Connect with us

Politika

DA LI JE NA POMOLU JAČANJE OHR/A! Po prvi put povećan budžet

Savjet za sprovođenje mira je prvi put u mnogo godina odobrio povećanje budžeta OHR-u za deset odsto, što se može tumačiti kao početak ponovnog jačanja te institucije u BiH.

Naime, za 2023. i 2024, od 1. jula do 31. juna naredne godine, budžet OHR-a će iznositi 5,85 miliona evra, dok je dosadašnji budžet bio na nivou od 5,32 miliona evra.

Kako je “Nezavisnim” odgovoreno iz OHR-a, EU će novom budžetu doprinijeti sa 2,55 miliona evra, SAD sa 1,29 miliona evra, Japan sa oko 600.000 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 400.000 evra, Kanada sa 180.000 evra, dok će Organizacija islamskih zemalja budžetu OHR-a doprinijeti sa oko 160.000 evra. Preostalih nešto više od 700.000 evra uplatiće ostale zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira.

U procentima, EU će doprinijeti sa 43,76 odsto, USA sa 22 odsto, Japan sa deset odsto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 odsto, Kanada sa 3,03 odsto, OIZ sa 2,5 odsto, dok će ostali uplatiti 12,02 odsto ukupnog budžeta.

Kao i u prošlom budžetu, ni ovog puta nije učestvovala Rusija, koja je zbog neslaganja sa ranijim odlukama PIC-a i nepriznavanja legitimiteta visokog predstavnika odlučila da istupi iz ovog tijela i da suspenduje učešće u finansiranju OHR-a. Njen doprinos radu OHR-a u proteklom periodu iznosio je oko 70.000 evra na godišnjem nivou.

Inače, u proteklom periodu budžet OHR-a je bio na istom nivou, uprkos apelima koje su Savjetu bezbjednosti UN upućivali i bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i sadašnji Kristijan Šmit, čiji legalitet i legitimitet Republika Srpska ne priznaje, da se on poveća. Otkad je Incko postao visoki predstavnik u martu 2009. godine, budžet OHR-a je smanjen za više od pedeset odsto i u tom periodu nije rastao.

Po svemu sudeći, Šmitovi apeli, koje je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju ove godine tokom predstavljanja izvještaja o stanju u BiH, konačno su urodili plodom. Šmit je na toj sjednici upozorio da je proteklih nekoliko godina došlo do značajnog smanjenja budžeta OHR-a, ali da nivo poslova nije smanjen u istom obimu.

“Trenutni operativni budžet za organizaciju je na nivou od 5,3 miliona evra. Takođe, postoje izazovi u prikupljanju sredstava, s obzirom na to da je tokom trenutnog operativnog perioda ostalo milion evra koji nisu doznačeni. Kao što sam govorio ranije, Ruska Federacija je suspendovala svoj doprinos budžetu u februaru 2022. godine. OHR zapošljava 75 lokalnog i 22 međunarodnog osoblja, od čega ih je 15 u Sarajevu i područnim kancelarijama”, naveo je Šmit.

U Evropskoj komisiji su za “Nezavisne” istakli da OHR nije tijelo UN, već ad hok institucija koja je uspostavljena 1995. godine kroz Dejtonski mirovni sporazum kako bi nadgledala civilnu implementaciju tog sporazuma, te da EU doprinosi budžetu OHR-a kroz članstvo u Savjetu za sprovođenje mira.

“EU podržava ciljeve koji pomažu uspješnom funkcionisanju OHR-a u skladu s Trećom komponentom Instrumenata pretpristupne pomoći”, naglasili su oni.

U nekoliko navrata EU je optuživana da je “zanemarivala” svoje obaveze oko budžeta OHR-a, jer želi da on bude zatvoren, kako bi Specijalni predstavnik EU za BiH, kao i misija EU u BiH, bili u mogućnosti da BiH u potpunosti usmjere na evropski put i na ispunjavanje ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH.

Kako smo saznali, EU je od 2014. godine do danas isplatila oko 55 miliona evra za budžet OHR-a, čime je najveći pojedinačni donator ove institucije. Pojašnjeno nam je da se smanjivanje doprinosa u budžet OHR-a usklađivalo s smanjenjem budžeta OHR-a, te da je doprinos EU uvijek usklađivan u skladu s prijedlozima za budžet te institucije.

Politika

Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”

 Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.

Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.

Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.

Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.

„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.

Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.

„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.

Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.

„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.

Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.

Nastavi čitati

Politika

SAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!

Kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić je najavljivao maksimalnu transparentnost u radu njegovog kabineta, posebno resornih ministarstava.

Nakon što je ostvario prednost na izborima za predsjednika Republike Srpske, Minić će uskoro otići sa premijerske funkcije, pa smo provjerili da li je ta transparentnost zaista i ostvarena?

Ili je ona dozvoljena samo tamo gdje ne ugrožava brojne čudne i sumnjive dogovore vrha SNSD-a, koji su često sklapani izvan institucija Republike Srpske?

Tri mandata premijera Save Minića za period od samo 13 mjeseci. Na početku svakog, Minić je najavljivao da će rad Vlade biti javan i kako će sve bitne informacije biti dostupne medijima i građanima. Godinu dana nakon što je postao premijer određen pomak jeste napravljen, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Kapital, međutim ključne afere i dalje se skrivaju od javnosti.

“Gospodin Minić je najavio transparentniji rad izvršne vlasti i to je učinio pomakom samim tim što je natjerao ministre i članove svog kabineta da češće održavaju konferencije za novinare, on daje intervjue čak i kritički nastrojenim medijima, ali s druge strane ne vidimo suštinske promjene upravo oko tih tajnovitih ugovora koji su sklapani da li sa kineskim partnerima, sa mađarskim oko elektrana, ne vidimo šta je sa preostalim finansijskim dijelom ugovora oko autoputa Banjaluka – Prijedor i brojne druge ugovore koji su sklapani”, kaže Vukelić.

Sumnjivi ugovori i dogovoreni poslovi, često veoma štetni za Republiku Srpsku i dalje ostaju nedostupni. Tako je Rašidu Serdarovu plaćeno preko 240 miliona maraka novca iz budžeta za otkup koncesionog preduzeća Komsar enerdži Republika Srpska.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić – Dragić je međutim otkrila da je sve to urađeno na čudan i tajnovit način i da je veći dio novca uplaćen i prije nego što je potpisan ugovor.

“Tražila sam pojašnjenje od Vlade Republike Srpske na osnovu čega su odluke o isplati donesene i nisam dobila nikakav odgovor. Pokušala sam o tome razgovarati sa Savom Minićem. Iskoristila sam priliku kada je bio jedan predizborni skup SNSD-a u Loparama i gospodin Minić je bio iznenađen da je uopšte došlo do isplate većeg dijela novca prije ugovora. E sad, ako je on odglumio iznenađenje to je problematično, a ako zaista nije znao onda je to samo po sebi opet problematično da premijer ne zna detalje u vezi isplate”, kaže Radić – Dragić.

Oblast gdje je u najvećoj mjeri nastavljeno skrivanje informacija je lobiranje. Na ove namjene, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske.

Kabinet premijera Minića o većini dogovora nije informisao javnost, pa se mnogo toga saznalo tel kada su o svemu počeli da izvještavaju američki mediji.

“Da, imamo ugovor i šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao Dino Konaković da peremo prozore za 350 hiljada dolara i izmišljamo nešto.. nama treba istina o Republici Srpskoj, ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti”, rekao je nedavno Minić.

Nedostatak transparentnosti je primjetan i kod brojnih zaduženja, što je nastavak prakse prethodnog premijera Radovana Viškovića. Posebna priča su pojedina ministarstva i javna preduzeća koja nisu napravila nikakav pomak ka otvorenosti prema medijima.

Tako je uprkos većoj dostupnosti Save Minića i dalje vidljivo da je ovo Vlada SNSD-a gdje se brojni dokovori sklapaju daleko od ove institucije.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE FORMIRATI VLAST U BIH? SDA povukla prvi potez i poslala ljude za pregovarački sto!

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) održalo je danas sjednicu na kojoj je imenovalo Pregovarački tim koji će voditi razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.

Utom procesu će se, kako je istaknuto, voditi izbornim legitimitetom SDA, programskim principima i interesima države Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo SDA je uputilo čestitku stranačkoj strukturi na izbornoj pobjedi, kao i izraze zahvalnosti svim članovima, aktivistima, simpatizerima i biračima na podršci.

Istakli su da je SDA na svim nivoima vlasti povećala izborni rezultat za 25 do 30 posto u odnosu na prethodne Opšte izbore, čime je ostvarila najveću izbornu pobjedu od 2002. godine.

– Ovakav izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, sa ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana – poručeno je iz SDA nakon sjednice Predsjedništva stranke, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno