Connect with us

Politika

Direktori, ministri, (grado)načelnici, BIVŠI POSLANICI: Ko je sve dobio mandat u parlamentu Srpske

Stranke vladajuće većine okupljene oko SNSD imaće u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske 46 poslanika, opozicija 25, a ostalo je nepoznato kome će se prikloniti SPS, DNS i Pokret za državu, koji zajedno imaju 12 poslanika.

Centralna izborna komisija BiH objavila je u subotu uveče rezultate izbora u BiH za sve nivoe, osim za predsjednika i potpredsjednika Srpske, pa se sada zna koliko je koja stranka osvojila mandata u parlamentima, kao i ko su poslanici koje ćemo u naredne četiri godine gledati u skupštinskim klupama.

Tako će u Narodnoj skupštini Republike Srpske ubuduće sjediti poslanici iz ukupno 11 političkih subjekata, a najviše mandata pripalo je najvećoj vladajućoj stranci u Srpskoj – SNSD.

Poznata imena
Ova stranka je na izborima dobila ukupno 221.554 glasa i time sebi osigurala 29 mandata, ili jedan više u odnosu na izbore prije četiri godine, od kojih su dva kompenzacijska, a pripala su aktuelnim poslanicima Srđanu Mazalici i Mari Granuli.

Među poslanicima SNSD koji su osvojili direktne mandate nalaze se mnoga poznata imena aktuelnih poslanika, direktora javnih preduzeća, ministara ili (grado)načelnika, pa ostaje da se vidi ko će od njih na kraju zaista i sjesti u skupštinske klupe, a ko će svoju stolicu prepustiti nekom drugom kolegi ili koleginici iz stranke.

Mandate su tako osvojili Vlado Đajić, Mladen Ilić, Miroslav Bojić, Vojin Mitrović, Boris Pašalić, Danijel Jošić, Luka Petrović, Alen Šeranić, Ljubiša Ćosić, Zoran Stevanović, Slavenko Ristić, Aleksandar Subotić, Dragoslav Kabić, Darko Tomaš, Nina Bukejlović, Ilija Tamindžija, Milutin Tasovac, Dražen Vrhovac, Denis Šulić, Aleksandar Krsmanović, Radojica Vidović, Nenad Lalović, Nataša Radulović, Damjan Škipina, Aleksandra Stupar-Radić, Igor Žunić i Denis Pijetlović.

Bez kompenzacijskih mandata
Druga po broju osvojenih glasova u Republici Srpskoj je SDS za koju je glasalo 95.648 građana, čime je ovoj stranci pripalo ukupno 13 mandata, i to onih direktnih, dok joj ovaj put nije pripao niti jedan kompenzacijski mandat.

Ova stranka će tako imati tri poslanika manje u novom sazivu NSRS u odnosu na broj mandata koje je dobila na izborima prije četiri godine kada su joj, pored 13 redovnih, pripala i tri kompenzacijska mandata.

Među onima koji su osvojili mandate nalaze se neki bivši poslanici, ali i gradonačelnik Bijeljine, koji će svoj mandat sigurno prepustiti nekom drugom u SDS.

Mandate su tako osvojili Ljubiša Petrović, Želimir Nešković, Marinko Božović, Milan Radović, Vukota Govedarica, Milan Petrović, Milan Kasapović, Ognjen Bodiroga, Dragomir Vasić, Maja Dragojević-Stojić, Aleksandar Trninić, Pero Đurić i Tamara Evđić.

PDP 6 + 2
Treća partija po broju osvojenih glasova je PDP za koju je na izborima glasalo 65.872 građana, te će tako ova stranka imati osam poslanika. PDP je, naime, dobila šest direktnih mandata i dva kompenzacijska, koja su pripala Igoru Crnatku i Marini Blagojević.

Među onima koji su dobili mandate je i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji će stolicu u parlamentu prepustiti nekom drugom iz stranke. Osim Stanivukovića, mandate su dobili Nebojša Drinić, Mirna Savić-Banjac, Slaviša Marković, Radislav Dončić i Milanko Mihajilica.

Socijalistička partija je na izborima dobila 37.919 glasova i time sebi osigurala pet mandata. U poslaničke klupe bi trebali sjesti Petar Đokić, Srđan Todorović, Petko Rankić, Velibor Stanić i Ognjen Kuljić.

Pet mandata, od kojih dva kompenzacijska, osvojio je i Pokret za državu, koji je dobio 36.651 glas na izborima. U skupštinske klupe bi trebali sjesti Ramiz Salkić, Sevlid Hurtić, Mirsad Duratović, Amina Kavazović i Saša Grbić.

I DEMOS je dobio pet mandata, od kojih dva kompenzacijska, sa osvojenih 34.898 glasova. U skupštinske klupe bi trebali sjesti Aco Stanišić, Milan Dakić, Siniša Mijatović, Spomenka Stevanović i Boran Bosančić.

Stari poznanici
Četiri mandata, od kojih jedan kompenzacijski, osvojila je Ujedinjena Srpska za koju je glasalo 32.700 građana. U skupštinske klupe bi tako trebali da sjednu Nenad Stevandić, Kostadin Vasić, Milan Trninić i Mirela Kajkut Zeljković.

Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića osvojila je 31.558 glasova i tako sebi osigurala četiri mandata, od kojih su dva kompenzacijska. U skupštinske klupe bi trebali da zasjednu Nebojša Vukanović, Milan Savanović, Đorđe Vučinić i Zagorka Grahovac.

Četiri mandata, i to sva četiri kompenzacijska, osvojio je DNS, za kojeg je glasalo 28.502 građanina. U skupštinske klupe ispred ove stranke trebali bi da sjednu Predrag Nešić, Dragan Brdar, Željko Dubravac i Nikolina Šljivić.

Još dvije stranke ulaze u parlament sa po tri poslanika.

Riječ je o Narodnoj partiji Srpske, koja je na izbore izašla u koaliciji sa PUS i Prva SDS, a osvojili su 20.905 glasova i time osigurali jedan direktni i dva kompenzacijska mandata. U skupštinu tako ulaze Darko Banjac, Bobana Ćibić i Dragan Galić.

SPS je na izborima osvojila 19.894 glasa i sebi obezbijedila tri kompenzacijska mandata. U skupštinu ulaze Maksim Skoko, Milan Milaković i Tamara Damjanović.

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno