Connect with us

Društvo

BiH druga u svijetu po rastu mjesečne zarade: Plate sve veće, građani sve siromašniji

Iako možda zvuči nevjerovatno, Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po rastu plata, i to odmah nakon Srbije.

Međutim, oni koji svakodnevno rade za tu platu i njome plaćaju životne troškove posvjedočiće da povećanje plate nisu ni osjetili, a stručnjaci se nadovezuju da podaci koje objavljuju relevantne domaće, ali i svjetske institucije u velikoj mjeri zamagljuju realnost, jer je inflacija u posljednjih godinu dana ipak dostigla veće visine nego što povećanje mjesečne zarade može pokriti.

Prije nekoliko dana, sajt “World of statistics” je objavio podatke o rastu plata na globalnom nivou, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.

Prema podacima koji se odnose na decembar 2022. godine, nominalan rast plate kod komšija preko Drine bio je 15,2 odsto, što je najviše na svijetu.

U BiH plate u decembru prošle godine bile su veće za 14,86 odsto.

Na taj način BiH je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2 odsto), Bjelorusiju (13,2 odsto), Rumuniju (13 odsto) i Poljsku (12,6 odsto).

Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su decembarske plate bile veće za 11,8 odsto, odnosno 10,66. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plate povećane za 7,04 odsto.

Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu da je u prvom kvartalu 2023. godine (januar, februar i mart) prosječna bruto plata po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine (oktobar, novembar, decembar) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 odsto.

Takođe, došlo je do povećanja neto plate za mart ove godine u odnosu na februar za 3,6 odsto, pa je prosječna isplaćena plata u martu iznosila 1.260 KM.

Iz Agencije navode i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za mart 2023. godine u odnosu na mart 2022. nominalno veća za 15,4 odsto, ali da je njen realni indeks 4,6 odsto.

Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže da podaci nemaju veze sa realnošću.

“U uslovima inflacionog talasa svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Talasi inflacionih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16 odsto, u Srbiji nešto iznad 14 odsto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plata će pokazati da realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 odsto, a da ti proizvodi učestvuju u potrošačkoj korpi preko 90 odsto, jasno je da realnog rasta plata nije bilo, naprotiv.

“Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke korpe statistika ne uzima u obzir, već se drži prosjeka. Zbog toga imamo netačne podatke”, tvrdi Stanić te dodaje da u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.

“Skoro sam pročitao analizu rasta realnih plata u SAD koja je pokazala da od 1970. do danas u ovoj zemlji nije bilo realnog rasta plate, već je bio pad. Sva povećanja je pojela inflacija. Možete zamisliti kada bi kod nas bila napravljena takva analiza šta bi bio rezultat”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Potrošači kažu da se realna situacija zaista može vidjeti na potrošačkoj korpi.

“Iznos potrošačke košare je iznad 3.000 KM. Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti taj iznos. To vam najbolje govori koliko sve to vrijedi”, kaže za “Nezavisne novine” Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Prema njegovim riječima, čak i u najidealnijoj situaciji, a to je da oba roditelja rade i imaju prosječne plate, ne mogu podmiriti sve mjesečne obaveze.

“Njima opet nedostaje tisuću maraka i na mlazni pogon moraju preduzeti sve da obitelj normalno i dostojanstveno preživi mjesec. Dakle, i pored dvije plaće oni se moraju odreći – kvalitetne hrane, obrazovanja, higijene i drugih stvari”, kazao je Bago.

Nezavisne

Društvo

Music Fest “Zlatna nit”: Najavljen najsvježiji festival regije

Muzički festival “Zlatna nit” koji će se održati od 8. do 10. juna u Bosanskoj Krupi danas je premijerno najavljen i u Banjaluci.

Festival koji će se održati u sklopu rizorta “Zlatna nit” već sada je prozvan najsvježijim festivalom u zemlji te će u tri dana okupiti neke od najvećih muzičkih zvijezda današnjice.

Prvog festivalskog dana pred publikom će nastupiti grupe “The Croatian Pink Floyd Show”, “Van Gogh” i “Opća opasnost”.

Drugo festivalsko veče je rezervisano za nastupe sastava “Helem Nejse”, “Divlje Jagode” i “Let 3”.

