Connect with us

Politika

ČLANICA PREDSJEDNIŠTVA BIH KAO BANKA: Kako je Željka Cvijanović dala beskamatnu pozajmicu firmi u vlasništvu supruga i sina

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i funkcionerka SNSD-a ‘pogurala’ je firmu Prim d.o.o. u vlasništvu njenog supruga i sina sa 140.000 KM, a prema tvrdnjama Raportovih izvora, Cvijanovićkin suprug i sin su se ‘potrudili’ da joj što prije vrate pozajmljeni novac, pa u porodici Cvijanović danas niko nikome ništa ne duguje.

Da je Cvijanović firmi u vlasništvu njene porodice dala beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM, ona je čak navela i u izjavi o imovinskom stanju dostavljenoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nakon opštih izbora 2022. godine.

Prihodi porodične firme stalno rastu

Raportovi izvori tvrde da su firma Prim, odnosno njeni vlasnici otac i sin Aleksandar i Stefan Cvijanović, bez problema vratili dug supruzi i majci Željki Cvijanović, jer su u prošloj i pretprošloj godini poslovali s višemilionskim prihodima koji su stalnom rastu, a o čemu svjedoče i podaci dostupni na stranicama kompanija koje obrađuju takve parametre.

Međutim, ono što je indikativno i čemu niko od nadležnih institucija ni na nivou BiH ni u Republici Srpskoj ne pridaje značaj ni važnost, jesu javne tvrdnje Igora Crnatka, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji ukazuje na to da je firma Prim, u vlasništvu bliskih srodnika Željke Cvijanović, dobila poslove vrijedne 25 miliona KM na projektu ATP turnir Srpska open, održanom 2023. godine, a ti poslovi su plaćani budžetskim novcem, čijim većim dijelom su upravljali kadrovi SNSD-a.

Raportovi izvori sada tvrde da je Cvijanovićka krajem 2022.godine pozajmila novac firmi u vlasništvu supruga i sina upravo kako bi ih ‘pogurala’ da se što bolje pozicioniraju za učešće u višemilionskim poslovima u okviru projekta teniskog turnira, koji sad već godinama prate razne priče o malverzacijama.

Iako su u Republici Srpskoj najavljivane istrage o ovom projektu, one do danas nisu rezultirale nekim epilogom i konkretnim podacima o tome kako je potrošeno oko 55 miliona KM javnog novca za potrebe tog projekta.

Hoće li iko istražiti potencijalni sukob interesa

Imajući u vidu činjenicu da se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sve češće dovodi u vezu s milionima maraka iz tog projekta, kao i da je sama navela da je davala beskamatne pozajmice firmi u vlasništvu članove njene porodice, jasno je da bi se s ovim pitanjima trebala pozabaviti i Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama BiH, formirana shodno istoimenom zakonu čije je usvajanje 2024. godine bio jedan od uvjeta na evropskom putu BiH i koji je najavljivan kao ključni alat u borbi protiv sukoba interesa.

Nažalost, do danas nismo vidjeli neki konkretan rezultat ove komsiije, a javne informacije o Željki Cvijanović, i njenoj povezanosti s firmom za koju se navodi da je sklapala sumnjive, višemilionske poslove, itekako su razlog za postupanje po službenoj dužnosti ove komsiije, koje je do sada izostalo.

Takođe, činjenica da jedna izabrana državna funkcionerka može davati pozajmice, baš kao da je neka finansijska institucija, poput banke, uz to firmi u vlasništvu članova njene porodice, otvara i pitanja poput onih, otkud joj iznos od 140.000 KM za pozajmljivanje, zatim, jesu li pri davanju pozajmice ispoštovane sve zakonske procedure uključujući onu o utvrđivanju porijekla pozajmljenog novca, pa do transparentnosti u povratu tog novca.

Glasanje kao ulaganje u tuđe biznise

Detaljnije informacije o Cvijanovićkinoj pozajmici nije moguće pronaći u izjavi o imovinskom stanju u CIKBiH, jer ih nije bila u obavezi ni dostaviti, a s druge strane CIK BiH nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu o imovinskom stanju, pa se ponovo aktuelizuje pitanje, kakva je svrha da političari navode svoje imovinsko stanje kada niko ne provjerava jesu li naveli istinite podatke.

S druge strane, nameće se i pitanje, koliko je uopšte etično da političarka sa državne funkcije pozajmljuje desetine hiljada maraka firmi svog supruga i sina, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?

I za kraj, imajući u vidu činjenice da većina političara, a u tome prednjače oni iz SNSD-a ima privatne firme i da je i sama politika često najunosniji porodični biznis, građanima je ostalo da se pitaju, da li su izbori i glasanje za takve političare samo investicija u porodične firme moćnika?

Related Topics:

Politika

NIŠTA OD PADA CIJENA: SNSD neće podržati ukidanje akciza

Šefica Kluba zastupnika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sanja Vulić komentarisala je prijedlog o ukidanju akciza na gorivo, koji će se naći na sjednici ovog doma u ponedeljak.

Kako je istakla Vulić, SNSD neće podržati ovaj prijedlog, koji je iznio Saša Magazinović (SDP).

“Instant rješenja složenih problema mogu dovesti do ozbiljnih posljedica na finansijsku stabilnost institucija i funkcionisanje BiH. Ovaj prijedlog klasičan primjer populističke politike koja nema za cilj dugoročno rješavanje problema, već trasiranje puta za predizbornu kampanju”, rekla je Vulić.

Još je rekla da SNSD “neće podržati takvu vrstu avanturizma”, jer bi ukidanje ili značajno smanjenje akciza na gorivo “direktno ugrozilo stabilnost budžeta na nivou BiH i potencijalno dovelo u pitanje redovno servisiranje obaveza institucija, uključujući isplatu plata zaposlenima i druge finansijske obaveze”.

Nastavi čitati

Politika

“SELA SE GASE, A INSTITUCIJE BRINU SAMO O DIREKTORIMA” Drinić o TRAGIČNOJ stvarnosti u Gornjoj Piskavici

Sunčano poslijepodne u Gornjoj Piskavici nije moglo sakriti tešku stvarnost s kojom se suočavaju mještani zaselaka Mijatovići i Jovanići. Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, ističe da su problemi ovih sela decenijama zapostavljeni.

 „Selo je decenijama zapostavljeno. Domaćinstva se gase, mladi odlaze, a institucije koje bi trebalo da štite poljoprivrednike – resorno ministarstvo, Centar za razvoj sela i Agencija za agrarna plaćanja – više brinu o udobnosti svojih direktora nego o ljudima koji žive od svog rada“, upozorava Drinić.

Situacija je alarmantna: dok mljekari prosipaju mlijeko jer je otkupna cijena najniža do sada, dok su energenti i đubriva jeftiniji u Federaciji, u Agenciji za agrarna plaćanja izdvaja se 800.000 KM za kupovinu i opremanje kancelarija.

 „To dovoljno govori o prioritetima onih koji vode ovaj sektor. Kao odbornik u Skupštini grada, pokrenuću konkretne inicijative da se problemi ovih ljudi konačno stave na dnevni red“, dodaje Drinić.

Međutim, ima i dobrih vijesti. Zahvaljujući pokrenutom projektu „Voda Tunjice 1 i 2“, značajno će se poboljšati vodosnadbijevanje u ovom kraju.

Mještani, međutim, upozoravaju i na velike probleme sa električnom energijom, kao i na poskupljenje mrezarine – usluge koja u mnogim selima praktično ne postoji.

 „Ova sela ne traže milostinju. Traže ono što im pripada – uslove da žive i rade na svojoj zemlji“, zaključuje Drinić.

Nastavi čitati

Politika

“RAVNOPRAVNOST ZA SVU DJECU”! Kresojević traži SUBVENCIJE u svim lokalnim zajednicama!

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član Pokreta Sigurna Srpska, Bojan Kresojević, istakao je da sva djeca u Republici Srpskoj moraju imati jednaka prava, bez obzira na to u kojem gradu ili opštini žive.

Govorajući o položaju djece koja pohađaju privatne predškolske ustanove, Kresojević je naglasio da u nekim lokalnim zajednicama roditelji dobijaju subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, dok u drugim takva podrška još uvijek ne postoji.

 „Primjeri dobre prakse već postoje. U Banjaluci su uvedene subvencije za djecu koja pohađaju privatne predškolske ustanove na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, bez obzira na to da li su registrovani kao vrtići ili klubovi za djecu. Slične modele prihvatile su i druge lokalne zajednice, poput Laktaša i Prnjavora.

Zato ću uputiti inicijativu gradu Gradiška da obezbijedi subvencije za djecu koja pohađaju privatne vrtiće”, naveo je Kresojević.

On je dodao da ne smije postojati diskriminacija među djecom i roditeljima u različitim sredinama.

 „Postavlja se pitanje – zašto bi djeca u jednoj opštini imala pravo na podršku, a u drugoj ne? Cilj je da svako dijete u Republici Srpskoj ima jednaka prava i da roditelji budu ravnopravni, bez obzira na mjesto stanovanja. Istrajaćemo dok djeca i roditelji u Gradišci ne budu ravnopravni sa Banjalukom”, poručio je Kresojević.

Kako je naglasio, cilj inicijative je da sve lokalne zajednice omoguće subvencije za djecu koja pohađaju privatne predškolske ustanove, kako bi se obezbijedio ravnopravni položaj djece i pružila prava podrška porodicama širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno