Connect with us

Društvo

Duže od godinu dana na posao čeka 18,7 odsto mladih u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52.000 ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto. Upravo nezaposlenost i nepostojanje strategije za mlade i njihovo zapošljavanje kako na državnom tako i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uglavnom je razlog zbog kojeg se sve veći broj mladih ljudi, obrazovanih i u njihovim najboljim produktivnim godinama, odlučuje za odlazak u inostranstvo.

Gotovo pola miliona ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banjaluke.

Veće ulaganje u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude jedini je put ka njihovom ostanku u ovoj zemlji. Jedan od takvih projekata čija provedba nam tek predstoji jeste Garancija za mlade, provjeren, inkluzivan i ambiciozan program aktivacije koji države članice EU koriste od 2013. godine kako bi mladima osigurale nesmetan prelaz iz obrazovanja na posao, podržale njihovu integraciju na tržište rada i osigurale da nijedna mlada osoba ne bude izostavljena.

Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana nisu članice EU, u julu 2021, na sastanku ministara EU i Zapadnog Balkana o zapošljavanju i socijalnim pitanjima, potpisana je Deklaracija Zapadnog Balkana o obezbjeđivanju održive integracije mladih na tržište rada. Potpisivanjem ove Deklaracije stvoreni su uvjeti da se Garancija za mlade provede i u BiH.

Cilj Garancije za mlade je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih. Njenim provođenjem, države članice EU obavezuju se da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.

Ranko Markuš, vođa Projekta unaprijeđenja tržišta rada Evropske unije, ističe kako ovaj program nije stalni program već je privremenog karaktera te će u njegovoj realizaciji pomoći Međunarodna organizacija rada i Evropski sistem za obuku.

„Suština Garancije za mlade jeste da se mladim osobama u određenom vremenskom periodu, u roku od četiri mjeseca osigura zaposlenje ili nastavak školovanja i da im se osigura stručna praksa nakon školovanja. Dakle, da se olakša taj prelaz od školovanja do posla. Ključni problem nastaje kada sistem izgubi mlade ljude, dakle mlade ljude koji se ne školuju, one koji su završili školovanje što kod nas nije toliko zastupljeno, osobe koje nisu zaposlene ali nisu niti u jednom elementu sistema i ti ljudi se ne vide. To je tzv. NEET (Not education, employment, training). U tim slučajevima ti mladi mogu jedino da se bave kriminalnom ili da razviju neki oblik ugroženosti. Zbog toga, ti ljudi moraju biti vidljivi“, ističe Markuš.

Za sedam godina, do perioda pred izbijanja pandemije kovid-19, broj mladih koji ne rade, nisu u sistemu obrazovanja niti su u sistemu obuke (NEET) se smanjio za oko 1,7 miliona u čitavoj EU. Nivo nezaposlenosti mladih u EU dosegao je rekordno 14.9 odsto do februara 2020. godine, prije uvođenja mjera zatvaranja usljed pandemije. Iako je poboljšanje makroekonomskog okruženja svakako odigralo ulogu, dokazi pokazuju da je Garancija za mlade imala veliki transformativni uticaj. Preko 24 miliona mladih koji su registrovani kroz programe Garancija za mlade dobilo je ponudu za posao, za nastavak školovanja, za stažiranje ili pripravnički staž.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini živi 773.580 mladih od 15 do 30 godina dok je, prema istom popisu, broj onih koji imaju manje od 15 godina 543.719.

Svima je dobro poznata činjenica da se u BiH u mnogim slučajevima godinama čeka na posao. Među onima koji najbolje godine provode na birou su i mladi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52 hiljade ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto.

Kada je u pitanju provedba Garancije za mlade, Bosna i Hercegovina je posljednja u implementaciji ovog programa u odnosu na druge zemlje u regiji. Naime, Sjeverna Makedonija je prva ekonomija na Zapadnom Balkanu koja je 2018. godine uvela vid Garancija za mlade. U periodu između 2017. do 2019. godine došlo je do smanjenja udjela dugoročne nezaposlenosti mladih osoba od skoro 8.9 odsto. Na dobrom putu implementacije su i Srbija, Crna Gora.

„Neophodno je formiranje jedne ekspertne grupe koju bi činili ljudi iz svih resornih institucija i ta grupa bi zapravo trebala da napravi Plan implementacije Garancije za mlade. Nema razloga da se na tome ne radi već danas. Susjedna Srbija već intenzivno radi na planu implementacije dok BiH još uvijek nije došla u tu fazu“, kazao je Markuš.

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje ima ulogu koordinatora u slučaju implementacije Garancije za mlade, kazali su kako je već održan prvi sastanak ekspertske radne grupe za Garanciju za mlade u BiH.

„Ovaj sastanak je održan u formi hibridnog sastanka 18. maja ove godine. Sastanku su prisustvovali imenovani članovi ekspertske grupe, predstavnici Delegacije Evropske unije u BiH, Evropske komisije (DG NEAR and DG Emoloyment), te predstavnici Međunarodne ogranizacije rada (MOR). Sastanak su moderirali predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH i Delegacije Evropske unije u BiH. MOR je započeo studiju mapiranja mladih NEET (koji nisu zaposleni, u procesu obrazovanja ili obuke). Kako bi se studija kvalitetno privela kraju, potrebni su dodatni statistički podaci. Dogovoreno je da se MOR obrati nadležnim institucijama u cilju prikupljanja nedostajućih podataka“, kazala nam je Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova.

Ekonomsko-investicioni plan (EIP) za Zapadni Balkan, koji je objavila Evropska komisija (EK) u oktobru 2020. godine predlaže implementaciju programa Garancija za mlade na Zapadnom Balkanu u četiri faze u periodu 2021. do 2027. godine. Različite faze su opisane u nastavku, među kojima je: Izrada planova za implementaciju Garancije za mlade, Pripremne radnje – izgradnja kapaciteta nadležnih organa i aktera, raspoloživi resursi, ojačani mehanizmi i sistemi, tehničke i studije izvodljivosti, Pilot faza – testiranje mjera koje su planirane za obuhvatanje novih pripadnika NEET, a koji su identifikovani kroz program rada na terenu u odrabranom broju lokalnih područja Z, Potpuna implementacija programa – na osnovu evaluacije pilot faze, napraviti modifikacije plana Garancije za mlade, i započeti sa njegovom potpunom implementacijom.

Plan implementacije zapravo predstavlja projekte koji bi se trebali implementirati kroz Garanciju za mlade, a finansirali bi se kroz fondove Evropske unije.

„Ono što je najveći problem u ovom trenutku jeste nepostojanje strategije zapošljavanja u Federaciji, a zatim ni na nivou države. Da to postoji bilo bi sve mnogo jednostavnije. Jedan od izuzetno važnih kriterija za dobivanje sredstava iz EU fondova jeste zrelost projekta, a to podrazumijeva usvajanje dokumenata od nadležnih tijela kao što bi bilo usvajanje Strategije od strane državnih tijela“, kazao je Markuš.

Trenutno nije moguće predvidjeti šta će biti sadržaj Garancije za mlade ali Markuš smatra da bi ona zasigurno podrazumijevala programe kao što su programi pripravništva, program stručne prakse, cjeloživotno učenje, prekvalifikacije mladi ljudi, podsticaja u samozapošljavanju.

„Krajnje je vrijeme da se vlastodršci u našoj zemlji uozbilje i shvate važnost koju mladi i njihova budućnost imaju za BiH“, istakao je Markuš.

Šta zapravo mladima treba predlaže M1 Prava za mlade, politička inicijativa mladih iz BiH. U svojim programima nude nekoliko rješenja koja bi, kako smatraju bio konkretan odgovor na nezaposlenost mladih u BiH. Tako, stava su da bi najprije trebalo izvršiti reviziju dosadašnjih programa zapošljavanja mladih kao i sumirati sva provedena istraživanja o nezaposlenosti mladih kao i problemima tržišta rada. Nakon odgovarajuće analize ovih podataka izraditi nove savremene i efikasnije programe koji će se finansirati iz postojećih sredstava te pratiti njihovu provedbu. Svakako je potrebno i suzbiti korupciju prilikom zapošljavanja, sistem obrazovanja uskladiti sa tržištem rada te usvojiti svu prijeko potrebnu zakonsku regulativu, a naročito kako bi se moglo olakšati sticanje prakse i relevantnog i priznatog radnog iskustva.

Related Topics:

Društvo

JAVNA TAJNA NA JAHORINI! Pritisak velikog kriminala na malog čovjeka

Javna je tajna da se na dijelu Jahorine, koji je obuhvaćen spornim Regulacionim planom, odavno zida, gradi, betonira bez ikakvog plana i reda pa je očito taj Regulacioni plan bio prilika da se sve to legalizuje.

Opština Trnovo u julu prošle godine, uprkos brojnim pritužbama od strane vlasnika malih objekata na Jahorini, usvojila je Regulacioni plan za područje Jahorine. Krajem februara ove godine Ustavni sud Republike Srpske tu odluku proglasio je neustavnom uz ocjenu da nije u saglasnosti sa Ustavnom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenja. Na nezakonitosti Regulacionog plana upozpravali su i građani koji žive na području koje je obuhvatio sporni Regulacioni plan ali opštinari su se stavili na stanu krupnog kapitala.

,,Oko naših kuća planirane su zgrade. Nisu ostavili čak ni onaj minimalni prostor koji, po svim pravilima, mora biti oko objekta.Oni su izmeđi naših kuća ,,uglavljivali” zgrade od 5-6 sprarova i u potpunosti su nas planirali zagraditi, betonirati 20 hektara planine ”, kaže Jasmina Matić koja živi u jahorinskom  naselju Obućina bare.

Javna je tajna da se na dijelu Jahorine, koji je obuhvaćen spornim Regulacionim planom, odavno zida, gradi, betonira bez ikakvog plana i reda pa je očito taj Regulacioni plan bio prilika da se sve to legalizuje. Ko može graditi na planini bez papira, pa tražiti od lokalne zajednice da to legalizuje? Samo onaj ko ima pare i moć. Vlasnici krupnog kapitala povezani sa političarima.

,,Krupni kapital povezan sa politikom nama, malim ljudima nije blizak”, kaže Jasnina Matić i dodaje da su se oni borili za svoja prava sredstvoma koja im zakon dozvoljava.

,,Mi jedino tako možemo da se borimo, nikako silom kao neki”, poručuje Matić.

Moćnici silom još nisu krenuli, ali novcem da, jer po njima sve i svako može da se kupi.

Savo Bojanoivić advokat vlasnika malih objekata na Jahorini kaže da su mu nudilo novac da bi odustao od zastupanja svojih klijenata.

,, Zvali su, naravno nisu se predstavljali, i nudili da će platiti više samo da odustanem. Nisam pristao. Dolazili su čak i neki moji poznanici da mi prenesu poruke da bi neki navodno investitori htjeli samnom da popričaju, i to sam odbio”, tvrdi Bojanović.

U trci za kvadratima, novim apartmanima, kaficima i restoranima niko ne vodi računa o infrastrukturi,a to je  gotovo sve iz vremena Olimpijade kada je na Jahorini bilo znatno, znatno manje objekata.

Kanalizacija sa planine uliva se direktno u Paljnsku Miljacku, vode je svaki dan sve manje a sa jahorinskih izvora vodom se napaja Istočno sarajevo i dio Sarajeva.

Ekonomski analitičar Slaviša Raković kaže da je obaveza lokalnih zajednica i Vlade Republike Srpske da se brinu o infrastrukturi na planini ali je očito da oni to ne rade.

,,To su izuzetno skupe investicije a ne donose nikavu dobit. Bar ne kratkorično, ali dugoročno će se tek vidjeti koliko je infeastruktura značajna i za one koji grade ali i za sve koji  žive ovdje,’’, ističe Raković o upozorava da je, u trci za kvadratima i brzom zaradom, infrastruktura zapostavljena što će imati nesagledive posledice.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša i hladnije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, koji ponegd‌je mogu biti praćeni i grmljavinom, a maksimalna temperatura biće do 18 stepeni Celzijusovih.

U jutarnjim časovima pretežno oblačno uz jutarnju kišu, koja će jače padati na zapadu i jugu, a sredinom dana će se premještati ka sjeveru i istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od sedam do 12, u višim predjelima od četiri, a dnevna od osam do 18 stepeni Celzijusovih.
U večernjim časovima na jugu i zapadu suvo uz postepeno razvedravanje, a u ostalim predjelima oblačno uz slabu kišu.

Duvaće slab vjetar na jugu i jugozapadu zemlje južni i jugozapadni, a ostalim područjima sjeverni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

OPASNA ZARAZA ŠIRI SE EVROPOM! Mljekari iz Srpske zabrinuti, traže spuštanje rampe

Da bi izbjegli sudbinu domaćih uzgajivača svinja kojima je afrička kuga desetkovala proizvodnju, mljekari iz Republike Srpske traže od nadležnih u BiH da hitno spuste rampu za uvoz živih životinja, jer se, kako tvrde, opasna zaraza papkara, slinavka i šap veoma brzo širi Evropom.

Bolest se sredinom januara prvo pojavila u Njemačkoj, a potvrda o zarazi stigla je iz Mađarske. Riječ je o jednoj od najzaraznijih bolesti koje pogađaju goveda, svinje, ovce, koze i bivole, kao i divlje papkare širom svijeta.

Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske u petak su tvrdili da je bolest stigla i u Rumuniju te u susjednu Hrvatsku, apelujući na sve nadležne institucije da hitno reaguju i preduzmu zaštitne mjere i zaštite domaću proizvodnju hrane i uopšte stočarstvo.
– Uvoz živih životinja mora biti zabranjen odmah. Ne želimo sudbinu koju su prošli svinjari. Predlažemo i hitnu organizaciju sastanka o ovom pitanju sa nadležnim institucijama početkom naredne sedmice – navedeno je u saopštenju Udruženja mljekara.

Naglašavaju da su goveda posebno podložna ovoj zaraznoj bolesti te da smrtnost često prelazi i 90 odsto, zbog čega nema mjesta čekanju i otezanju sa mjerama koje treba da očuvaju domaću proizvodnju hrane.

Prvi čovjek udruženja Milorad Arsenić kaže da su farmeri veoma uznemireni, naročito oni u mjestima koja graniče sa Hrvatskom.
Linker
– Iz Hrvatske još nije stigla zvanična potvrda o pojavi zaraze, ali prema nezvaničnim tvrdnjama tamošnjih kolega, bolest je nažalost već stigla. Farmeri u pograničnom području naročito strahuju od trgovine na divlje, jer su bolesti životinja i ranije u BiH ulazile tokovima nekontrolisanog uvoza. Pozivamo i Graničnu policiju na oprez – rekao je Arsenić za “Glas”.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS odmah su odreagovali na apel i za ponedjeljak zakazali sastanak farmera i veterinarskih službi, a pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić uvjerava da prate epizootiološke izvještaje iz zemalja okruženja.

– Apelujemo na farmere i druge zainteresovane strane da podignu biosigurnosne mjere na najviši nivo, da bi bio minimiziran rizik od širenja bolesti. Preporuke za sprečavanje infekcije uključuju jačanje kontrola na ulazu u farme, redovno i temeljno čišćenje i dezinfekciju objekata, kao i uvođenje stroge kontrole nad zdravstvenim stanjem životinja. Odgovorno postupanje, kao i rano otkrivanje i prijavljivanje bolesti, od presudne je važnosti za sprečavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja u Srpskoj i šire – kazao je Lukić.

BiH je radi sprečavanja unosa slinavke i šapa početkom sedmice zabranila uvoz domaćih i divljih papkara, sjemena i jajnih ćelija od papkara te stočne hrane porijeklom od papkara iz Mađarske, a direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Saša Bošković navodi da i ova institucija pažljivo prati situaciju te da će djelovati u skladu sa zvaničnim informacijama.
– Smatram da domaći mljekari ne vladaju relevantnim informacijama, priča o pojavi bolesti u Hrvatskoj za sada je u domenu rekla-kazala. Čim smo dobili informacije o pojavi bolesti u Mađarskoj i zabrani uvoza, koja je odranije na snazi i za dijelove Njemačke reagovali smo istog momenta. Što se tiče Hrvatske i Rumunije za te zemlje ne postoje zvanične informacije. Kancelarija prva u BiH dobija informacije od Evropske komisije i zemalja u kojima se zabilježi pojava bilo kakve vrste bolesti, a ne samo zaraza i djelujemo odmah – naglašava Bošković.

Prenos bolesti

Negoslav Lukić kaže da Ministarstvo poljoprivrede izdvaja značajna sredstva za sprovođenje aktivnog i pasivnog nadzora na slinavku i šap kod goveda, ovaca i drugih ugroženih vrsta te da Veterinarski institut RS “Dr Vaso Butozan” raspolaže akreditovanom i dobro opremljenom laboratorijom koja je sposobna da izvrši dijagnostiku bolesti, čime se omogućuje brza i precizna identifikacija.

– Ukoliko primijetite bilo kakve simptome koji ukazuju na infekciju slinavke i šapa, kao što su otečeni jezik, slinjenje, pojava lezija na koži, gubitak apetita ili visoka temperatura, odmah se obratite nadležnim veterinarima – poručio je Lukić farmerima.

Nastavi čitati

Aktuelno