Connect with us

Društvo

BOLESNI SMO KAO NACIJA! Ne biste vjerovali koliko antidepresiva i tableta ZA SMIRENJE mjesečno popijemo

Građanima Republike Srpske za deset mjeseci ove godine ljekari su propisali 285.502 recepata za antidepresive i lijekove za smirenje, što je za 12.128 više u odnosu na isti period lani, a jedan od razloga povećanja je, ističu stručnjaci, češća pojava depresije i anksioznih poremećaja kod stanovništva.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su lijekovi koji djeluju na nervni sistem među najpropisivanijim medikamentima i nalaze se na visokom trećem mjestu.

Kada je riječ o lijekovima za smirenje, u fondu navode da ljekari najčešće propisuju “alpazolam”, a od antidepresiva je to “sertalin”.

– Od januara do kraja oktobra ove godine propisana su 285.502 recepta za lijekove koji djeluju na nervni sistem, a trošak je 2,7 miliona KM. U istom periodu lani ljekari su propisali 273.374 recepta za antidepresive i lijekove za smirenje, a trošak je bio 2,5 miliona KM – rekli su u Fondu.

Dodali su da u ukupnoj potrošnji lijekova na recept troškovi za medikamente koji djeluju na nervni sistem čine 4,9 odsto.

– Finansiramo lijekove za smirenje i antidepresive koji se nalaze na našoj listi medikamenata i koji se izdaju na recept. Osiguranici koji su oslobođeni participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto, bez izuzetka – pojasnili su u Fondu zdravstva.

Načelnik Odjeljenja za psihijatriju u Univerzitetskoj bolnici Foča Dragan Jovanović ističe za “Glas” da ogroman broj ljudi i kod nas i u svijetu boluje od psihičkih bolesti i ima potrebu za medikamentima.

– Prema sadašnjim pokazateljima ove godine smo na odjeljenju imali više ležećih bolesnika u odnosu na lani, što samim tim znači da smo propisivali i više lijekova – rekao je Jovanović.

On je naveo da je depresija, po statistikama najrazvijenijih zemlja, izbila na prvo mjesto kod žena u odnosu na sve druge bolesti te da se taj trend preliva i na naše područje.

– I žene u Srpskoj i te kako obolijevaju od depresije, jer i mi smo dio zapadne civilizacije, nema velike razlike u odnosu na razvijene zemlje. Sam način savremenog života je podloga za nastanak depresije, svakodnevna neizvjesnost i stres dovode do toga da imamo sve veći broj depresivnih osoba. Jedan broj problema psihičke prirode u vezi je sa aktuelnom sociomaterijalnom situacijom građana – naveo je Jovanović.

I poznati banjalučki psiholog Aleksandar Milić tvrdi da u društvu postoji sve više depresivnih i anksioznih osoba.

– To je posljedica brojnih faktora, prije svega socijalnog, koji je povezan sa uslovima života, narušenim porodičnim odnosima, narušenom ličnom ravnotežom. Sve je više ljudi narušenog mentalnog zdravlja, ali im se isključivo farmakološkim pristupom liječenja ne može pomoći. U praksi zaštite mentalnog zdravlja nedostaje nam širi psihoterapijski pristup i to je jedan od razloga prenaglašene upotrebe lijekova – smatra Milić.

Antibiotici
Kada je riječ o potrošnji antibiotika, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su ljekari za deset mjeseci ove godine propisali 166.714 recepata te da je trošak za tu vrstu lijekova oko 970.000 KM.

Dodaju da je u istom periodu lani propisan 170.671 recept, dok je trošak iznosio oko 902.100 KM.

– Od antibiotika se najčešće propisuju “amoksicilin” i “cefaleksin” – rekli su u fondu i podsjetili da se antibiotici u apotekama ne mogu dobiti bez recepta.

Glas Srpske

Društvo

NA KRSTOVDAN SE VIDI KAKVA ĆE BITI OVA GODINA, ako je oblačno očekuje nas još MNOGO SNIJEGA

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 18. januara obilježavaju zimski Krstovdan, značajan crkveni praznik koji prethodi Bogojavljenju i ima posebno mjesto u pravoslavnom kalendaru.

Zimski Krstovdan posvećen je uspomeni na prve hrišćane i ujedno označava početak strožeg posta, prvog većeg nakon Božića, kada je prethodno bilo dozvoljeno razrešenje na mrsnu hranu. Zimski Krstovdan je neraskidivo povezan sa Bogojavljenjem, praznikom Hristovog krštenja na rijeci Jordan, kao i sa Svetim Jovanom Krstiteljem.
Post i crkveni obredi
Na Krstovdan se posti strogo, a u hramovima se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog. Posebno mjesto u obilježavanju praznika ima veliko osvećenje vode, poznato kao krstovdanska vodica.
Osvećena voda se nakon bogosluženja dijeli vjernicima, koji je nose u svoje domove i čuvaju tokom cijele godine. U narodu postoji vjerovanje da ova voda ima blagotvorno dejstvo za dušu i tijelo i koristi se u posebnim prilikama, poput bolesti ili važnih porodičnih događaja.

Narodni običaji
Zimski Krstovdan prati i niz narodnih običaja. U mnogim krajevima smatra se da je to dan kada se “ukrštaju vjetrovi”, pa se pažljivo posmatra pravac iz kog duva vjetar, jer se vjeruje da on nagovještava dominantne vremenske prilike u godini koja dolazi.
Uobičajeno je i temeljno čišćenje kuće i pranje veša, što simbolizuje duhovno i tjelesno pročišćenje, ali i pripremu doma za zdravlje i blagostanje. Post na ovaj dan ima i vaspitnu ulogu, a u narodu se često navodi izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Vjerovanje za rođene na Krstovdan
Prema narodnom predanju, ljudi rođeni na Krstovdan nose posebnu simboliku Časnog krsta. Smatra se da su zbog toga pred Bogom dodatno obavezani da vode ispravan i odgovoran život.

Istorijski zapisi bilježe da su se nekada na ovaj dan jeli ostaci posnih jela pripremanih za Badnje veče, poput pasulja, dok su se pihtije, iako često spremljene, najčešće ostavljale za Bogojavljenje.

Šta vremenske prilike “najavljuju”
Narodna vjerovanja Krstovdan povezuju i sa prognoziranjem godine koja slijedi:

-oblačan dan nagovještava zimu bogatu snegom

-suvo i vedro vrijeme ukazuje na sušnu godinu

-ako laste još nisu odletjele, zima neće biti oštra

-tiha kiša najavljuje blagu zimu

-grmljavina se smatra znakom rodne i plodne godine
Zimski Krstovdan tako objedinjuje crkvenu tradiciju, strogi post i bogato narodno nasljeđe, podsjećajući vjernike na značaj vjere, discipline i duhovne pripreme za veliki praznik Bogojavljenje.

Nastavi čitati

Društvo

Biznismen iz BiH najavio gradnju u Dubrovniku, REAGOVAO GRADONAČELNIK

Nakon što je objavljeno da biznismen iz BiH Tihomir Brajković planira novu investiciju u srcu Dubrovnika, oglasio se gradonačelnik tog grada Mato Franković, poručivši da će gradske vlasti iskoristiti sve zakonske mogućnosti kako bi zaštitile područje Ploča.

Gradonačelnik u svojoj objavi nije spomenuo nijednog konkretnog investitora, ali je reakcija uslijedila samo dan nakon objave vijesti o planiranoj gradnji na Pločama, te se odnosi upravo na isto područje, zbog čega je jasno da je tema aktuelnih investicionih planova bila povod za njegovo obraćanje.

Ploče su inače prestižni lokaliteta odmah iznad Starog Grada.

Gradonačelnik: Podnošenje zahtjeva ne znači pravo gradnje
Franković je na Facebooku naveo da je do sada podneseno ukupno 18 zahtjeva za gradnju na području Ploča, naglašavajući da sam čin podnošenja zahtjeva ne znači automatsko pravo na izgradnju.

“Iskoristit ćemo sve zakonske mogućnosti kako bismo zaštitili područje Ploča iza grada. Svaki zahtjev prolazi strogu proceduru i ocjenu u skladu s važećim propisima”, poručio je gradonačelnik.

Posebno se osvrnuo na Generalni urbanistički plan iz 2014. godine, koji je ocijenio štetnim, te istakao da je aktuelna gradska uprava završila izradu konzervatorske podloge Grada Dubrovnika, temeljnog dokumenta zaštite prostora.

“Taj dokument jasno propisuje šta se, gdje i pod kojim uslovima može graditi, bez obzira na to da li je čestica građevinska ili ne. Prostor Dubrovnika je neobnovljiv resurs i naša je obaveza da ga štitimo odgovorno i zakonito”, naveo je Franković.

Dodao je i da su novi GUP i PPU završeni i upućeni Ministarstvu zaštite okoline na ocjenu prihvatljivosti, uz izuzetno restriktivne uslove gradnje u užem gradskom području.

Planirana gradnja na Pločama
Podsjetimo, Tihomir Brajković prije dvije godine kupio je atraktivno zemljište na području Ploča, gdje sada planira izgradnju srednje stambene građevine.

U septembru 2025. godine podnio je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju objekta na k.č. 3172/2 k.o. Dubrovnik, a postupak se trenutno nalazi u fazi obrade. Prema dostavljenom idejnom projektu, gradnja je planirana u zelenom pojasu ispod magistrale, području koje je već djelimično urbanizovano ranijim projektima.

Važno je naglasiti da Brajković nije jedini investitor koji je zainteresovan za gradnju na ovom dijelu grada, što jasno proizlazi i iz same objave gradonačelnika, koji govori o većem broju zaprimljenih zahtjeva.

Gradnja na Lapadu već u toku
Brajković već realizuje jedan veliki projekt u Dubrovniku – izgradnju niza luksuznih vila u ulici Kardinala Stepinca na Lapadu, jednom od najprestižnijih dijelova grada. Radovi su u toku, a gradilište je vidljivo s velike udaljenosti te već sada utiče na vizuru tog dijela Dubrovnika.

Najveći graditelj stanova u Sarajevu
Porodica Brajković iz Kiseljaka, vlasnici grupacije Tibra Pacific, u Bosni i Hercegovini poznata je kao jedan od najvećih investitora u stambenoj izgradnji, posebno u Sarajevu, gdje su izgradili čitava nova naselja poput Tibre i Bulevara na Stupu, Nove Otoke, te kompleks Avenija kod GRAS-a. Trenutno je u toku i gradnja velikog kompleksa Sarajka na Pofalićima.

Osim nekretnina, grupacija Tibra Pacific posljednjih godina snažno se širi i u sektoru obnovljivih izvora energije. Kompanija ECO-WAT iz Kiseljaka investirala je u desetine solarnih elektrana u Hercegovini, čime je postala jedan od najvećih domaćih investitora u ovom segment, podsjeća Biznisinfo.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVIMO KRSTOVDAN! Strog post, čišćenje kuće i još PONEKI OBIČAJ

Krstovdan je jedan od značajnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji, i predstavlja važnu prekretnicu u prazničnom ciklusu koji se nastavlja poslije Božića.

Ovaj dan se vezuje za nekoliko ključnih događaja iz hrišćanskog vjerovanja i ima posebno mjesto u srcima vjernika jer simbolizuje spoj svetosti, čišćenja i molitve.

Krstovdan se smatra prvim danom nakon Božića kada se posti, pa se tradicionalno provodi sa velikim poštovanjem i ozbiljnošću. Praznik je posvećen svetom krstu, kao simbolu žrtve i spasenja, i povezan je sa Bogojavljenjem i krštenjem Isusa Hrista u reci Jordan, kada je svetac Jovan Krstitelj obavio ovaj čin.

U isto vreme, praznik podseća i na pronalazak Časnog krsta na Golgoti i njegov povratak iz Persije u Jerusalim, što dodatno učvršćuje njegov duhovni značaj, piše Srbija Danas.

Običaji na Krstovdan

Na ovaj dan postoje različiti običaji koji se poštuju širom Srbije, posebno u ruralnim sredinama gdje se stare tradicije čuvaju i prenose sa generacije na generaciju:

Čišćenje kuće i veša

Prema starim vjerovanjima, na Krstovdan je važno da se kuća temeljno očisti — od podova do najviših polica — i da se sve veš oprere. Ovaj gest označava duhovno i fizičko čišćenje, simbolično oslobađanje od tereta prošlosti i pripremu za novi početak.

Posna ishrana i strogi post
Krstovdan je dan kada se praktikuje strogi post. Vjeruje se da bi svaki vjernik trebao da se uzdrži od mrsne hrane i provede ovaj dan u molitvi, razmišljanju i skromnosti.

Post simbolizuje duhovnu disciplínu i pročišćenje duha, a isti je deo pripreme za dolazeće praznike.

Posmatranje vremena i prirode

U narodu postoji običaj da se gleda koji vjetar duva na Krstovdan, vjerujući da će isti taj vjetar često duvati tokom cijele godine.

Ovaj običaj potiče iz vremena kada su ljudi bili usko povezani sa prirodom i oslanjali se na signale iz okoline kako bi predvideli vremenske prilike i plodnost zemlje.

Sveta vodica

Tokom liturgije na Krstovdan, vjernici pristupaju i dobijaju krstovdansku vodicu, koja je osveštana i smatra se svetom. Ova vodica se često čuva u domaćinstvu tokom cijele godine kao simbol blagostanja, zdravlja i duhovne zaštite.

Mnogi vjernici vjeruju da čuvanje te vodice donosi mir i blagoslov porodici.

Nastavi čitati

Aktuelno