Srpska pravoslavna crkva i danas slavi Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci. Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji i postala prva zavjetovana djevica u istoriji hrišćanstva.

Vavedenjem presvete Bogorodice, praznikom koji slavi sav hrišćanski svijet, započeto je iskupljenje ljudskog roda.

Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica obilježeno je crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru. Spada u 12 najvećih hrišćanskih praznika.

Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, piše RTS

Po obećanju da će dijete koje im Gospod podari posvetiti njemu na službu, sveti Joakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.

Na ovaj dan Djevica se zavjetovala pred Bogom i ljudima, a činodejstvovao je prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče. Bogorodica je u molitvama i postu, u hramu ostala do dvanaeste godine.

Posle smrti roditelja, Djevu Mariju su dali Josifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovijest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.

Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog vijeka, pisani tragovi potiču iz 8. vijeka.

Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

U nekim selima bio je običaj da se posle službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djecu, odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.

Ovaj dan takođe nosi vjerovanje da se ne bi trebalo koristiti oštri predmeti poput noževa, makaza ili sječiva kako bi se zvijerima “zatvorile čeljusti” tokom predstojeće zime.

Tradicionalno, domaćice prave obilne trpeze u čast ovog praznika. Posebna pažnja se posvećuje hrani, verujući da će ona doneti plodnost i blagostanje u dom.

Takođe, vjeruje se da se na Vavedenje ne smeju konzumirati jela koja se seku nožem, kako bi se izbeglo prizivanje nesreće.

I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zvijeri.

Ponegdje se vjeruje da lijepo vrijeme na Vavedenje najavljuje dobru letinu.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vjetar – nerodna. Ako bude hladno i sa snijegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vrijeme velikog Božićnog posta.