Connect with us

Region

BRNABIĆ TVRDI “Prihvatili smo dva od tri zahtjeva opozicije”

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je vladajuća koalicije prihvatila dva od tri zahtjeva opozicije – da se formira nezavisna komisija koja bi vršila kontrolu i reviziju biračkog spiska i da javni servis počne objektivno da izvještava i da bude svima podjednako dostupan, a da će sledeći sastanak biti u srijedu, 10. aprila.

Na konferenciji za novinare u holu Skupštine Srbije poslije Kolegijuma na čijem dnevnom redu je bila primjena preporuka ODIHR-a, Brnabić je istakla da jedini zahtjev koji nisu mogli da prihvate je da beogradski i izbori na lokalu koji nisu održani u decembru budu održani istog dana.

“Treću tačku ne možemo da prihvatimo, jer zadire duboko u demokratske norme i principe, jer se traži da se nekom nasilno skrati ili produži mandat. Onda nemate ni Ustav ni demokratiju. Izašli smo u susret i prethodnoj vladi i gradskoj skupštini, jer smo skratili mandat za tri godine, pošto su izbori bili 2022”, navela je Brnabić.

Ona je rekla da su predstavnici opozicije, a posebno “Srbije protiv nasilja” ispostavili tri zahtjeva, a da je ona, da bi se dijalog koji je proticao normalno i civilizovano nastavio, promijenila temu Kolegijuma i da su počeli da pričaju o zahtjevima opozicije.

“Od tri zahteva, dva prihvatamo, oko jednog ne možemo da se složimo. Oni su rekli da razmislimo do srede, ali nećemo da se igramo izbora, već smo se dovoljno igrali izborima i skraćivanja mandata. Ostali izbori će biti kada im bude vreme”, poručila je Brnabić.

Ona je ocijenila i da ima kontradiktornosti u zahtevu opozicije, jer su rekli da im nisu važni datumi, već izborni uslovi, jer nisu sigurni da do 2. juna mogu da budu ispunjene sve preporuke ODIHR-a, a “sada traže da svi budu 2. juna”.

“Ja molim opoziciju da ne razgovaramo više u skladu sa ultimativnim principima. Sledeći sastanak je u sredu i tada očekujemo predlog metodologije rada te komisije, predlog dopuna izmena i zakona kako bi primenili sve ODIHR preporuke”, rekla je Brnabić i navela da će se razgovarati i o medijskom fer predstavljanju.

Dodala je da joj je žao što je Kolegijum završen ultimatumom, ali da je vladajuća koalicija, kako je rekla, pokazala širinu i da pruža ruku i dalje.

Brnabić je rekla da se danas nisu pojavili predstavnici poslaničke grupe “Mi – glas iz naroda – dr Branimir Nestorović”, jer se ne slažu sa tim da treba da se implementiraju preporuke ODIHR-a.

“Ali ova opozicija, grupisana oko liste ‘Srbija protiv nasilja’, hoće da implementira preporuke i mi takođe. To je važno već samo po sebi da se dogovorimo”, rekla je Brnabić.

Ona je dodala da nije stvar “popuštanja” već da je u pitanju ultimatum kojim bi se prekršio zakon oko beogradskih izbora koji propisuje datume do kada predsenik Skupštine mora da ih raspiše.

Brnabić je dodala da su se vlast i opozicija složili oko određenih preporuka i da je situacija jasna, a da će se vidjeti da li će se opozicija držati ultimatuma.

Na pitanje da li je odluka oko trećeg zahtjeva konačna, Brnabić je kazala da nema licitiranja sa zakonima i sa osnovim demokratskim principima i normama.

“Dosta je igranja sa građanima Srbije i sa datumima ovih izbora. A igranje sa datumima izbora je igranje sa građanima Srbije”, poručila je Brnabić.

Što se tiče samog Kolegijuma, ona je rekla da su nakon dugog niza godina vlast i opozicija normalno razgovarali u pristojnom tonu i zahvalila predstavnicima opozicije koji su se, kako je rekla, konačno nakon nekoliko poziva odazvali pozivu za današnji sastanak.

Kako je rekla, složili su se oko toga da su apsolutno posvećeni implementaciji preporuka ODIHR-a.

“Hajde zajedno da radimo i da dokažemo da to možemo. Žao mi je što se nisu pojavili Ekološki ustanak i ‘Mi glas iz naroda Dr Branimir Nestorović’. Nadam se da će se pojaviti u budućnosti, moja vrata su otvorena”, poručila je Brnabić.

Ona je podsetila da ODIHR posmatra izbore u Srbiji od 1997. godine i da od tada nakon svakih izbora daje preporuke za poboljšanje izbornih uslova kao u svim zemljama gdje su pozvani da posmatraju izbore.

Related Topics:

Region

PREMINUO OTAC TOŠE PROESKOG ! Ćerka Dora oprostila se fotografijom koja slama srce

Danas je domaće medije iznenadila tužna vijest da je preminuo otac pokojnog makedonskog pjevača Toše Proeskog.

Preminuo je Nikola Proeski, otac Toše i Dore Proeski. Ona je na društvenoj mreži Facebook podijelila ovu tužnu vijest. Naime, objavila je fotografiju na kojoj on grli Tošu, a mnogi su se u komentarima oprostili od Nikole.

“Koliko ljubavi je na ovoj fotografiji, ne mogu vjerovati, još sam u šoku. Počivao u miru, Nikola najdraži”, “Neka mu je laka zemlja”, samo su neki od komentara ispod objave.
Podsjetimo, nakon Tošine smrti, njegov otac Nikola rijetko se pojavljivao u javnosti. Ranije je za sinovu slavu kazao da je to nešto najljepše što mu se moglo dogoditi u životu, a svog sina Tošu nazivao je Božjim djetetom.

Nastavi čitati

Region

SRBIJA DOBILA NOVU VLADU! Evo ko su ministri

Skupština Srbije izabrala je novu Vladu Srbije na čelu sa predsjednikom Milošem Vučevićem.

Za novu vladu glasalo je 152 od 213 prisutnih poslanika, 61 je bio protiv. Uzdržanih nije bilo, a odsutno je bilo 37 poslanika.

Nova Vlada Srbije imaće 31 člana, od čega pet ministara bez portfelja.

Nova vlada ima trećinu novih imena u odnosu na prethodnu Vladu Srbije koju je predvodila Ana Brnabić.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar finansija je Siniša Mali, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar odbrane je Bratislav Gašić, a ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Potpredsjednik Vlade i ministar zaštite životne sredine i vodoprivrede je Irena Vujović, potpredsjednik Vlade bez resora je Aleksandar Vulin, piše RTS.

Goran Vesić je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Dubravka Đedović Handanović ministar rudarstva i energetike, Tomislav Momirović – ministar unutrašnje i spoljne trgovine.

Maja Popović je ministar pravde, Jelena Žarić Kovačević ministar državne uprave i lokalne samouprave, Tomislav Žigmanov ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Tanja Miščević je ministar za evropske integracije, Slavica Đukić Dejanović ministar prosvjete, Adrijana Mesarović ministar privrede, Aleksandar Martinović ministar poljoprivrede, Zlatibor Lončar ministar zdravlja.

Nemanja Starović je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski ministarka za brigu o porodici i demografiju, Zoran Gajić ministar sporta, Nikola Selaković ministar kulture, Milan Krkobabić ministar za brigu o selu.

Jelena Begović je ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Husein Memić ministar turizma i omladine, Dejan Ristić ministar informisanja i telekomunikacija, a Darko Glišić ministar za javna ulaganja.

Novica Tončev, Đorđe Milićević, Usame Zukorlić, Nenad Popović i Tatjana Macura su ministri bez portfelja.

Nastavi čitati

Region

Hrvatska počela graditi PRELAZ KOD GRADIŠKE

Izgradnja graničnog prelaza na brzoj cesti u završnoj fazi izgradnje kod mosta blizu Gradiške na hrvatskoj strani počeće krajem ove sedmice, potvrđeno je u Ministarstvu finansija Hrvatske za “Nezavisne novine”.

Naime, u ovom Ministarstvu su nam prethodno bili najavili da će 10. aprila izvođač biti uveden u radove, te da je rok izgradnje 12 mjeseci. Sada su nam rekli da je izvođač uveden na gradilište 10. aprila kao po planu, ali da bi radovi trebalo da počnu do kraja ove sedmice.

“U tijeku je doprema potrebnih gradilišnih kontejnera i ograde, a do kraja tjedna, potrebnih strojeva i opreme te građevinske armature. Dakle, po predaji gradilišta izvođaču, radovi teku prema planiranoj dinamici”, rekli su nam oni.

Napomene radi, Hrvatske ceste kao investitor su pri kraju izgradnje prvog dijela brze ceste od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do postojeće ceste ka autoputu Zagreb – Beograd, ali završetak ovih poslova, koje izvodi banjaluči Integral inženjering, neće značiti mnogo ako ne bude izgrađen granični prelaz. Prošle godine su nam u Hrvatskim cesta potvrdili da bi Integral radove mogao zavšiti tokom ovog ljeta, ali, obzirom da se granični prelaz tek počinje graditi, čak i ako do toga dođe cesta neće moći biti otvorena. Prije nekoliko sedmica su nam u ovom hrvatskom preduzeću potvrdili da je došlo do manjih pomijeranja u rokovima, zbog vremenskih prilika.

Ako se ispoštuje rok izgradnje od 12 mjeseci, to znači da brza cesta neće biti otvorena do aprila naredne godine.

Nataša Miletić, portparolka Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske je za Nezavisne podsjetila da je most na Savi kod Gradiške plaćen 20 miliona evra, ali da nije pušten u saobraćaj upravo zato što Hrvatska nije izgradila granični prelaz.

“Takođe i hrvatska strana nije izgradila planiranu pristupnu saobraćajnicu, odnosno brzi put do petlje Okučani. Republika Srpska je ispoštovala svoj dio i završila neophodne aktivnosti, te očekujemo da hrvatska strana ispoštuje svoju obavezu”, rekla nam je ona. Posebno je naglasila da je granični prelaz kod Gradiške je jedan od najznačajnijih za BiH.

“Neupitno je da će nakon izgradnje novog graničnog prelaza kod Gradiške i dionice brzog puta na hrvatskoj strani do petlje Okučani, dionica autoputa Banjaluka – Gradiška postati daleko privlačnija i konkurentnija, pošto će se vezati sa evropskim Koridorom deset, što će implicirati drastično povećanje protoka na istoj i dovesti do mnogo većeg nivoa usluge, imajući u vidu da je dionica autoputa Banjaluka – Gradiška puštena u upotrebu davne 2011. godine”, rekla nam je ona.

Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, nam je nedavno rekao da je ovaj prelaz, kao i sličan kod Svilaja, u prioritetu njegovog ministarstva, odnosno dva mosta koja su izgrađena preko Save.

“Oba projekta su podržana grantovima EU. Funkcionalna upotreba oba mosta je, na žalost, još uvijek na čekanju. Trenutno, preko mosta kod Svilaja mogu saobraćati putnička vozila, ali je upotreba za teretni saobraćaj uslovljena stavljanjem u punu upotrebu mosta kod Gradiške. Novi most preko rijeke Save kod Gradiške u potpunosti je spreman za puštanje u promet, ali uslovi sa strane Republike Hrvatske još uvijek nisu ispunjeni. Osnovni problem danas predstavlja neizgrađen granični prelaz, a što je u nadležnosti Ministarstva finansija Republike Hrvatske. Dio pristupne saobraćajnice koji bi omogućio funkcionalan pristup autoputu prema Zagrebu je u poodmakloj fazi gradnje”, rekao je on.

Dodao je da je propuštena prilika što Hrvatska nije pristala da se već izgrađeni granični prelaz s bh. strane koristi kao zajednički, jer se Hrvatska opredijelila ua izgradnju novog vlastitog prelaza.

“Kao resorno ministarstvo, zahtjevamo da se, što je moguće prije, započne i završi izgradnja ovog veoma važnog graničnog prelaza kako bi i most mogao da ispunjava svoju osnovnu funkciju”, rekao nam je on i dodao da je opredjeljenje ministarstva da oba prelaza budu u funkciji tokom ove godine.

Nastavi čitati

Aktuelno