Connect with us

Društvo

BOLNA ISTINA! Kolike su penzije u Republici Srpskoj, a kolike u FBiH?

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kako su saopštili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, penzija za mart obuhvata ukupno 293.809 penzionera. Za njenu isplatu potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu, odnosno 179,89 miliona KM u bruto iznosu.

– Prosječna penzija iznosi 696,94 KM, dok najniža penzije za staž od 40 i više godina iznosi 698,89 KM. Za puni staž osiguranja od 40 godina, prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM. Iznos najviše penzije za mart u Srpskoj je 3.776,10 KM – saopštili su iz Fonda PIO.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penziju za mart primilo je ukupno 464.689 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 351,8 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026, najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija je 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračunavanje najniže penzije, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, iznosi 724,36 KM.

– Na osnovu navedenog, najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža, iznosi 434,62, a za 20 godina, a manje od 25 godina, 470,83 KM. Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 507,05 KM.

Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 543,27 KM, a za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, 615,71 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više, iznosi 688,14 KM – saopštili su iz pomenutog zavoda.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja, utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.
Porodična penzija iza osiguranika, te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025, usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, zakonskim izmjenama utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za mart iznosi 850,05 KM.

(Srpskainfo)

Društvo

ŠKOLE OSTAJU PRAZNE! Gimnazija u Kalinoviku upisala samo dva đaka

Čak 22 srednje škole u Republici Srpskoj, od kojih je šest muzičkih ili umjetničkih, upisale su manje od 50 đaka, a Gimnazija u Kalinoviku ponajmanje – samo dva.

Pokazuju to podaci “eUpisa” nakon junskog roka, čije su rang-liste konačne, i julskog roka za koji su one još preliminarne.

Gimnazija u Kalinoviku, koja je prema planu upisa planirala od septembra imati 16 đaka u prvom razredu, ako se nešto ne promijeni, od jeseni imaće samo dva, koliko ih je upisano u prvom upisnom roku.

U drugom upisnom roku u ovu školu nije se niko upisao.

Mali broj đaka upisali su i Srednjoškolski centar Petrovo (devet od 32 planiranih), Srednjoškolski centar Rudo (11 od 32), Gimnazija u Novom Gradu (12 od 16), Srednjoškolski centar “Lazar Đukić” Ribnik (20 od 32), Srednjoškolski centar “Jovan Dučić” Kneževo (23 od 32), Srednjoškolski centar Kostajnica (25 od 32), kao i Gimnazija u Mrkonjić Gradu (26 od 32).

Po 32 đaka upisala su se u Srednjoškolski centar “Petar Petrović Njegoš” u Čajniču, a planirali su 48, kao i Srednjoškolski centar “Petar II Petrović Njegoš” u Šekovićima, koji je planirao upis 36 učenika.

Srednjoškolski centar “Vuk Karadžić” u Loparama planirao je upisati 48 učenika, a na kraju je upisao 33.

Iako su planirali upisati po 48 đaka, Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” u Vukosavlju i Srednjoškolski centar “Svetozar Ćorović” u Ljubinju upisali su samo po 38.

Prnjavorska Gimnazija upisala je 42 od 52 planirana đaka, Gimnazija u Gradišci 43 od 64, a Srednjoškolski centar “Ivo Andrić” 44 od 48.

(BN/Nezavisne)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, moguća slaba kiša

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab i umjeren, zapadni i sjeverozapadni.

Najviša temperatura od dvadeset sedam do trideset stepeni Celzijusa, piše Republički hidrometeorološki zavod.

 

 

Za vikend promjenljivo oblačno i toplo sa sunčanim intervalima. U subotu poslije podne i uveče tek ponegdje je moguća sasvim slaba kiša, dok će u nedjelju na sjeveru biti suvo, u ostalim krajevima djelimično sa kišom, a poslije podne i lokalnim kratkotrajnim pljuskovima sa grmljavinom

Nastavi čitati

Društvo

VRHOVNI SUD PONIŠTIO KONCESIJU ZA BUKOVU KOSU: Presedan za zaštitu životne sredine i ljudskih prava!

Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.

Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.

Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“.

Razlozi tužbe su, između ostalog, bili nepostojanju legitimne javne politike, odnosno izostanku adekvatnog uključivanja zainteresovane javnosti kako u postupku dodjele koncesije, tako i postupku obaveznog ažuriranje koncesione politike.

Kako smo ranije ukazivali, Dokument o politici dodjele koncesija u Republici Srpskoj, prvi i zadnji put je usvojen 2006. godine, na period od tri godine. Ipak, novi dokument nije usvojen ni nakon 20 godina.

Tužbama se stoga isticalo da Vlada nije imala adekvatno pravno uporište za dodjelu koncesije – niti je, uprkos tome, javnosti omogućen pristup odlučivanju prilikom dodjele ove koncesije. O svemu je održana i konferencija za medije, što ipak nije spriječilo realizaciju istraživanja, a potom i otvaranje rudnika u Bukovoj kosi.

Danas, tri godine poslije, Vrhovni sud je preinačio negativnu odluku nižeg suda, i odlučio je u korist tužioca. Po stavu Vrhovnog suda, javnost je imala legitiman pravni interes da ospori odluku Vlade koja nije u skladu sa materijalnim propisom, a koja, uz to, nosi i rizik po pravo građana na zdravu životnu sredinu.

Nastavi čitati

Aktuelno