Biznis
CRNO TRŽIŠTE CIGARETA SVE VEĆI PROBLEM! Paklica bez akcize pogubna po ekonomiju
Ilegalna prodaja cigareta i duvana na domaćem tržištu značajno je suzbijena, ali i dalje odnosi milione maraka koji pripadaju građanima BiH. Pored ogromnih ekonomskih gubitaka crno tržište ovih proizvoda ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje onih koji ih kupuju, jer oni uopšte ne znaju šta konzumiraju, odnosno koje su sve sumnjive hemikalije i pesticidi dodati u njihov sadržaj.
– Iako im se u trenutku kupovine tih paklica cigareta bez akciznih markica čini da prolaze jeftinije, oni nisu ni svjesni da prolaze daleko skuplje, jer njihovim konzumiranjem ostavljaju trajne posljedice posvoje zdravlje – poručuju medicinski stručnjaci.
O štetnosti kupovine cigareta i duvana na crnom tržištu pored medicinskih stručnjaka razgovarali smo i sa nadležnim institucijama, a riječ su dali i ekonomisti, ali i organizovani otkupljivači duvana.
Svi oni u jednom su saglasni da konzumiranje tih proizvoda kupljenih u ilegalnim tokovima nanosi štetu zemlji, ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje stanovnika, guši legalne proizvođače i otkupljivače duvana, dok su jedino u plusu oni koji se bave tom nelegalnom trgovinom.
Sponzorisano
Bitka
Crno tržište duvana i cigareta u BiH postaje sve tanje kroz program rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koja svake godine sprovodi aktivnosti s ciljem suzbijanja nelegalne prodaje svih vrsta robe, sa posebnim naglaskom na akciznu robu, kao što su duvan i duvanske prerađevine.
– S tim u vezi planirane su brojne aktivnosti na terenu širom BiH koje sprovode službenici UIO, a po potrebi i u saradnji sa ostalim agencijama za sprovođenje zakona u BiH – kazali su “Glasu Srpske” u UIO.
Da je crno tržište duvana u BiH u padu, naglašavaju u UIO, svjedoče i brojevi i statistički pokazatelji.
Tako je u posljednjih pet godina od kada UIO sprovodi kampanju “Stop švercu” vrijednost oduzetih cigareta i duvana koji su prodavani na crnom tržištu iznosila oko 12,5 miliona KM.
– Ako uzmemo u obzir pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje “Stop švercu”, vrijednost oduzetih cigareta i duvana iznosila je 5,8 miliona KM. Pored cigareta i duvana zaplijenjeno je i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su plasirane na crno tržište – poručuju iz UIO.
U prilog dobrog rada UIO na suzbijanju ovih vrsta nezakonitosti ide i činjenica da je u posljednje vrijeme došlo do porasta cijena na crnom tržištu duvana i duvanskih prerađevina, zbog čega su razlike između cijena duvana i duvanskih prerađevina koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjene.
– Takođe u direktnoj vezi sa smanjenjem crnog tržišta stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda. Upoređujući podatak iz 2020. godine, kada smo izdali 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine, kada je izdato 270,3 miliona markica, može se zaključiti da je u posmatranom periodu izdato čak 57,3 odsto više markica – naglašavaju u UIO.
Rast broja izdatih akciznih markica nastavljen je i u 2024, jer je za dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani izdato oko 33 odsto više markica.
– Svi ovi podaci upućuju na smanjenje crnog tržišta duvana i cigareta, što je rezultat naših pojačanih aktivnosti, koje u posljednje vrijeme intenzivno sprovodimo na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda, što je rezultovalo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu. Tako je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti – zaključuju iz UIO, ali i podsjećaju da ove godine samo po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine očekuju prihod od oko milijardu KM.
U magli nestaju milioni
Ekonomski ekspert Faruk Hadžić navodi da crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH predstavlja ozbiljan problem koji negativno utiče na ekonomiju države i legalne proizvođače, dovodeći do gubitka stotina miliona KM svake godine zbog izostanka naplate akciza i drugih poreza na te proizvode.
– Legalni proizvođači duvana suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom od strane nelegalnih trgovaca koji prodaju duvan po znatno nižim cijenama, čime utiču na prodaju legalnih proizvoda, smanjujući njihov prihod i ugrožavajući radna mjesta. Da bismo to crno tržište sveli na minimum, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka. Povećanje broja inspektora i jačanje kapaciteta za
kontrolu ovog tržišta je od ključne važnosti. Efikasnija kontrola bi mogla znatno smanjiti obim nelegalne trgovine – kazao je “Glasu Srpske” Hadžić.
Potrebno je, naglašava, uvesti strože kazne za one koji krše zakon, da bi se odvraćali od nelegalne trgovine.
– Ovo uključuje i jače sudske postupke protiv organizatora i učesnika crnog tržišta. Kampanje koje bi edukovale građane o štetnosti crnog tržišta i važnosti podržavanja legalnih proizvođača mogu pomoći u smanjenju potražnje za nelegalnim proizvodima. Saradnja sa susjednim zemljama i međunarodnim agencijama može pomoći u borbi protiv prekogranične trgovine nelegalnim duvanom – poručio je Hadžić
Naglasio je i da su neke zemlje u regionu uspješno smanjile crno tržište ovih proizvoda te da njihove prakse mogu poslužiti kao korisni primjeri za BiH.
– U Hrvatskoj je povećanje kazni za nelegalnu trgovinu duvanom i poboljšanje kontrole na granicama dovelo do smanjenja crnog tržišta. Takođe, implementacija sistema za praćenje duvana od proizvodnje do prodaje pomogla je u identifikaciji nelegalnih proizvoda. Pored toga jačanje kapaciteta carinskih službi i povećanje broja inspektora dovelo je do boljih rezultata u borbi protiv crnog tržišta – kazao je Hadžić.
Slovenija je, podsjeća, uspjela značajno smanjiti crno tržište kroz stroge zakone i regulacije, kao i kroz jačanje saradnje između različitih državnih agencija.
– Uvođenje modernih tehnologija za praćenje proizvoda dodatno je unaprijedilo borbu protiv nelegalne trgovine. Primjenom sličnih mjera BiH može značajno smanjiti obim crnog tržišta ovih proizvoda, čime bi bili povećani prihodi od poreza i akciza te zaštićeni legalni proizvođači i njihova radna mjesta – zaključio je Hadžić.
Štetnost nemjerljiva
Stručnjaci upozoravaju da konzumiranje cigareta i duvanskih proizvoda kupljenih izvan legalnih tokova ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje građana.
– Te cigarete i duvan koje kupuju na crno su fejk, odnosno lažnjaci. Takođe postoje mnoge zemlje u okruženju, kao što je Albanija, gdje se prave cigarete na crno. Na prvi pogled to izgleda kao da su na primjer cigarete brenda “marlboro”, ali nisu. Dakle, prvo ne znamo kakvog je kvaliteta ta cigareta koju kupujemo na crnom tržištu – kazao je “Glasu Srpske” nacionalni koordinator za kontrolu duvana u Srpskoj Darko Marković.
Naglasio je da samo ona paklica cigareta koja sadrži akciznu markicu pokazuje da je iz legalnih tokova.
– Dakle, to što piše na tim cigaretama sa tim akciznim markicama trebalo bi da je tako. Mi ne znamo da li je na paklicama cigareta ili možda duvanu bez akcizne markice zaista ono što piše na njima ili je ipak ubačeno nešto drugo. Konzumiranjem tih cigareta nanosimo nemjerljivu štetu zdravlju, ali i entitetskim budžetima, jer ti ilegalci ne plaćaju poreze, akcize – poručio je Marković.
Naglasio je da je zbog toga i sva aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke usmjerena ka smanjenju crnog tržišta duvana na najmanju moguću mjeru.
– Dakle, jednostavno rečeno, konzumiranjem tih cigareta nanosimo štetu sebi, državi, dok se sa druge strane pojedinci bogate. Onima koji kupuju te cigarete na crnom tržištu možda se u tom trenutku čini da prolaze jeftinije, ali nije tako. Oni u stvari kupuju “mačku u džaku”. Odnosno, oni nabavljaju cigarete i duvan koji je mnogo opasniji po njihovo zdravlje od onoga u prodavnici, kiosku… Samo pušenje je štetno, ali ono što dolazi iz legalnih tokova je kontrolisano, ima potvrdu od strane institucija da je za ljudsku upotrebu – poručio je Marković.
Sve što bude kupljeno, naglašava, mimo tih tokova je sumnjivo.
– Možda je taj duvan tretiran sa više raznih hemikalija i pesticida koji mogu ozbiljno da naruše zdravlje konzumenata, odnosno trajno da ga oštete. Pored toga oni podrivaju i finansijski sistem zemlje, jer iz samih tih akciza i poreza finansiramo i zdravstveni sistem naše zemlje. Zbog svega navedenog borba protiv crnog tržišta cigareta i duvana treba da bude nastavljena još jačim tempom – zaključio je Marković.
Prepisati mjere iz okruženja
U preduzećima koja se bave proizvodnjom i otkupom duvana u Republici Srpskoj navode da je potrebno sprovesti tri mjere na domaćem tržištu da bi crno tržište cigareta i duvana dodatno otanjilo.
– Više puta smo na to apelovali. Potrebno je sprovesti nekoliko akcija i mjera da bi crno tržište bilo smanjeno i da ispunimo neku prosječnu normu, kao što je u okruženju. Prije svega akcizna politika ne može biti proizvoljna mjera, ona mora biti sagledana sa aspekta standarda i navika ljudi. Ne mogu akcize biti povećavane onoliko koliko treba državi, već treba naći neku koordinaciju između akciza i standarda i navika ljudi – kazao je “Glasu Srpske” Svetozar Mihajlović iz bijeljinskog preduzeća “Duvan”.
Naglasio je i da je potrebna sinhronizovana koordinacija između kontrolnih organa na nivou zemlje sa onima na entitetskim nivoima.
– Tu je zakazala saradnja. Svako radi na svoj način. To mora hitno biti promijenjeno. Oni vjeruju da ako ima organizatora proizvodnje duvana, onda postoji i crno tržište, što nikako nije tačno. Crno tržište imamo u Hercegovini, a nemamo niti jednog organizatora proizvodnje, a postoji proizvodnja duvana. Pored toga, u Posavini i Semberiji ima više slobodne nego ugovorene proizvodnje. Tu proizvodnju koja nije ugovorena niko ne kontroliše i ona je bukvalno preplavila crno tržište. Dakle, tu je zakazala kontrola između lokalnih organa i državnih, odnosno republičkih. Tu je potpuno jedan haos i anarhija i svako radi na svoj način i to ljudi masovno koriste – poručio je Mihajlović.
Naglasio je da je potrebno povesti računa i o podsticajima koje daju nadležne institucije za ovu oblast.
– Pomenute tri mjere su ključne, postoje i druge, ali su ključne ove za kojima su posegnule pojedine zemlje regiona da bi suzbile ilegalne tokove prodaje cigareta i duvana – zaključio je Mihajlović.
“Stop švercu”
UIO već petu godinu zaredom sprovodi i javnu kampanju “Stop švercu” kojom poziva građane BiH da im prijave svaki oblik nezakonite prodaje cigareta i duvana.
– Građani BiH su možda i najbolji “inspektor”, jer upravo oni mogu znati da li cigarete prodaju sa akciznim markicama UIO ili ne u najbližoj okolini u kojoj žive – poručuju iz UIO.
U prethodnih pet godina došlo je do povećanja zaprimanja anonimnih prijava koje građani BiH putem otvorene linije 080020607, e-mail stop.svercu@uino.gov.ba a i putem redovne pošte dostavljaju UIO iz oblasti indirektnih poreza.
Od 2022. godine u UIO je aktivan i mobilni telefon 065/355-155, gdje građani putem viber aplikacije mogu da dostavljaju anonimne prijave sa slikama i lokacijama gdje nezakonito prodaju duvan i duvanske prerađevine, ali i druge vrste robe.
Glas Srpske
Biznis
DRVNA INDUSTRIJA BIH PUNI KASU: EU tržište ključni oslonac izvoza
Drvna industrija BiH tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Izvoz drvnog sektora u devet mjeseci iznosio je 1,95 milijardi KM i veći je za 24,23 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,07 milijardi KM i veći je za šest miliona KM, tako da je suficit iznosio 872 miliona KM.
“Ovo povećanje izvoza uglavnom je posljedica povećanja izvoza drveta i njegovih proizvoda”, navode iz Komore i dodaju da je izvoz skoro svih tarifa blago porastao, dok je njihov uvoz stabilan, praktično jednak prošlogodišnjem.
Struktura pokazuje da sektor drveta i namještaja i dalje nosi najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, uz blage promjene u kretanjima pojedinačnih tarifa.
U prva tri tromjesečja i izvoz i uvoz drveta i njegovih proizvoda rasli su u odnosu na isti period prošle godine, što, kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore, ukazuje na veću ukupnu tržišnu aktivnost i stabilnu potražnju u sektoru.
Izvoz drveta i njegovih proizvoda u pomenutom periodu iznosio je oko 733,85 miliona KM i veći je za 42,46 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 314,5 miliona KM, što je više za 10,47 miliona KM nego u prva tri kvartala prošle godine.
Iz Komore navode da je u devet mjeseci izvoz celuloze i vlaknastih materijala blago porastao i to za 625.558 KM, dok se uzvoz smanjio za 5,5 miliona KM, te dodaju da se tržište smanjuje, ali da izvozna strana ostaje stabilna.
Izvoz papira i kartona iznosio je oko 284,88 miliona KM i veći je za oko 8,44 miliona KM u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 351,8 miliona KM i manji je za 13,1 miliona KM, što pokazuje jačanje domaće industrije i veću konkurentnost.
Kada je riječ o štampanim proizvodima /knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije/, izvoz je veći za oko 4,1 milion KM, a uvoz za oko milion, dok je suficit iznosio oko pola miliona KM, što govori da je ovaj segment stabilan, uz umjereni rast aktivnosti.
Iz Komore navode da kod namještaja, posteljine, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih punjenih proizvoda, te lampi i drugih svijetlećih tijela izvoz blago pada, a uvoz raste, te dodaju da je kod ove tarife izvoz iznosio 867,44 miliona KM, što je manje za oko 31 milion KM, dok je uvoz iznosio oko 322 miliona KM i veći je za 12,77 miliona KM.
“Pozitivan bilans drvne industrije BiH proizlazi iz konkurentnosti domaćeg namještaja i finalnih drvnih proizvoda, dostupnosti kvalitetne sirovine i snažne orijentacije kompanija ka EU tržištu”, pojašnjavaju iz Komore i dodaju da se uvoz uglavnom odnosi na specijalizovane repromaterijale koji se ne proizvode lokalno.
Glavna izvozna tržišta su EU – Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, zatim Skandinavija, te u manjoj mjeri Bliski istok.
Biznis
GRAĐANI BIH SVE VIŠE NARUČUJU ONLINE: Potrošeno više od 2,8 miliona KM
Kupovina iz udobnosti doma odavno je svakodnevica za građane Bosne i Hercegovine, a sve što ne mogu pronaći na bh. tržištu potrošači se ne libe naručiti iz inostranstva, pa je tako pazar preko interneta ove godine bio težak više od 2,8 miliona KM.
Vrijednost ocarinjene robe iznosila 2,8 miliona KM
Dažbine prelazile 636.000 KM
Stručnjaci ističu da je stvarni obim e-trgovine znatno veći
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove ustanove za “Nezavisne novine”, taj iznos se odnosi na vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu, pri carinskim referatima u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu za devet mjeseci ove godine.
Dažbine na pošiljke su, kako navode iz UIO BiH, bile u iznosu od 636.365 KM.
“U pitanju su pošiljke koje podliježu uvoznom carinjenju, i to: vrijednost robe preko 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno vrijednost robe preko 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva”, objašnjavaju iz UIO BiH.
Upravo to pokazuje da je stvarni broj narudžbi iz inostranstva i znatno veći jer UIO BiH bilježi samo pošiljke čija je vrijednost veća od pomenutih vrijednosti, dok su na pošiljke ispod tih vrijednosti poručioci oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina.
Gledajući isti period lani, kada je ukupna vrijednost ocarinjene robe bila oko 2,6 miliona maraka, dažbine su iznosile 574.911 KM.
Sve više građana kupuje putem stranih platformi
Da je kupovina preko interneta znatno veća nego što govore brojke smatra i Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja ističe da imamo i trgovinu preko Facebook stranica koje nigdje nisu registrovane.
“Građani su krenuli da kupuju sve putem interneta, i to daleko više nego prethodnih godina. Potrošači su se osmelili i dosta toga su i naučili od udruženja potrošača. Sada znaju prepoznati prevare, pa prevare više nisu toliko česte”, kaže ona za “Nezavisne novine”.
Pandemija i nove platforme ubrzale rast e-trgovine
Kako dodaje, pandemija virusa korona, a zatim i pojava platformi poput “Temua” su dodatno podstakli građane da kupuju putem interneta.
“Mi nismo narod koji je naviknut na ovu vrstu trgovine ili kupovine, tako da je kovid pokazao da se i na taj način može kupovati. S druge strane, stvorili smo i mentalnog potrošača koji je ovisan o e-trgovini, tome su doprineli i marketinški trikovi, ali mislim da nas je kovid naučio kako da koristimo onlajn kupovinu”, objašnjava ona dodajući da je pandemija primorala i starije da pređu na kupovinu putem interneta.
Dostava skuplja od proizvoda
Kupovina preko interneta nije strana ni za Ivanu M. iz Banjaluke, koja ističe da već godinama kupuje u inostranstvu putem raznih sajtova za prodaju.
“Mnoge stvari koje koristim, poput kozmetike, nisu dostupne kod nas, pa ih kupujem onlajn i nikad nisam imala problem. Doduše, kupujem tamo gdje je provjereno”, kaže Ivana.
Kako ističe, problem zna predstavljati dostava koja ponekad bude skuplja od samog proizvoda.
“Problem je što nismo u Evropskoj uniji, pa su često usluge dostave znatno skuplje za BiH nego za druge zemlje. Nisu rijetke situacije i kada je dostava skuplja od proizvoda, pa zbog toga nekad ne pazarim ništa”, ističe ona
Biznis
BIVŠA DIREKTORICA GOOGLA TVRDI: Ako imate ovo u CV-ju, svi će htjeti da vas zaposle i to za velike pare
Jenny Wood je nakon 18 godina rada u Googleu, od novembra 2006. do septembra 2024., imala priliku zaposliti mnogo ljudi, posebno kada je došla do viših pozicija, poput direktorice u medijskim operacijama. Također je, kako kaže, „osnovala jedan od najvećih programa za razvoj karijere u historiji kompanije“.
Danas Wood dijeli savjete za karijeru, a izdala je i knjigu o postizanju ciljeva pod nazivom „Divlja hrabrost“. Za one koji traže posao ili više prilika u novoj godini, ona izdvaja dva ključna „zelena signala“ za dobro osmišljen CV, prenosi nova.rs.
Prvo, Wood preferira kratke opise ispod naziva radnih pozicija.
Konkretno, kaže: „Sviđa mi se kada opis ne prelazi jednu liniju.“ Iako je lako upasti u iskušenje i staviti mnogo informacija pod opis posla, zadržavanje opisa u jednom redu „pokazuje odlučnost“, objašnjava ona.
„Pokazuje sposobnost rasuđivanja i brutalnu selekciju, odbacivanje onoga što nije neophodno.“ To također pokazuje obazrivost prema osobi koja čita vaš CV. Opširni opisi oduzimaju znatno više vremena za čitanje.
„Uopšteno, izgledate kao apsolutna zvijezda kada imate opise koji se sastoje samo od jednog reda“, kaže ona.
Drugo, Wood voli da vidi dozu ličnosti na CV-ju.
Ovo može biti predstavljeno na različite načine. Na primjer, ona ima ikone mafina i mikrofona u sekciji „strasti“ na svom CV-ju, kako bi prikazala svoju ljubav prema slatkišima i muzici. Također je primijetila odlične primjere specifičnosti kada kandidati spominju svoje hobije.
Navodi primjer jedne žene, koju opisuje u svojoj knjizi. Kada je aplicirala za posao u Googleu, u posljednjem redu njenog CV-ja pisalo je: „u stalnoj potrazi za savršenim receptom za ovsene kolačiće s grožđem“, priča Wood.
Ovo je pružilo uvid u njenu ličnost, pokazalo spremnost da rizikuje s nekonvencionalnim pristupom i naglasilo njenu znatiželju i želju za učenjem. U moru kvalifikovanih kandidata, ova žena je time privukla pažnju. Nakon što je proces intervjua potvrdio da je podjednako kvalifikovana i zabavna, kao što je njen CV nagovijestio, dobila je posao.
„U konkurentnom bazenu kandidata, gdje mnogi imaju slične vještine, iskustvo i obrazovanje, ličnost postaje razlikovna tačka“, zaključuje Wood.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Svijet2 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Svijet3 dana agoNETANJAHU KRITIKOVAO EVROPU: “Zaboravili su lekcije Holokausta”
