Venecuela je tokom prvih godina vlasti svrgnutog predsjednika Nikolasa Madura prebacila u Švajcarsku zlato vrijedno gotovo 5,2 milijarde dolara, pokazuju carinski podaci.

Venecuela je tokom prvih godina mandata svrgnutog predsjednika Nicolasa Madura prebacila u Švajcarsku zlato vrijedno gotovo 5,2 milijarde dolara, pokazuju carinski podaci. Zlato potiče iz centralne banke Venecuele, saopštila je švajcarska televizija SRF, u vrijeme kada je vlada prodavala zlato.

Podaci carine su pokazali da od 2017. godine, kada su uvedene sankcije EU, pa sve do 2025. godine nije bilo izvoza zlata iz Venecuele u Švajcarsku.

Madura su uhapsile američke specijalne snage u raciji u Karakasu 3. januara i suočava se sa optužbama na sudu u Njujorku, uključujući trgovinu drogom i narkoterorizam.

Švajcarska je u ponedjeljak naredila zamrzavanje imovine koju posjeduju Maduro i njegovih 36 saradnika, ali nije pružila nikakve informacije o mogućoj vrijednosti ili izvoru sredstava. Nije poznato da li postoji bilo kakva veza između takve imovine i zlata prebačenog iz centralne banke.

Zlato iz rezervi Venecuele vjerovatno je prebačeno u Švajcarsku radi obrade, sertifikacije i daljeg transporta, izvijestio je SRF. Švajcarska je jedan od najvećih svjetskih centara za rafiniranje zlata, a zemlja ima pet glavnih rafinerija.

Centralna banka Venecuele prodala je svoje zlatne rezerve kako bi podržala ekonomiju zemlje i prikupila čvrstu valutu uprkos američkim sankcijama.

“Venecuelanska centralna banka je od 2012. do 2016. godine sprovela veliku prodaju obveznica zbog nužde. Mnogo toga je svakako stiglo u Švajcarsku”, rekla je Rona O’Konel, tržišna analitičarka u kompaniji StoneX.

Izvoz zlata u Švajcarsku pao je na nulu 2017. godine kada je Evropska unija sankcionisala razne venecuelanske zvaničnike optužene za kršenje ljudskih prava ili podrivanje demokratije. Švajcarska je usvojila sankcije EU početkom 2018. godine. Sankcije nisu uključivale opšti švajcarski embargo na uvoz zlata iz Venecuele.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Karakas i Vašington postigli dogovor o izvozu venecuelanske sirove nafte u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti do dvije milijarde dolara.

Prema njegovim riječima, cilj dogovora je preusmjeravanje isporuka sa Kine i sprečavanje većih rezova u proizvodnji nafte u Venecueli, prenio je AP.

Tramp je naveo da dogovor obuhvata između 30 i 50 miliona barela nafte koja je pod američkim sankcijama. Kako je navedeno, Bijela kuća organizuje sastanak u petak sa rukovodiocima američkih naftnih kompanija kako bi se razgovaralo o Venecueli.

Sastanak u Bijeloj kući
Prema osobi upoznatoj sa planovima, koja je željela da ostane anonimna, sastanku u Bijeloj kući trebalo bi da prisustvuju predstavnici kompanija “Ekson”, “Ševron” i “KonokoFilips”.

S obzirom na to da se nafta trguje po cijeni od oko 56 dolara po barelu, Trampova najavljena transakcija mogla bi da vrijedi i do 2,8 milijardi dolara. SAD u prosjeku troše oko 20 miliona barela nafte i srodnih proizvoda dnevno, što bi značilo da bi isporuka iz Venecuele predstavljala ekvivalent oko dva i po dana američkog snabdijevanja.

Venecuela trenutno proizvodi oko milion barela dnevno
Uprkos najvećim dokazanim rezervama sirove nafte na svijetu, Venecuela trenutno proizvodi oko milion barela dnevno, znatno manje od prosječne dnevne proizvodnje SAD, koja je u oktobru iznosila 13,9 miliona barela. Kancelarija za štampu venecuelanske vlade nije odgovorila na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi. Prema anketi sprovedenoj tokom vikenda, Amerikanci su podijeljeni po pitanju hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura: oko četiri od deset ispitanika podržalo je slanje američke vojske, približno isti procenat bio je protiv, dok je ostatak neodlučan.

Gotovo polovina ispitanika protivi se tome da SAD preuzmu kontrolu nad Venecuelom i imenuju novu vladu, dok je velika većina navela da bi o budućem vođstvu trebalo da odlučuje narod Venecuele.

Maduro se u ponedjeljak pred američkim sudom izjasnio da nije kriv po saveznim optužbama za trgovinu drogom. Američke snage uhapsile su njega i njegovu suprugu, Siliju Flores, u subotu u ranim jutarnjim satima tokom racije na kompleks koji su obezbjeđivali kubanski stražari, prenosi Tanjug.

Na desetu godišnjicu napada na redakciju lista “Šarli ebdo”, francuski mediji podsjećaju na teroristički čin iz 2015. godine u kojem je ubijeno 12 ljudi i koji je obilježio borbu za slobodu izražavanja.

U terorističkom napadu na redakciju satiričnog lista „Šarli ebdo“ u Parizu, koji se dogodio 7. januara 2015. godine, ubijeno je 12 ljudi, a ranjeno još 11. Ovaj napad ostao je jedan od najsmrtonosnijih i najpotresnijih terorističkih činova u savremenoj istoriji Francuske i snažno je obilježio evropsku i svjetsku javnost.

Napad su izvršila dvojica maskiranih islamističkih ekstremista, braća Šerif i Said Kuaši, koji su naoružani automatskim oružjem upali u redakciju lista u trenutku održavanja redakcijskog sastanka. Među ubijenima je bilo deset zaposlenih, uključujući neke od najpoznatijih francuskih karikaturista i novinara, kao i dva policajca koji su pokušali da zaštite redakciju. Francuska policija je napadače likvidirala tokom opsežne potrage koja je uslijedila nakon napada.

Povod za teroristički čin bilo je objavljivanje karikatura proroka Muhameda, koje je satirični list godinama ranije objavljivao u okviru rasprave o slobodi izražavanja i sekularizmu. Napad je odmah otvorio duboku i bolnu debatu u Francuskoj i širom svijeta o granicama slobode govora, vjerskim osjećanjima, radikalizaciji i bezbjednosti.

U danima nakon napada, milioni ljudi izašli su na ulice Pariza i drugih gradova u Francuskoj, ali i širom Evrope, noseći transparente sa porukom „Je suis Charlie“ („Ja sam Šarli“), koja je postala globalni simbol solidarnosti sa žrtvama i odbrane slobode medija. Svjetski lideri su prisustvovali velikom maršu u Parizu, naglašavajući jedinstvo protiv terorizma.

Deset godina kasnije, francuski mediji ovih dana opširno podsjećaju na događaje iz januara 2015. godine, ističući da je napad na “Šarli ebdo” trajno promijenio francusko društvo. U analizama se navodi da su nakon tog događaja pojačane mjere bezbjednosti, posebno oko medijskih kuća, škola, vjerskih objekata i državnih institucija, ali i da je strah od terorizma postao dio svakodnevice.

Mediji u Francuskoj takođe podsjećaju na sudske procese povezane sa napadima iz januara 2015. godine, kao i na kasnije terorističke napade koji su uslijedili, naglašavajući kontinuitet prijetnje ekstremizma.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju slobode izražavanja, koje i dalje izaziva snažne podjele u javnosti, ali se u većini komentara ističe da od tog principa ne smije biti odustajanja.

Godišnjica napada obilježava se komemoracijama i minutima ćutanja u znak sjećanja na žrtve, uz poruku da borba protiv terorizma i očuvanje demokratskih vrijednosti ostaju ključni izazovi savremene Evrope.