Posljednjeg dana festivala za publiku je spremljena poslastica u vidu koncerata grupa “Zona isključenja”, “SARS” i “Dubioze koletiv”.

Pored velikih regionalnih bendova publika će moći da uživa i u takmičarskom dijelu festivala gdje će se predstaviti najbolji domaći i regionalni demo bendovi koji će se boriti za vrijedne nagrade.

Ispred organizacije festivala “Zlatna nit” Elvir Reklić ističe da je festival postavio čvrste temelje sa najboljim lajnapom izvođača i samim tim se nametnuo na sceni kao najsvježiji festival u zemlji.

“Sve ćemo pratiti i vatrometom, sa vrhunskom tehnikom i tri stejdža. Meni je zadovoljstvo da samo danas u Banjaluci. Moram da kažem da mi nismo birali bendove na taj način da se regionalno biraju sastavi, nego se desilo da nam takmičarski demo bendovi dolaze iz Prijedora, Tuzle, Sarajeva, Zenice, Banja Luke, ali i Hrvatske i Slovenije”, rekao je Reklić.

Organizator dodaje da je ovo jedini način da se bendovi u razvoju kvalitetno predstave publici te da se nada da će svi oni vremenom sa demo bine preći na glavnu pozornicu.

Povodom najave festivala u Banjaluci javnosti se obratio i David Jojić predstavnik benda “Charna” iz Banjaluke koji će nastupiti u takmičarskom programu festivala.

“Ono što ratzlikuje ovaj festival u odnosu na ostale je taj momenat koji se posvećuje demo bendovima. Kada su u pitanju headlineri, vjerujem da je ovo jedan od boljih lajnapa za ovu festivalsku sezonu, a sam festival otvara vrata nekim novim muzičarima koji tek treba da utabaju stazu na sceni. Posebno nas raduje sjajna organizacija, vrhunska oprema i susret sa publikom. Daćemo sve od sebe da se prikažemo u najboljem svjetlu”, rekao je Jojić.

Posjetioci festivala “Zlatna nit” svoje ulaznice i kamp mjesta mogu kupiti putem sistema kupikartu.ba ali i na fizičkim prodajnim mjestima koji će uskoro biti predstavljeni.

Više informacija o samom festivalu, smještaju i lajnapu moguće je pronaći putem kanala društvenih mreža i sajta festivala: https://www.musicfestzn.org/

Nastavi čitati

Novosti

SPC dobila novog sveca: Prvi Beograđanin još od srednjeg vijeka

Srpska pravoslavna crkva dobila je u nedjelju novog sveca Sveštenomučenika Nedeljka Streličića, a u pitanju je prva kanonizacija ličnosti iz Beograda još od srednjeg vijeka.

Na praznik Svetog apostola i jevanđeliste Jovana Bogoslova, na svetoj Liturgiji koju je, u hramu Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, služio Njegovo Preosveštenstvo Episkop toplički gospodin Petar, vikar Patrijarha srpskog, izvršen je svečani čin kanonizacije Svetog sveštenomučenika Nedeljka Rakovičkog.

Sasluživalo je sveštenstvo i sveštenomonaštvo iz više eparhija, gosti iz Ruske Pravoslavne Crkve, uz molitveno učešće mnogobrojnog vjernog naroda. Na malom hodu, Preosvećeni Episkop gospodin Petar je pročitao odluku Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve o pribrajanju Svetog sveštenomučenika Nedeljka Rakovičkog liku svetih, a zatim je, uz pojanje tropara Svetom sveštenomučeniku Nedeljku Rakovičkom, krstoliko uzdigao ikonu Svetog Nedeljka blagosiljajući prisutne.

Ko je bio Nedeljko Streličić?

Sveštenik Nedeljko Streličić, paroh kneževački, rođen je u selu Pusto Šilovo, srez leskovački, 26.2.1907. godine u seoskoj porodici. Školovao se u Kosovskoj Mitrovici, a Bogosloviju Svetih Kirila i Metodija u Prizrenu završio je 1929. godine sa odličnim uspjehom. Rukopoložen je u čin đakona i prezvitera 1930. godine i postavljen za paroha u Prištini. Godine 1931. upisao je Bogoslovski fakultet u Beogradu i iste godine biva postavljen na parohiju u Lapljem selu kod Prištine. U januaru 1935. godine blagoslovom Patrijarha Varnave postavljen je na parohiju kneževačku sa sjedištem u manastiru Svetog Arhangela Mihaila u Rakovici. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu 1936. godine.
Od 1937. do 1939. godine zajedno sa Poverenstvom za gradnju hrama uspio je da sagradi Hram i parohijski dom u Rakovici uz blagoslov i materijalnu pomoć Patrijarha Varnave, ktitorke Jelene Radojkić i drugih bogoljubivih ljudi.

