Connect with us

Politika

DA LI JE NA POMOLU JAČANJE OHR/A! Po prvi put povećan budžet

Savjet za sprovođenje mira je prvi put u mnogo godina odobrio povećanje budžeta OHR-u za deset odsto, što se može tumačiti kao početak ponovnog jačanja te institucije u BiH.

Naime, za 2023. i 2024, od 1. jula do 31. juna naredne godine, budžet OHR-a će iznositi 5,85 miliona evra, dok je dosadašnji budžet bio na nivou od 5,32 miliona evra.

Kako je “Nezavisnim” odgovoreno iz OHR-a, EU će novom budžetu doprinijeti sa 2,55 miliona evra, SAD sa 1,29 miliona evra, Japan sa oko 600.000 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 400.000 evra, Kanada sa 180.000 evra, dok će Organizacija islamskih zemalja budžetu OHR-a doprinijeti sa oko 160.000 evra. Preostalih nešto više od 700.000 evra uplatiće ostale zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira.

U procentima, EU će doprinijeti sa 43,76 odsto, USA sa 22 odsto, Japan sa deset odsto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 odsto, Kanada sa 3,03 odsto, OIZ sa 2,5 odsto, dok će ostali uplatiti 12,02 odsto ukupnog budžeta.

Kao i u prošlom budžetu, ni ovog puta nije učestvovala Rusija, koja je zbog neslaganja sa ranijim odlukama PIC-a i nepriznavanja legitimiteta visokog predstavnika odlučila da istupi iz ovog tijela i da suspenduje učešće u finansiranju OHR-a. Njen doprinos radu OHR-a u proteklom periodu iznosio je oko 70.000 evra na godišnjem nivou.

Inače, u proteklom periodu budžet OHR-a je bio na istom nivou, uprkos apelima koje su Savjetu bezbjednosti UN upućivali i bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i sadašnji Kristijan Šmit, čiji legalitet i legitimitet Republika Srpska ne priznaje, da se on poveća. Otkad je Incko postao visoki predstavnik u martu 2009. godine, budžet OHR-a je smanjen za više od pedeset odsto i u tom periodu nije rastao.

Po svemu sudeći, Šmitovi apeli, koje je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju ove godine tokom predstavljanja izvještaja o stanju u BiH, konačno su urodili plodom. Šmit je na toj sjednici upozorio da je proteklih nekoliko godina došlo do značajnog smanjenja budžeta OHR-a, ali da nivo poslova nije smanjen u istom obimu.

“Trenutni operativni budžet za organizaciju je na nivou od 5,3 miliona evra. Takođe, postoje izazovi u prikupljanju sredstava, s obzirom na to da je tokom trenutnog operativnog perioda ostalo milion evra koji nisu doznačeni. Kao što sam govorio ranije, Ruska Federacija je suspendovala svoj doprinos budžetu u februaru 2022. godine. OHR zapošljava 75 lokalnog i 22 međunarodnog osoblja, od čega ih je 15 u Sarajevu i područnim kancelarijama”, naveo je Šmit.

U Evropskoj komisiji su za “Nezavisne” istakli da OHR nije tijelo UN, već ad hok institucija koja je uspostavljena 1995. godine kroz Dejtonski mirovni sporazum kako bi nadgledala civilnu implementaciju tog sporazuma, te da EU doprinosi budžetu OHR-a kroz članstvo u Savjetu za sprovođenje mira.

“EU podržava ciljeve koji pomažu uspješnom funkcionisanju OHR-a u skladu s Trećom komponentom Instrumenata pretpristupne pomoći”, naglasili su oni.

U nekoliko navrata EU je optuživana da je “zanemarivala” svoje obaveze oko budžeta OHR-a, jer želi da on bude zatvoren, kako bi Specijalni predstavnik EU za BiH, kao i misija EU u BiH, bili u mogućnosti da BiH u potpunosti usmjere na evropski put i na ispunjavanje ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH.

Kako smo saznali, EU je od 2014. godine do danas isplatila oko 55 miliona evra za budžet OHR-a, čime je najveći pojedinačni donator ove institucije. Pojašnjeno nam je da se smanjivanje doprinosa u budžet OHR-a usklađivalo s smanjenjem budžeta OHR-a, te da je doprinos EU uvijek usklađivan u skladu s prijedlozima za budžet te institucije.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno