Connect with us

Banjaluka

Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

Sa 44.637 putnika, koliko ih je u julu evidentirano na banjalučkom aerodromu, Mahovljani pristižu konkurenciju u Tuzli, odakle je, u istom mjesecu, poletjelo ili sletjelo 50.027 osoba.

Prema podacima nadležnih, taj jaz je i u prvom polugodištu bio dosta manji nego u ranijim godinama. Recimo, 2019. godine na tuzlanskom aerodromu zabilježeno je 593.050 putnika, a na banjalučkom 149.996.

Godinu kasnije blokade izazvane virusom korona smanjile su promet na svim aerodromima u BiH, pa tako i na ova dva, te je zabilježeno 228.899 putnika na tuzlanskom, a 43.904 na banjalučkom.

Prošle godine došlo je do postepene stabilizacije i u Tuzli je bilo 306.047, a u Banjaluci 139.886, dok se ove, 2022. godine, razlika dodatno smanjila.

Očekivano, najveći promet bilježi sarajevski aerodrom, gdje je prošle godine bilo 767.134, a najmanji u Mostaru, gdje su u 2021. godine bila svega 1.942 putnika.

Banjalučanin Srđan Danilović bio je pozitivno iznenađen kada je nedavno s banjalučkog aerodroma ispraćao sestru, koja je letjela za Bazel.

“Toliko ljudi u Mahovljanima nisam vidio. Prostorija, gdje se nalaze šalteri, bila je doslovno puna. U aerodromskoj zgradi i oko nje, po slobodnoj procjeni, bilo je nekoliko stotina ljudi. Ispred šaltera, te lokacije gdje se rade granične provjere, formirali su se dugi redovi. Za sto u aerodromskom kafiću smo kum, sestra i ja čekali 20 minuta, ako ne i pola sata”, ističe Danilović.

Dodaje da je ovakva slika s banjalučkog aerodroma svakako optimistična i nada se da će putnika biti i ubuduće, te da će Banjaluka biti povezana sa što više evropskih gradova. Međutim…

“Mislim da je već sada vrijeme da se radi na ulaganju u ovaj aerodrom, odnosno da se kapaciteti proširuju. Ako se razmišlja o dodatnom povećanju broja letova i putnika, to će biti neminovnost”, rekao je Danilović za “Nezavisne novine”.

U Turističkoj organizaciji Banjaluka zadovoljni su razvojem situacije koja se odnosi na povećan broj putnika na banjalučkom aerodromu.

“Mi smo decenijama bili oslonjeni na regionalno tržište, gdje spadaju Srbija, Hrvatska i Slovenija, a koje i sad čini više od 60 odsto turističkih dolazaka. Očekujemo da će letovi koji su uspostavljeni s banjalučkog aerodroma uticati na porast broja gostiju i iz drugih zemalja, prije svega zapadnoevropskih”, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka.

On dodaje da na njihov info-centar stalno dolaze gosti koji upravo koriste banjalučki aerodrom kako bi stigli u Banjaluku.

“Nadamo se da će broj destinacija s kojima smo povezani preko banjalučkog aerodroma iz godine u godinu biti sve veći”, ističe Šukalo za “Nezavisne novine”.

Uz napomenu da je 2021. godine zbog pandemije saobraćaj normalizovan tek od juna, iz “Aerodroma Republike Srpske” ističu da su u prvih sedam mjeseci te godine imali 40.727 prevezenih putnika.

“U prvih sedam mjeseci 2022. godine imali smo 171.235 prevezenih putnika”, navode iz “Aerodroma Republike Srpske”.

Iz Banjaluke je trenutno moguće letjeti za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano Bergamo, Stokholm Arlanda, Nirnberg, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stokholm Skavsta, Hamburg, Tivat, Beograd, Hurgadu i Antaliju.

Banjaluka

SAMO NE U DUBAI! Agencije na mukama – Banjalučanima sporna i ova destinacija

Otkazivanja ima, ali i zakazivanja, pa šta bude! Tako bi se, otprlike, mogla opisati situacija u nekim od banjalučkih turističkih agencija, u kojima se, kako kažu za BL portal, zbog ratnih dešavanja u svijetu bilježe promjene u rezervacijama putovanja.

Dok neki građani i dalje planiraju odmore, sve je više onih koji otkazuju ili odgađaju putovanja zbog straha od posljedica rata na Bliskom istoku, a u agencijama kažu da se trend razlikuje i zavisi od tipa putovanja.

Tako su svi aranžmani koji su uključivali Dubai otkazani, kao i oni koji su išli preko Dubaija. Druga destinacija koja trenutno izaziva strah i mnogo upitnika među putnicima je i Turska. Gordana Šobot Blagojević iz agencije Unis Tours, kaže da su Banjalučani nesigurni što se putovanja u Tursku tiče, bez obzira da li se radi o proljeću ili o kasnim ljetnim putovanjima.

“Dubai je otkazan kao i sve destinacije koje su uključivale letove preko Dubaija. Za sada nekih drugih većih otkazivanja nema, ali imamo još vremena, sačekaćemo. Čeka se neko rješenje ove situacije jer je tek prva sedmica marta. Ljudi čekaju da vide, posebno za Tursku, što ne znači da neće biti otkazivanja ako se situacija ne smiri”, kaže ona za BL portal.

Nikolina Stojanović, BL portal

Nastavi čitati

Banjaluka

NOVI KRUŽNI TOK U BANJALUCI mijenja saobraćaj na tranzitu (FOTO)

Na istočnom tranzitu u Banjaluci planirano je zatvaranje problematične raskrsnice kod zgrade Euroherc i izgradnja novog kružnog toka kod „Metala“, a cilj je povećanje bezbjednosti na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u gradu.

O ovom rješenju razgovarano je na nedavnom sastanku u Vladi Republike Srpske kojem su prisustvovali premijer Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, a tema je bila niz infrastrukturnih projekata i saobraćajnih rješenja u gradu.

 

 

Gradonačelnik je tom prilikom rekao da su za projekat obezbijeđene sve potrebne dozvole i da je izabran izvođač radova.

 

„Važna tema jeste pitanje bezbjednosti saobraćaja kod zgrade Euroherc. Vi znate ostrvo ono između koje je problematično, da doslovno pješak prelazi četiri trake. Pričali smo o zatvaranju tog dijela i izgradnji kružnog toka kod Metala. Sigurno je da smo se usaglasili, imamo građevinske dozvole, imamo izabranog izvođača, a finansiranje će biti 50 odsto grad i 50 odsto drugi nivo vlasti“, rekao je Stanivuković.

On je dodao da bi izgradnjom više kružnih tokova na toj dionici istočni tranzit trebalo da dobije potpuno novu organizaciju saobraćaja.

„Dobijamo potpuno funkcionalan i bezbjedan saobraćaj sa tim kružnim tokom. Sa izgradnjom kružnog toka kod Audija cijeli istočni tranzit će ove godine biti desemaforizovan“, naveo je Stanivuković.

FOTO: BL PORTAL

Tranzit projektovan za drugo vrijeme

Saobraćajni inženjer Nikola Ćopić objašnjava da je osnovni problem istočnog tranzita u tome što je ta saobraćajnica projektovana za potpuno drugačiju ulogu nego što danas ima.

„Suštinski, glavni problem kako zapadnog tako i istočnog tranzita je što su te dionice prvobitno bile planirane kao putevi za daljinska putovanja vozila. Međutim, zbog drugačijeg razvoja grada dobili smo situaciju da tranzitni putevi koji su trebali da izmjeste teški teretni saobraćaj danas funkcionišu kao gradske ulice“, rekao je Ćopić.

 

Prema njegovim riječima, takva promjena funkcije dovela je do znatno većeg opterećenja saobraćaja nego što je prvobitno planirano.

„Osim velikog broja vozila imamo i veliki broj teških teretnih vozila. Sa povećanjem broja vozila raste i rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, a pretvaranje trokrakih i četvorokrakih raskrsnica u kružne tokove jedna je od mjera kojom se taj rizik ublažava“, ističe Ćopić.

Rizična raskrsnica i lijeva skretanja

Raskrsnica kod zgrade Euroherc već duže vrijeme se navodi kao jedna od rizičnijih tačaka na istočnom tranzitu, posebno zbog velikog broja vozila i složenih saobraćajnih tokova.

Ćopić navodi da su posebno problematična lijeva skretanja na takvim raskrsnicama.

„Kada imate velike operativne brzine i veliki broj vozila, a posebno veliki broj lijevih skretanja koja nisu razdvojena svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom, postoji mogućnost da dođe do čeono-bočnog kontakta vozila. Pri većim brzinama takve nezgode mogu imati ozbiljne posljedice“, rekao je Ćopić.

Planirana izgradnja kružnog toka kod „Metala“ dio je šire reorganizacije saobraćaja na istočnom tranzitu, jednom od ključnih pravaca kroz Banjaluku kojim svakodnevno prolazi veliki broj vozila. Kako će se izmjene odraziti na protočnost saobraćaja biće jasnije nakon završetka radova i uvođenja nove organizacije kretanja na toj dionici.

Ognjen Jokić, BL portal

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA MISLI NA NAJSTARIJE! Još 300 penzionera dobilo besplatan prevoz, cilj 30.000 korisnika

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uručio je karte za besplatan javni prevoz za još 300 banjalučkih penzionera i lica starijih od 65 godina.

-Smatramo da treba sve kategorija naših sugrađana da podržavamo, što i radimo, i to od onih najmlađih, zatim mladih bračnih parova, roditelja pa do naših sugrađana treće životne dobi. Moliblnost i kretanje je najvažnije za naše penzinere, koji od Grada dobijaju jedinstvenu mjesečnu kartu koja važi na svim linijama javnog prevoza i za sve prevoznike, tako da mogu da odu u bilo koji dio grada – naveo je gradonačelnik.

Ističe da će se tokom ove godine doći i do 30 hiljada penzionera, koji koriste besplatan javni prevoz.

-Besplatne karte za javni prevoz dajemo i djeci iz višečlanih porodica, iz hraniteljskih porodica i iz Doma „Rada Vranješević“, te osnovcima koji su od svoje škole udaljeni do četiri kilometra. Sve smo to obezbijedili i ukupno za mjere podrške i generalno za funkcionisanje javnog prevoza izdvajamo oko osam miliona KM – naglasio je gradonačelnik i najavio da se razmišlja o dodatnim kategorijama koje će Grad da podrži.

Kako je kazao, Grad trenutno subvencioniše i cijenu karte za sve srednjoškolce, a ide se ka tome da i za njih bude javni prevoz besplatan.

-Banjaluka je krenula i u pravnu proceduru formiranja svoje direkcije za javni prevoz, kupovaćemo naše autobuse i ozbiljni smo u toj namjeri a sve kako bismo obezbijedili što bolju uslugu javnog prevoza za građane – zaključio je gradonačelnik.

U ime Udruženja penzionera Banja Luka Slavica Ilić zahvalila je gradonačelniku na besplatnim karticama za javni prevoz.

-Ovo je od velikog značaja za nas. Banjaluka ima 46.000 penzionera. Ove kartice su jedino što su svi penzioneri dobili besplatno, bez ikakve podjele. Svi zaposleni koji rade na izdavanju kartica su veoma korektni i uvijek nam na usluzi – navela je ona.

Jedna od sugrađanki koja je danas dobila karticu za besplatan javni prevoz Milkica Ivanković takođe je izrazila zahvalnost gradonačelniku ističući da su „besplatne kartice potez godine“.
BLINK

Nastavi čitati

Aktuelno