iskopima, na nasipima smo već na 75 odsto planiranih radova, a na iskopima 60 odsto”, precizirao je Ćorić.

On je potvrdio da je završeno oko 85 odsto radova na izgradnji mosta, te oko 40 odsto vijadukta.

Ćorić je podsjetio da se gradnja ove dionice finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj od 150 miliona evra, uz 38,5 miliona evra grant sredstava.

“Drugi projekat je izgradnja dionice auto-puta od Bijeljine do Rače, duge 20 kilometara, gdje smo na komplatnoj trasi uradili prvi sloj nasipa i sad se podiže nasip na cijeloj trasi, te se kreće sa izgradnjom objekata”, naveo je Ćorić.

On je naglasio da su još dva projekta u fazi zaključivanja finansijskog ugovora.

“Na projektu Bijeljina-Brčko izabrani su najpovoljniji ponuđači, kineska kompanija `Čajna oversajz grup`. U toku je finansijsko ugovaranje, odnosno obezbjeđivanje finansijskih sredstava, koja su oni po tenderu dužni da obezbijede. Očekujemo da ćemo u naredom periodu doći do konačnog ugovora o finansiranju i same gradnje”, rekao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, dugi je projekat izgradnje auto-puta od Vukosavlja do Brčkog, gdje je kineska kompanija “Čajna stejt konstrakšn” pobijedila na tenderu i gdje je potpisan komercijalni ugovor, te se očekuje da uskoro bude potpisan i finansijski ugovor.

“Tu je isplaćen avans od 10 odsto i kineski partner je već krenuo sa pripremnim radovima”, dodao je Ćorić.

Kada je riječ o auto-putu Prijedor-Banjaluka, Ćorić je podsjetio da je obezbijeđena građevinska dozvola za značajan dio saobraćajnice, te da ne očekuje zastoj.

Ćorić je rekao da su navedeni projekti u okviru četvorogodišnjeg ciklusa gradnje, nakon kojeg bi Republika Srpska trebalo da ima novih 120 kilometara auto-puteva.

Politika

PETROVIĆ: Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda, OSTALI SMO BEZ 108,5 MILIONA EVRA

Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda. Nažalost ovaj vikend nećemo početi lijepim pričama, ali naprosto moram se oglasiti i izraziti negodovanje, žaljenje i zabrinutost jer je Bosna i Hercegovina jedina ostala bez dodijeljenih sredstava iz programa Plana rasta Evropske unije, a koja su bila namijenjena za zemlje zapadnog Balkana.

Izjavio je to gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović dodavši da je planirano da Bosna i Hercegovina dobije 108,5 miliona evra, ali zbog neodgovornosti političara i funkcionera sa vrha, “ostajemo uskraćeni za taj novac”.

“Razlog zbog kojeg novac nismo dobili je taj što se već dvadeset mjeseci političari sa državnog nivoa nisu mogli dogovoriti oko nadležnosti i nije usklađen reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju”, napisao je Petrović na društvenim mrežama.

Prema njegovim riječima novac namijenjen Bosni i Hercegovini će sada biti preusmjeren ka drugim zemljama zapadnog Balkana i biće vraćen u EU fondove.

“Za 108,5 miliona evra u planu je bila realizacija projekata poput modernizacije željeznice, asfaltiranje brojnih dionica, izgradnja auto puteva, ulaganje u energetski sektor, digitalizaciju, obnovu škola širom BiH…U prevodu ostajemo sa najlošijim putevima i najdužom putnom makadamskom mrežom u Evropi, sa devastiranim školama, sa pretećim energetskim kolapsom, sa brojnim dugovima i aferama “Viadukt”, “Serdarov”, “Kumova zgrada”, “Zapaljena IRB” i ovako možemo u nedogled”, naglasio je Petrović.

Ozbiljnu diplomatiju i borbu za narod zamijenile su šatorske fešte, smatra on.

“Bosna i Hercegovina jeste podijeljena zemlja, ali moraćemo da napravimo tektonske promjene ako želimo: da nas ne gledaju kao zemlju trećeg svijeta, da ne gledaju naše ljude kao jeftinu radnu snagu, da ne gledaju naše planine, rijeke i zemlju kao izvor litijuma i ostalih minerala čija eksploatacija uništava životnu sredinu, kao bure baruta i tlo pogodno za kriminal, korupciju, dilere droge i oružja, makroe i sve prljave radnje”, napominje Petrović.

On smatra da ako našim stavom, znanjem i kulturom pokažemo da smo drugačiji, htjeli ili ne htjeli moraće se i prema nama kako Evropa, tako i svijet drugačije odnositi.

“Braćo Srbi, Hrvati i Bošnjaci gotovo je izvjesno da se nikada nećemo moći dogovoriti oko zajedničke istorije, ali se moramo dogovoriti oko zajedničke budućnosti, jer u suprotnom ostaće nas tek toliko da svi zajedno stanemo pod jednu šljivu i gledamo na opustešenu zemlju zatvorenih fabrika, uništene prirode i bolesnih ljudi.

Mnogo smo šansi propustili, nije nam još mnogo vremena i prilika ostalo, tako da u pamet dok još ima nade”, dodaje Petrović.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: Sanja Vulić više nije mjera za glupost, sad postaje mjera za LAŽ! OTIMAČINA 120 MILIONA KM MORA NA SUD!

„Sanja Vulić, dosadašnja mjerna jedinica za glupost, sve više postaje mjerna jedinica za laž“, poručio je Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, reagujući na njenu izjavu u vezi sa slučajem arbitraže sa firmom Viadukt, koji Republiku Srpsku košta 120 miliona KM.

Kako ističe Borenović, dok su Milorad Dodik i SNSD godinama ćutali i zataškavali, on je javno upozoravao na skandaloznu otimačinu ogromnog budžetskog novca i protivljenje da se isti poklanja „nekim likovima iz Viadukta i njihovim pomagačima čije ulaganje je – jedno veliko ništa“.

– Sada ćemo vidjeti dosljednost SNSD-a: da li će zaustaviti isplate „Viadukt smutljivcima“, ili će se opet pokloniti odluci “turiste” Šmita, što sve više liči na dogovor Dodi–Šmit. Očekujem hrabrost i dosljednost od Dodika, Amidžića i ostale „bulumente“ ogrezle u stotinama miliona kroz Viadukt, Serdarove projekte i kumovske zgrade – navodi Borenović.

Dodaje da je krajnje vrijeme za otvaranje ozbiljnih istražnih radnji, maksimalnu policijsku i pravosudnu aktivnost, i da svi koji su učestvovali u arbitraži pred ICSID-om u Vašingtonu, uključujući bivše premijere Cvijanović i Viškovića, moraju odgovarati.

– Neka Vulić konačno objavi imena svih zastupnika u sporu sa Viaduktom – sa strane Vlade RS i sa strane slovenačke firme. Ko je sve zastupao? Ko su ti advokati i savjetnici? Dosta je skrivanja od javnosti! – zaključuje Borenović, poručujući da je spreman da sve informacije koje posjeduje podijeli s istražnim organima.

Nastavi čitati

Politika

BIH IZGUBILA 108,5 MILIONA EURA: Curi vrijeme do nove kazne

Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.

Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.

S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.

Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.

“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.

“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.

Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.

“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Nastavi čitati

Aktuelno