Connect with us

Društvo

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD SE ŽALI “Izloženi smo ataku zbog SMRTI MAJKE I SINA u Banjaluci”

Posljednjih dana smo izloženi svojevrsnom ataku na našu ustanovu putem društvenih mreža i putem medija, a povodom smrti majke i sina koji su preminuli u banjalučkom naselju Rosulje.
Saopštili su to iz Centra za socijalni rad Banjaluka, poručujući kako nisu tačne informacije da je ta ustanova ovoj majci i sinu uskratila prava iz socijalne zaštite.

Riječ je o Slavici I. i njenom sinu Željku B. čija su tijela više od deset dana ležala u kući, prije nego što se saznalo za njihovu smrt.

Komšije su ispričale da je ova majka bila teško bolesna i da se jedva kretala, dok je njen sin imao smetnje u razvoju, i nije mnogo izlazio iz kuće. Obdukcija je potvrdila da su oboje umrli prirodnom smrću.

“Ž.B. je bio korisnik prava iz socijalne zaštite, ali ne kao „dijete sa posebnim potrebama“, kako se spekulisalo u medijima, već kao odraslo lice starosti gotovo pedeset godina, što znači, da isti nikada nije kategorisan kao „dijete sa posebnim potrebama“, navode iz Centra za socijalni rad na početku svog saopštenja.

Netačan je, kažu, i navod da Željku nije obezbijeđeno neko od prava iz socijalne zaštite ili da mu je ranije priznato pravo ukinuto, prenosi Srpskainfo.

“Dakle, imenovanom su navedena prava priznata 2017. godine i po osnovu istih, sredstva su isplaćivana na mjesečnom nivou, sve do smrti. S toga se ne može govoriti da je došlo do uskraćivanja prava iz oblasti socijalne zaštite. Od strane preminulih nikada nije uložena žalba na rad ove ustanove. Majka imenovanog bila je korisnik starosne penzije, koju je stekla radeći u jednoj uglednoj banjalučkoj firmi”, kažu iz CSRBL.

Napomenuli su da godišnje prime preko 17.000 različitih zahtjeva, koje obrađuju po stepenu hitnosti, a veoma često dosta zahtjeva bude za hitnu reakciju. Takođe napominju da u svakom trenutku imaju preko 7.000 aktivnih korisnika različitih prava iz oblasti socijalne zaštite.

“Posebno napominjemo da ovaj Centar nije bio informisan o trenutnoj porodičnoj situaciji navedenih lica, niti posredno, niti neposredno od strane šire društvene zajednice, jer da smo imali bilo kakvu informaciju na istu bi reagovali hitno i neodložno, kao što to inače i činimo. Nepravedno je uvijek tražiti krivca u sistemu socijalne zaštite, bilo da se radi o licima koji su korisnici ili licima koji nisu korisnici usluga prava iz oblasti socijalne zaštite. Svakodnevno se suočavamo sa teškim životnim pričama i nedaćama naših građana, te na iste odgovaramo u saradnji sa drugim sistemima podrške i u saradnji sa drugim institucijama sistema”, kažu iz ove ustanove.

U vrijeme otuđenja ljudi, neophodno je, navode, raditi na tome da se osvijeste građani da u svakom momentu ovom Centru mogu prijaviti, posredno ili neposredno, lično ili telefonskim putem, anonimno, ukoliko imaju saznanja da se neko u njihovom okruženju nalazi u stanju potreba za pomoći i podrškom.

Društvo

PONOVO VAN POGONA! TE Ugljevik ponovo nije na mreži

Termoelektrana Ugljevik od sinoć, 7. decembra, je van pogona, a prema informacijama koje su objavljene u medijima, do izlaska van mreže je došlo zbog ponovnog nedostatka uglja.

Ova informacija potvrđena je ATV-u.

Kako piše ovaj medij, Termoelektrana Ugljevik je van mreže od sinoć u 23.57 časova.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Termoelektrana Ugljevik u ovoj godini van mreže.

Tada je smijenjena i kompletna uprava RiTE Ugljevik.

Gubitak
Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. godine imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM.

Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća, iako je jasno da se radi o enormnom gubitku, uspjelo je da za godinu dana smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. godine minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

Povezane vijesti:

Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

Termoelektrana Ugljevik van pogona, šta je razlog

“Uz racionalno poslovanje, naravno da se trudimo da smanjimo troškove”, rekao je tadašnji vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović.
Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće.

Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od strane “Comsar Energy Group Limited”, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.

Nastavi čitati

Društvo

SAD PREUZIMA JOŠ NEŠTO? Amerikanci investiraju u gasovod u BiH, Srpska nema ništa protiv

Ako je suditi po aktivnostima posljednjih dana i izjavama zvaničnika iz Federacije BiH, ali i SAD, projekat Južne interkonekcije, odnosno spajanje BiH na gasni LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk, u potpunosti će preuzeti Amerika, odnosno njeni investitori, a Republika Srpska se tome neće protiviti.

Podsjećanja radi, o Južnoj interkonekciji u BiH se priča već godinama, međutim partneri u Federaciji BiH nikada se nisu uspjeli dogovoriti. Osnovni kamen spoticanja bio je ko će voditi i kontrolisati taj projekat, “BH gas” ili novoosnovana kompanija kojom bi upravljali Hrvati. Nemogućnost dogovora o Južnoj interkonekciji uticao je i na Novu istočnu interkonekciju, za koju je zainteresovana Republika Srpska, a koja podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko “Turskog toka”, a riječ je o gasu iz Rusije. Tom projektu protivi se Federacija BiH, jer bošnjački političari ne žele da daju zeleno svjetlo da se sa tim poslom nastavi, iako je manje-više sve spremno za njegovu realizaciju.

Posljednjih godina, u nekoliko navrata, od zvaničnika Republike Srpske moglo se čuti da od Južne interkonekcije neće biti ništa ako ne bude Nove istočne interkonekcije te da niko u toj priči nije naivan.

“Neka to bude jasno svima – bez Istočne nema ni Јužne interkonekcije”, rekao je jednom prilikom Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, dodajući da Republika Srpska nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da ona mora biti tretirana istovremeno sa istočnom.

Međutim, posljednjih dana mnogi su “promijenili ploču”. O tome da bi Amerika sa svojim kapitalom mogla stati iza Južne interkonekcije počelo se govoriti početkom novembra, a u posljednjih petnaestak dana priča o tome se intenzivirala. Prvo je Džon Ginkel, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu, sazvao lidere stranaka koji čine vlast na nivou Federacije BiH, a kasnije u razgovore se uključio i Mark Fleming, direktor u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta.

Nakon prvog sastanka Ginkela sa liderima stranaka u Federaciji BiH u javnost je počela da spekuliše da će SAD dobiti koncesiju za taj gasovod, a izjave lidera svih stranaka išle su u tom pravcu. Zanimljivo je da nijedna politička partija i nijedan lider nije imao ništa protiv toga da se taj projekat prepusti SAD, štaviše pojedinci su navodili da treba izmijeniti zakon kako bi se to omogućilo.

Podsjećanja radi, pod pritiskom SAD, odnosno Majkla Marfija, bivšeg američkog ambasadora, Federacija BiH usvojila je zakon koji tretira Južnu interkonekciju. Taj zakon usvojen je preglasavanjem Hrvata i podrazumijevao je da kompanija “BH gas” gradi taj projekat, ali sve je ostalo na tome.

Nakon sastanka sa Ginkelom i Flemingom svi učesnici, uključujući Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, Dragana Čovića, lidera HDZ-a, i Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, podržali su američki prijedlog. Nikšić je u jednom trenutku naveo i da je američka EXIM banka spremna osigurati finansiranje projekta i kreditne linije za sve zainteresovane investitore.

Da Amerika preuzima taj projekat, moglo se zaključiti i iz teksta koji je potpisao Ginkel, a koji je objavila Ambasada SAD. On je u tom tekstu naveo da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici i da je važno da BiH postupa odlučno kako bi obezbijedila vlastitu energetsku sigurnost.

