Connect with us

Društvo

DANAS OBILJEŽAVAMO 8. MART! Čuvajmo stubove naših PORODICA, one su zaslužne za SVE NAJLJEPŠE!

Širom svijeta obilježava se 8. mart – Međunarodni dan žena kada se slave ekonomska, politička i društvena postignuća žena.

Iako borba žena traje već stotinu godina, ona još uvijek nije završena.
Žene u cijelom svijetu još uvijek se bore s raznim predrasudama, diskriminacijom, još uvijek u mnogim slučajevima manje zarađuju od svojih muških kolega, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.
U nekim dijelovima svijeta ženama su uskraćena i gotovo sva osnova ljudska prava.

Pritom, kao i većina praznika, i ovaj je podlegao komercijalizaciji, pa se na ovaj dan ženama uglavnom poklanja cvijeće, dok se njegova suština potpuno zaboravlja – većina ljudi i ne zna zašto se slavi 8. mart, ne zna da ovaj dan slavi borbu žena za ravnopravnost, već smatra da slavi generalno ženski rod.
Ne smijemo zaboraviti suštinu ovog dana i zato vas podsjećamo na dugogodišnju borbu žena u kojoj su najveći uspjesi bili uvođenje osmosatnog radnog vremena, ujednačavanje plata za muškarce i žene, jednaka biračka prava, bolja zdravstvena zaštita žena i podrška porodiljama.

Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova.

Naime, žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno protestovale 8. marta 1857. godine u Njujorku.

Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. Protesti na 8. mart su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila “Međunarodni dan žena” na prijedlog slavne njemačke socijalistice Klare Cetkin.

Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su zvanično počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Žene u BiH i drugim republikama bivše SFRJ, dobile su pravo glasa 1945. godine.

Interesantan je podatak da je Švajcarska bila posljednja zemlja u Еvropi koja je uvela pravo glasa ženama (1972).

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 25 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti pretežno sunčano i malo toplije, sa maksimalnom dnevnom temperaturom do 25 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti malo sviježije i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama prolazna magla, dok će duvati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do devet, na jugu do 14, a maksimalna temperatura od 19 do 25 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, koji su ponegdje bili praćeni grmljavinom, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

OBAVJEŠTENJE ZA PENZONERE: Pomjerena isplata aprilskih penzija

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje je naveo da isplata kreće 6. maja.

Isplata aprilskih penzija ovog meseca pomjerena. Najstariji građani svoj novac mogu očekivati šestog dana u mjesecu maju, kada će novac biti isplaćen za tri grupe penzionera.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje na pitanja oko datuma isplata aprilskih penzija i ostalih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za april 2025. godine, naveo je da isplata kreće 6. maja.

Penzionerima samostalnih delatnosti, poljoprivrednim i vojnim penzionerima penzije za april biće uplaćene 6. maja na tekuće račune, a istog dana počeće isplata na kućne adrese i na šalterima isporučnih pošta, kažu iz PIO Fonda Srbije.

Za penzionere iz kategorije zaposlenih isplata penzija za april biće 10. maja na tekuće račune, a od 12. maja počeće isplata na kućne adrese i na šalterima isporučnih pošta. Isplata penzija za april za penzionere Fonda PIO kojima je prebivalište u državama nastalim na prostoru bivše SFRJ počinje 9. maja 2025. godine.

Nastavi čitati

Društvo

ŽIVOT NA IVICI: Kako građani Srpske preživljavaju uz rastuće troškove i stagnirajuće plate?

U sjenci statističkih podataka ali i trenutne političke krize kojoj se ne nazire kraj krije se svakodnevna borba građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Svi oni jednako su u guši.

Naime, martovska sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj od 2.700,44 KM stoji kao suhi statistički podatak koji krije gomilu ekonomskih izazova sa kojima se suočavaju porodice, dok prosječna neto plata od 1.476 KM pokriva jedva nešto više od polovine neophodnih troškova.

Porodični budžeti pod konstantnim su pritiskom. Najveći dio odlazi na osnovne potrebe – 1.237 KM samo za prehranu, što predstavlja gotovo čitavu prosječnu platu radnika u građevinarstvu. Kada se tome dodaju troškovi stanovanja i komunalnih usluga od 664 KM, jasno je zašto mnogi građani provode besane noći razmišljajući kako preživjeti do sljedeće plate.

Za veliki broj porodica, kraj mjeseca postao je period matematičkih akrobacija. Mnogi su prinuđeni birati između plaćanja računa za grijanje ili kupovine novih cipela za dijete. Oni zaposleni u slabije plaćenim sektorima poput ugostiteljstva ili prerađivačke industrije, sa primanjima koja jedva prelaze 1.200 KM, posebno su ranjivi.

Uz ove podatke dodajmo i da je povećanje plate u odnosu na februar bilo 1 KM. Da dobro čitate.

Kontrast između različitih sektora dodatno naglašava društvene nejednakosti. Dok zaposleni u finansijskom sektoru uživaju u prosječnoj plati od 2.078 KM, radnici u sektoru nekretnina moraju se snaći sa gotovo upola manjim iznosom od 1.179 KM. Ova razlika stvara društvo podijeljeno na one koji mogu priuštiti sindikalnu potrošačku korpu i većinu koja mora živjeti sa kompromisima.

Ekonomska realnost tjera građane na kreativnost, ali i na teške odluke. Mnogi se okreću dodatnim poslovima, prekovremenom radu ili različitim oblicima neformalne ekonomije. Tenzija između rastućih troškova i stagnirajućih plata postaje svakodnevica koja oblikuje životne odluke – od odgađanja zasnivanja porodice do odustajanja od daljeg obrazovanja zbog finansijskih ograničenja.

Iako statistički podaci govore jednim jezikom, iza svakog broja krije se ljudska priča o prilagođavanju, odricanju i nadi da će naredni mjesec donijeti poboljšanje. Dok se raspravlja o makroekonomskim pokazateljima i politici, obični građani nastavljaju svakodnevnu borbu za dostojanstven život, pokazujući izuzetnu otpornost u suočavanju sa ekonomskim izazovima koji ostaju konstanta u njihovim životima.

Nastavi čitati

Aktuelno