Činio je djela milosrđa sve vrijeme rata, organizovao je prikupljanje hrane i druge materijalne pomoći siromašnim građanima, udovicama i ratnim siročićima. Prikupljao je namirnice za ranjenike u bolnicama, kao i ratne zarobljenike kojima je pakovao i u logore slao pakete. Ratne 1944. godine predložio je da se na dan hramovne slave izostavi posluženje za goste, već da se novac predviđen za to pokloni dječijem izbjegličkom domu u manastiru Rakovica, a jednom broju parohijana podjeli određeni novčani iznos. Ovog milosrdnog djela još uvijek se sjećaju starosjedioci Rakovice koji su tada bili djeca.

U martu 1945, komunisti su ga u večernjim satima odveli na informativni razgovor s kojeg se više nije vratio. Prema svjedočenju mještana sveštenik Nedeljko Streličić, optužen da je ljotićevac, strijeljan je bez suđenja i milosti kod današnjeg restorana “Rubin” u Košutnjaku zajedno sa još dvojicom parohijana. Njegovo tijelo, kao i drugih građana Rakovice, pokopano je u jednoj od mnogobrojnih tajnih grobnica koje su rasute po Beogradu, prenosi “Telegraf”.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Društvo

Koje su egzotične životinje uvezene u Bosnu i Hercegovinu

Ove i prethodnih godina u Bosnu i Hercegovinu su uvezene mnogobrojne egzotične životinje, kao što su dvogrbe kamile, sibirski i bengalski tigar, lame, majmuni, rakuni, kenguri, zebre i ostale.

Za “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli da su, prema njihovim podacima, u toku ove godine od egzotičnih životinja uvezene dvije lame Pacos alpaca.

“Tokom prošle godine su u BiH došle činčile i lemuri, a godinu ranije dvije dvogrbe kamile, majmun ženka i mužjak sorte buff checkeg gibbon. Tokom 2020. stigli su veliki stepski soko i dva majmuna”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da su tokom 2019. godine stigli bengalski i sibirski tigar, zebra, četiri kengura, genet, dvije sove, američki rakun, berberska ovca i patagonijska mara.

“U 2018. godini su u Bosnu i Hercegovinu stigli ženka lava i afrički lav, dok je 2017. godine stigla patagonijska mara i kapibara – vodeno prase”, navodi se u ovim podacima.

Prilikom uvoza životinja carinici moraju poštovati Zakon o veterinarstvu, Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, sirovina, proizvoda i nusproizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova i hrane za životinje u BiH, Odluku o uslovima i načinu rada graničnih veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, Pravilnik o uslovima u pogledu zdravlja za nekomercijalni uvoz i provoz kućnih ljubimaca i Priručnik kojim se određuju odobrena mjesta za ulazak kućnih ljubimaca u BiH.

Odlukom o uslovima i načinu sprovođenja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka – CITES propisuju se uslovi pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, te njihovih dijelova i derivata.

U Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja piše da je propisano da je zabranjena prodaja egzotičnih životinja i životinja zaštićenih zakonom, a članom 6. stav 3. pomenutog zakona zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su zaštićene, divlje, te životinjske vrste i pasmine opasne za život.

Ipak, na jednoj od najvećih platformi za kupoprodaju olx.ba može se pronaći loptasti piton po cijeni od 430 do 450 KM, dok je cijena tarantule od 40 do 100 KM. Na ovoj platformi se može pazariti i iguana po cijeni od 350 KM.

Zakonom je propisano da je novčana kazna za prekršaj posjedovanja ovih životinja u Bosni i Hercegovini od 30 do 10.000 KM.

“Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 200.000 KM može se kazniti osoba koja preprodaje ove životinje”, stoji u Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.

Nezavisne

 

Nastavi čitati

Aktuleno