“Ali postoji jasno rješenje – gasovod Južna interkonekcija. Ovaj projekt bi omogućio Bosni i Hercegovini kupovinu pouzdanog i priuštivog ukapljenog prirodnog gasa (LNG). Poboljšao bi energetsku sigurnost BiH i ojačao njene komercijalne i strateške veze sa pouzdanim dobavljačima energenata, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta za energetsku dominaciju SAD, kojima je predsjednik Tramp povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra, kada su se sastali sa visokim zvaničnicima BiH i Hrvatske na konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) u Atini da bi razgovarali o ovom projektu. Istakli su važnost pronalaženja kompromisa za napredak projekta gasovoda i apelovali na sve strane da prestanu sa odgađanjima”, napisao je, između ostalog, Ginkel, koji je rekao i da Donald Tramp, predsjednik SAD, podržava projekat Južne interkonekcije.

Na tom sastanku u Atini o kojem govori Ginkel, bio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije, koji je nakon povratka rekao da su zvaničnici američke administracije potvrdili čistu podršku SAD jačanju energetske bezbjednosti BiH te istakli neophodnost što skorije implementacije projekta Južna intekronekcija.

Nakon angažmana SAD na ovom projektu i u Republici Srpskoj su “spustili loptu”. Košarac sada kaže da je značajno da BiH ima više interkonekcija i bolje je da ih imamo deset nego dvije, jer će to pojeftiniti energent koji je važan za domaćinstva i za privredu.

“RS nikada nije osporavala Južnu interkonekciju, naprotiv vrlo jasno smo rekli definišite vaše odnose u FBiH, formulišite nacrt ugovora sa Hrvatskom i dostavite Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Ali, zašto neko 15 godina stopira Istočnu interkonekciju, koja je prošla proceduru Savjeta ministara”, rekao je nedavno Košarac.

On je rekao da ga raduje da će Federacija BiH riješiti pitanje Južne interkonekcije i da “ćemo imati još jednu”, ali da ne treba niko da smatra da će Republika Srpska odustati od Nove istočne interkonekcije.

“Ona je značajna za onaj dio Republike Srpske od Bijeljine preko Banjaluke do Novog Grada i to je esencijalno za razvoj i stanovništvo. Nemojte misliti da odustajemo i to tražimo”, rekao je Košarac.

Kakva će biti sudbina Nove istočne interkonekcije, teško je predvidjeti s obzirom na to da su Savjet EU i Evropski parlament postigli preliminarni dogovor o novoj regulativi kojim se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa u EU. Ta regulativa podrazumijeva pravno obavezujuću regulativu i faznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa putem cjevovoda iz Rusije. Potpuna zabrana LNG uvoza nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz cjevovodnog gasa bio zabranjen do jeseni 2027. godine.

Šta je Južna interkonekcija
Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar. Zvanično taj gasovod upisan je kao “Zagvozd – Novi Travnik” i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD bio odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat, ali to nikada nije realizovano. Sada, vrijednost tog projekta iznosi između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, koja je neophodna i koja će koštati oko 50 miliona evra. Ukupna dužina ovog gasovoda je malo manje od 180 kilometara. Procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi metara kubnih godišnje. Trenutna potrošnja u BiH je 300 miliona metara kubnih.

Šta je Nova istočna interkonekcija
Istočna interkonekcija, u suštini zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske.

Prije skoro pet godina kompanije “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas” potpisale su sporazum o izgradnji ovog gasovoda. Taj gasovod išao bi trasom od Inđije (Srbija) preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine i dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Za razliku od Južne interkonekcije, koja je praktično imala obezbijeđene izvore finansiranja, Istočna interkonekcija, koja je skoro duplo duža i iznosi oko 350 kilometara, nikada nije imala jasno definisano finansiranje.

Nastavi čitati

Društvo

IMAJU LI SE ČEMU RADOVATI? Počinje ISPLATA PENZIJA, zbog praznika uskoro i penzija za decembar

U Republici Srpskoj danas počinje isplata penzija za novembar u ukupnom iznosu 168 miliona KM.

Krajem mjeseca biće isplaćena i decembarska penzija, kako bi najstarija populacija zbog nastupajućih praznika na vrijeme dobila mjesečna primanja, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Vlada Republike Srpske će početkom naredne godine, izvršiti redovno usklađivanje penzija, čime će penzije biti dodatno uvaćane.

Nastavi čitati

Aktuelno