Connect with us

Društvo

DOKTORI IZ SRPSKE BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA i ne nije samo plata razlog!

Zdravstveni radnici, pa i ljekari, već godinama bježe iz Republike Srpske glavom bez obzira.
Ko je uspio da se dokopa makar i Slovenije, ili nekog malog ostrva u Hrvatskoj, odavno je digao sidro, mada ni tamo nije lako živjeti od svog rada i znanja.

Uz to, kako tvrde oni koji su već otišli trbuhom za kruhom, u inostranstvu, pa i u komšiluku, treba potrošiti dosta vremena i živaca da se medicinar dokopa bar približno istog posla kakav je radio u svojoj zemlji.

Ali, pečalba se očigledno isplati, jer odlaze mnogi, a nije poznato da se neko vratio.

Nedavno je psihijatar Tomislav Franić iz KBC Split podigao na noge region izjavom da sa osnovnom platom od 3.500 evra u Hrvatskoj ne može imati kvalitetan život.

Pošto je rekao da je to njegova osnovna plata, može se zaključiti da uz to ima i dodataka, ali doktor Franić nije zadovoljan. Tvrdi da je u Irskoj, za 4 sedmice, zaradio 9.000 evra.

Šampioni Vlado Đajić i Nenad Stevandić
Odmah su mnogi ljekari u regionu uključili kalkulatore. Čak i ako “malo pretjeruje”, Franić ih je podstakao na razmišljanje, jer je, na neki način, otvorio Pandorinu kutiju.

Koliko, ustvari, zarađuju doktori u Republici Srpskoj? Mada se često žale da su potcijenjeni, o konkretnim ciframa nerado govore. Plate ljudi u bijelom su tabu.

A evo šta kaže zvanična računica. Takozvana “cijena rada” u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno iznosi 160 maraka, ili, da budemo u dlaku precizni, 159,50 KM.

Ova se cifra množi sa koeficijentima koji su propisani Zakonom o platama zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama RS.

Dakle, kad se ukrste koeficijent i cijena rada, očekivano, najbolju platu imaju oni na vrhu: direktori bolnica i klinika.

Direktor javne zdravstvene ustanove sa više od 2.000 zaposlenih, a takav je u Srpskoj samo jedan, zaradi skoro 7.500 KM bruto, što znači da mu je neto plata oko 4.700 KM.

To bi bilo “gola” plata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS, Vlade Đajića. Naravno, tome valja dodati naknadu za radni staž i za topli obrok, a možda i još ponešto, tako da Đajićeva plata sigurno prebaci 5.000 KM.

Kad se već bavimo primanjima čelnih ljudi najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj, Đajićev zamjenik, Nenad Stevandić ima, po zakonu, za 10 odsto manju platu.

Kod privatnika je bolje
Direktori manjih bolnica imaju plate od 5.170 KM do 6.050 KM bruto, odnosno 3.000 do 3.700 KM neto. I na to, naravno, ide staž i topli obrok.

Negdje u istoj ravni su i direktori velikih Domova zdravlja, koji dobace skoro do 3.000 KM “gole” plate.

Topli obrok, koji i njima sleduje, a koji je u RS oko 200 KM mjesečno, rukovodioce, vjerovatno, ne zanima mnogo, ali onima koji su “posljednji u lancu ishrane” i te kako znači.

Već za glavne medicinske sestre, koje su takođe rukovodioci, tih 200 KM nije beznačajno.

Glavne sestre, u zavisnosti od stepena obrazovanja i veličine i nivoa zdravstvene ustanove u kojoj rade, zarade od oko 2.300 do 2.700 KM bruto, što će reći da, kad se odbiju porezi i doprinosi, imaju neto plate od oko 1.300 do 1.700 KM.

Njegovatelji zarađuju od 1.100 do 1.400 KM, u zavisnost od stručne spreme.

Naravno, ljekari, kao i farmaceuti zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, imaju znatno veće plate od ostalih zdravstvenih radnika, ali ipak znatno manje od rukovodilaca.

Većina ljekara bez specijalizacije zarađuju od 1.700 do 2.200 KM.

Plate specijalista se kreću oko 3.000 KM, a subspecijalista oko 4.000 KM, ali ove brojke valja uzeti s rezervom, jer mnogo toga zavisi od ustanove u kojoj rade, te od konkretnog posla kojim se bave.

