Božićni post jedan je od najznačajnijih postova u pravoslavlju. Predstavlja vrijeme duhovnog mira, molitve, uzajamne tolerancije i obnove duše i tijela.

Kada počinje Božićni post 2025. godine

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Božićni post u 2025. godini počinje 28. novembra (po gregorijanskom kalendaru) i traje do Badnjeg dana, 6. januara.
Post traje ukupno 40 dana, a vjernici se kroz ovaj period pripremaju za proslavu Hristovog rođenja.

Pravila ishrane tokom posta

Božićni post je po režimu blaži od Vaskršnjeg, ali i dalje ima jasno definisana pravila.

Osnovna pravila glase:

Zabranjeni su meso, mliječni proizvodi i jaja.
Alkohol se izbjegava, osim u danima kada je dozvoljeno ulje i vino.
Vjernici se uzdržavaju od teške, masne i preobilne hrane.
Nivoi strogosti po danima

Ponedjeljak, srijeda i petak – strogi post na vodi

Tih dana ne upotrebljava se ni ulje.

Utorak i četvrtak – ulje i vino su dozvoljeni

Ishrana je nešto lakša i raznovrsnija.

Subota i nedjelja – dozvoljena riba

U ove dane dozvoljava se upotreba jela sa ribom, izuzev u posljednjoj sedmici.

Praznici tokom posta

U prvoj sedmici je veliki praznik Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar). Pošto pada u četvrtak, toga dana se jede na ulju.

Posljednja sedmica – najstroži post

U posljednjih sedam dana ukida se riba
Badnji dan – na ovaj dan se strogo se posti, a uveče, na Badnje veče dozvonjena je riba.

Duhovni post – suština svakog posta

Sveštenici podsjećaju da je smisao posta duhovno očišćenje, a ne samo odricanje od hrane.

Prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, post nema vrijednost ako se ne spaja sa duhovnim mirom i promjenom unutrašnjeg čovjeka.

„Ne govori: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono… nego kaži: da li si od gnjevnog čovjeka postao tih? Ako si iznutra pun zlobe, zašto tijelo mučiš?“

Suština posta jeste:

da se čovjek smiri,
da prašta,
da ne nosi gnjev i zlo,
da poštuje i pomaže bližnje,
da uđe u praznični dan čistog srca.
Moguća ublažavanja posta

Crkva dozvoljava da sveštenik pojedinim vjernicima ublaži post, posebno:

starijima,
bolesnima,
djeci,
trudnicama i dojiljama.
Sveštenik je taj koji daje blagoslov u skladu sa zdravstvenim stanjem i okolnostima.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti oblačno i vjetrovito vrijeme, a na jugu i zapadu povremeno će duvati olujni jugo.

Jutro će biti vrlo hladno uz jači mraz i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama biće magle. Očekije se naoblačenje na zapadu uz postepeno jačanje južnog vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne, uveče i u noći na utorak u Hercegovini i na jugozapadu će padati kiša, povremeno će biti i jačih padavina.

Vjetar će ujutro biti slab, zatim umjeren i jak, južnih smjerova. Na zapadu povremeno olujni udari, a na krajnjem sjeveru vjetar ostaje slab.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus devet do minus tri, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 12, a najviša dnevna biće od tri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

U Srpskoj i FBiH danas je oblačno vrijeme, lokalno pada slaba kiša, a na planinama snijeg, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Mrakovica minus četiri, Kneževo minus tri, Kalinovik, Mrkonjić Grad, Sarajevo, Sokolac i Han Pijesak minus jedan, Srebrenica i Čemerno nula, Bijeljina, Novi Grad, Prijedor, Rudo i Srbac jedan, Banjaluka i Doboj dva, Višegrad tri, Foča četiri, Bileća i Mostar šest i Trebinje sedam stepeni Celzijusovih.

Broj zatvorenih preduzeća u Republici Srpskoj ove godine je u porastu, a ekonomisti upozoravaju da je talas odjava zapravo rezultat sve težeg poslovanja, pada kupovne moći i pogrešne ekonomske politike. Dok su novoregistrovane firme ostale gotovo na istom nivou kao prošle godine, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u Republici Srpskoj broj odjavljenih povećan je za 79.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da su mala preduzeća dovedena pred zid jer vlade oba entiteta povećavaju poreze i doprinose, dok građani imaju sve manje novca čak i za osnovne usluge, zbog čega mnogi biznisi iz mjeseca u mjesec tonu u gubitke. U takvim uslovima, poručuje, zatvaranje radnji i prelazak u sivu zonu postaju „jedino logično ponašanje preduzetnika“. – Samostalni preduzetnici su u situaciji da ne mogu da izdrže to opterećenje jer jednostavno sam promet u tim malim biznisima opada sa bijedom koja na neki način zahvata sve segmente društva u BiH – rekao je on.

Smatra da je pogrešno opteretiti mikrobiznise koji su u stvari koncipirani tako da se ljudi sami zaposle, pošto nema ko drugi da ih zaposli jer nema biznisa, i nema privredne aktivnosti.
Prema njegovim riječima problem je i što građani imaju sve manje novaca za neke usluge koje su nekada koristili redovno. Naveo je primjer frizerskih usluga, šišanje muškaraca koje je koštalo 5, 6, 7, a sada je 10 i više maraka.

– Kad dođete u tu situaciju da to ne možete redovno koristiti, preskačete jedno šišanje jer nemate novca, a onda to najviše osjete upravo mali preduzetnici. Zatvaranje tih radnji je potpuno normalno i razumljivo jer jednostavno ne možete voditi posao u kome iz mjeseca u mjesec idete u gubitak, praktično niko normalan ne bi radio pa ne rade ni naši preduzetnici. Pavlović upozorava da se ekonomske teškoće iz Evrope dodatno prelijevaju na tržište u BiH, što dodatno smanjuje obim posla domaćih firmi.

– Evropa se bori sa visokim izdvajanjima za Ukrajinu, konkurencijom iz Kine i padom industrijske potražnje. Sve to se osjeti i kod nas jer smo značajno vezani za porudžbine iz Evrope – naveo je on.
Zbog svega toga preduzetnici prelaze u sivu zonu gdje ne računaju na penziju već preživljavaju mjesec.

– U cijeloj toj priči vlasti oba entiteta nemaju nikakav senzibilitet prema realnom životu naših građana i preduzetnika – rekao je Pavlović.

Prema podacima APIF-a u Republici Srpskoj je tokom ove godine osnovano 905 poslovnih subjekata, dok je u istom periodu odjavljen 371 poslovni subjekat. U istom periodu prošle godine osnovano je 912 poslovnih subjekata, dok su odjavljena 232.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je primjetno da je broj odjavljenih subjekata značajno veći u odnosu na prethodni vremenski period, što je odraz kretanja u realnom sektoru, odnosno privrednoj aktivnosti.

– Mi već drugu godinu uzastopno imamo ozbiljne padove industrijske proizvodnje i to u bazičnim sektorima – rekao je Stanić.

Naglasio je da je primjetno da u strukturi organizacija koje zaustavljaju proizvodnju, odnosno odjavljuju poslovanje, dominiraju mala i srednja preduzeća, dominantno mala preduzeća, što je rezultat nakaradne ekonomske politike.

– Početkom ove godine je došlo do povećanja poreza i doprinosa na aktivnosti malih preduzeća. To je jasno našlo odraz odmah u smanjenju broja privrednih subjekata u tom segmentu organizacija. Preduzetnici su na vrijeme ukazivali i ekonomisti su ukazivali da će to dodatno opterećenje porezima i doprinosima dovesti do negativnih rezultata – objasnio je on.

Bez obzira na to Vlada Republike Srpske početkom godine donijela je zakone koji su povećali opterećenje malih preduzeća, zbog čega se dio njih morao odjaviti.

– Ukupan privredni ambijent nikako nije dobar i na unutrašnjem i na spoljnom planu i kao rezultat toga imamo zaista povećan broj odjavljenih privrednih subjekata koji je značajno veći u odnosu ranije vremenske periode – dodao je Stanić.

(Srpskainfo)