Na ovu, osnovnu platu, uz topli obrok i staž, treba dodati i naknadu za rad noću i za dežurstva, kod ljekara koji dežuraju.

Da je situacija slična i u privatnim zdravstvenim ustanovama, pogotovo onim koje se bave primarnom zdravstvenom zaštitom i imaju ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja RS, svjedoči i mlada doktorka specijalistkinja porodične medicine.

“Plate su, okvirno od 2.000 do 2.400 KM; naravno, ima i onih koji zarađuju nešto manje ili nešto više. Ono što je dobro kad “radiš kod privatnika” su redovne plate i redovna uplata doprinosa, što u državnim zdravstvenim ustanovama odavno već ne funkcioniše kako treba”, kaže ova doktorka za Srpskainfo.

“U Sloveniji nema ciganluka”
Milionski dugovi zdravstvenih ustanova za doprinose i paradoksalne situacije u kojima doktori ne mogu da se liječe, čak ni u bolnici u kojoj sami rade i liječe druge pacijente, već odavno je opšte mjesto u Srpskoj.

Zato mnogi ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da su upravo takve situacije, čak i više nego skromne plate, ono što ih tjera u inostranstvo.

U Sloveniji su recimo plate bolje, ali se i više radi. Ali, s druge strane, sve se zna i sve je uređeno. Ako odeš na selo ili u manje mjesto, dobiješ kuću ili stan, službeni telefon, službeni automobil i, brate, zna se kad je plata i kako se uplaćuju doprinosi. Nema ovog ciganluka, kao kod nas – kaže jedan mladi ljekar, koji ozbiljno razmišlja da digne sidro.

Sindikalci zakuvali, pa se ućutali
U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske, očigledno, nisu zadovoljni onim što im nude javne zdravstvene ustanove, kao najveći poslodavci u ovoj branši. Da je tako, svjedoči i zahtjev koji su nedavno uputili ministru zdravlja Alenu Šeraniću, tražeći hitne progovore u cilju povećanja plata.

Ipak, nisu nam odgovorili da li će pregovora biti, niti su komentarisali aktuelne plate doktora u Republici Srpskoj i činjenicu da mnogim ljekarima nisu uplaćeni doprinosi.

“Predsjednik Jovica Mišić je jedini ovlašten da daje izjave, a on je u inostranstvu i neće biti dostupan do 20. februara”, poručili su iz ovog sindikata.

BL-portal

Društvo

“RAZGOVOR JE LJEKOVIT”: Mentalno zdravlje u trudnoći od velike važnosti za majku i bebu

Psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović najavila organizovanje grupne podrške za trudnice.

Svijest o mentalnom zdravlju je svakog dana na većem nivou, te su i trudnice spremnije da rade na sebi, imajući u vidu da je trudnoća praćena nizom fizioloških, psiholoških i socijalnih promjena, izjavila je psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović.

Đumićeva je istakla da postati majka često podrazumijeva promjenu svakodnevne rutine, uloga i granica, što može uzrokovati pojavu tjeskobe i stresa.

Prema njenim riječima, važno je pružiti podršku trudnicama, jer na taj način se preventivno djeluje i na period koji slijedi nakon poroda.

“Na primjer, istraživanja u Srbiji navode da se postporođajna depresija javlja kod 10 do 15 odsto žena. Iako smo u 21. vijeku ovo je još tema o kojoj se ne priča tako često”, rekla je Đumićeva.

Ona je naglasila da je važno ohrabriti trudnice da se obrate stručnim osobama sa kojima će podijeliti kako se osjećaju, bilo da je riječ o ginekologu koji vodi trudnoću, porodičnom ljekaru, psihologu, psihijatru…

“Emocija koja se često javlja u trudnoći je strah od toga kako će se trudnoća odvijati, strah od toga šta im ljekar može reći na narednoj kontroli i na kraju strah od poroda. Kod nekih žena se javlja pitanje kako će se snaći u ulozi majke, da li će biti dobre, te da li će se povezati sa bebom. Ovaj period je praćen promjenama na tijelu i promjenama u odnosima, posebno partnerskom”, rekla je Đumićeva.

Ona je navela i podatak da je istraživanje u SAD, koje je obuhvatilo 1.522 trudnice, pokazalo da je 78 odsto žena iskusilo nizak do umjeren nivo stresa, dok je njih šest odsto iskusilo visok nivo stresa.

“Brojna ostala istraživanja potvrđuju da je promjena raspoloženja tokom trudnoće na najvišem stepenu poredeći sa ostalim periodim koje žena prolazi”, navela je Đumićeva.

Ona je ukazala da ubrzan način života, izloženost različitim uticajima iz okoline poput mnoštva informacija, od kojih neke nisu provjerene, tačne i koje dolaze od nestručnih osoba, sigurno ne idu u korist psihičkom stanju trudnica.

Kada je riječ o pomoći trudnicama koje se suočavaju sa nekim oblikom psihološke tegobe, Đumićeva na prvom mjestu izdvaja razgovor.

“Razgovor je uvijek ljekovit. Saslušati, ozbiljno shvatiti i pružiti podršku. Često se dešava da se trudnica nekome bliskom požali i na do dobije odgovore `ma nije to ništa`, `pretjeruješ`, `ovo ti je najsretniji period, nemoj da misliš drugačije` i slične. Nakon ovakvih komentara, na sve kako se osjećaju, još im se probudi osjećaj krivice da bi trebalo da budu zadovoljne i sretne, a one to nisu”, rekla je Đumićeva.

Da bi trudnicama pomogli da lakše savladaju izazove koje “drugo stanje” donosi, Đumićeva je najavila organizovanje grupne podrške gdje će kroz zajednički rad i dijeljenje iskustva pružiti odgovore na pitanja i nedoumice koje buduće majke muče i time olakšati prolazak kroz period trudnoće.

“Pričaćemo o strahovima, anksioznosti, očekivanjima od porođaja, majčinstvu, odnosu sa partnerom… Sve učesnice će moći da iskažu svoja osjećanja, strahove i nedoumice, koje okolina često ne razumije i osuđuje. U sigurnoj i podržavajućoj atmosferi moći će istražiti sebe, povezati se sa bebom i osnažiti za naredne životne trenutke i uloge”, istakla je Đumićeva.

Ona je dodala da grupe psihološke podrške počinju 16. marta na lokaciji Udruženja građana “Novi dan” u Banjaluci, a susreti će se održavati dva puta mjesečno.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

ZNAJU SE PRIORITETI? I Višković u hajci na vuka: Otvorena sezona lova u Milićima

Udruženje lovaca “Komić” iz Milića danas je hajkom na vuka zvanično otvorilo ovogodišnju lovnu sezonu u kojoj učestvuje oko 400 lovaca, koje je pred polazak pozdravio premijer Republike Srpske Radovan Višković.

Višković, koji je i predsjednik Udruženja “Komić”, istakao je da je među učesnicima, osim milićkih, veliki broj lovaca iz Srbije i Republike Srpske, koji su prijatelji dugi niz godina.

On je izjavio da se hajka na vuka u Milićima tradicionalno organizuje prve nedjelje u martu, te da ove godine imaju priliku da love i šakala jer se u lovištu pojavila ova životinja koja nije ništa manji štetočina od vuka.

“Nadam se da će lov biti uspješan i da ćemo odstrijeliti neku od tih štetočina jer to moramo da uradimo zbog ostale divljači”, rekao je Višković i dodao da su vuk ili šakal, ukoliko se ne uklone na vrijeme iz lovišta, prijetnja za srnu i divlju svinju.

On je naveo da je završen lov na divlju svinju i da su lovci primijetili da ima veliki broj šakala i vukova, te da su u obavezi da organizuju ovakvu hajku.

Višković je napomenuo da je Lovačko udruženje “Komić” stabilno i da se finansira iz članarine.

Glavni lovovođa u Udruženju “Komić” Siniša Aleksić rekao je Srni da se danas okupilo oko 400 lovaca sa željom da ulove vuka ili šakala koji predstavljaju problem u lovištu.

“Lovimo u predjelu Kupusne, Radave, Udrča, Vretoča i Rajića”, izjavio je Aleksić.

On je podsjetio da je prošle godine lov bio uspješan i da su ulovili četiri vuka.

Glavni lovovođa iz Lovačkog udruženja “Semberija” iz Bijeljine Miladin Božić izjavio je Srni da je prošlogodišnji zajednički lov na predatore bio uspješan, da je lovište atraktivno i da se nadaju da će biti ulova.

On je rekao da u današnjem lovu učestvuje oko 50 lovaca iz Semberije i da je njihovo udruženje najbrojnije u Republici Srpskoj.

Osamdesetosmogodišnji Sveto Mamlić iz Sremske Mitrovice, najstariji lovac u hajci na vuka, izjavio je da je bilo trofeja, lovačkih skečeva i da je uvijek srećno prolazio.

On je naglasio da onaj ko voli lov ne može da mu odoli, bez obzira na godine.

Jovo Gavrić iz Udruženja “Čauš” iz Bratunca rekao je da su četvorica lovaca stigla u Miliće iz Bratunca da pokušaju da ulove vuka, a ako ne, sigurni su da će se dobro družiti sa dugogodišnjim prijateljima.

Lovačko udruženje iz Milića okuplja oko 220 redovnih članova i gazduje površinom od oko 30 hektara.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

PET STVARI koje vam “jedu platu”, a da i NE PRIMJETITE

Stručnjaci za finansije otkrivaju najpopularnije troškove za koje niste ni svjesni da vam “jedu” platu!

“Nemam predstavu na šta meni ode plata”, rečenica je koju danas mnogi izgovaraju i zaista vjeruju u nju. Ako imate osjećaj da vam plata “jednostavno nestaje”, možda bi trebalo da povedete računa o najčešćim troškovima koji tome doprinose. Stručnjaci za finansije otkrivaju šta najviše prazni vaše džepove i novčanike, a uopšte vam nije potrebno:

Prodavnice u blizini kuće
Toliko vam odgovaraju, da zapravo niste ni svjesni da često bespotrebno trošite novac baš u njima. Ako ste nešto zaboravili u supermarketu, uvijek možete da pogledate u prodavnici koja je blizu vaše kuće ili stana. Prema mišljenju stručnjaka, promet u takvim prodavnicama je obično veoma visok. Ipak, to obično ne primjećujete jer ste navikli na takve prodavnice i najvjerovatnije radnike poznajete dugi niz godina.

Doručak na putu do posla
Pokušajte da izračunate koliko novca trošite na kafu u kancelariji ili u kafiću u blizini kancelarije. U većini slučajeva, taj iznos uopšte neće biti mali. Kafa obično nije ograničena na jednu šolju ujutru. Popijete je sa prijateljem ili kolegom, pa malo kasnije još jednu uz cigaretu i tako uzmete i treću. Onda kupite rol viršlu ili drugo pecivo u pekari koja je najbliža vašem radnom mjestu. Kao rezultat toga, ova navika može da vas košta više nego što biste mogli da potrošite na kvalitetan obrok. Bolje je da samo ponesete hranu od kuće i ograničite ove troškove.

Članarina u teretani u koju ni ne idete
“Nikako da krenem, ali znam da ću otići sutra”, “Moram da izgledam dobro”, “Moram da jačam imunitet”, sve su to rečenice koje svakodnevno izgovarate u želji da se zaista pokrenete. Teretane se u velikoj mjeri oslanjaju na većinu svojih klijenta – onih koji tamo ne idu redovno. Budite iskreni prema sebi. Uštedite ovaj iznos umjesto da plaćate članarinu koju ne koristite. A ako jednog dana budete imali neodoljivu želju da vježbate, uradite to kod kuće ili kupite novu člansku karticu.

Rezerve hrane
Prema istraživanjima, petinu novca trošimo na hranu. Ljudi često kupuju “za svaki slučaj”, kako slučajno ne bi naišli na nedostatak nečega u kući. Mnogi, posebno u ovom užurbanom tempu, teže zalihama što više različitih proizvoda i drže ih kao rezervu. Međutim, upravo te zalihe u jednom trenutku postaju neupotrebljive, buđaju ili trunu, dok drugima jednostavno ističe rok trajanja.

Sitnice na kasi
Ne kupujte ništa na kasi, kažu finansijski stručnjaci. Tamo, dok stojite u redu, pokupite sve vrste sitnica – žvake, brijače, slatkiše… Poznato je da je ovo dio marketinškog trika za podsticanje prodaje.

Nastavi čitati

Aktuelno