Connect with us

Društvo

Duže od godinu dana na posao čeka 18,7 odsto mladih u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52.000 ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto. Upravo nezaposlenost i nepostojanje strategije za mlade i njihovo zapošljavanje kako na državnom tako i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uglavnom je razlog zbog kojeg se sve veći broj mladih ljudi, obrazovanih i u njihovim najboljim produktivnim godinama, odlučuje za odlazak u inostranstvo.

Gotovo pola miliona ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banjaluke.

Veće ulaganje u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude jedini je put ka njihovom ostanku u ovoj zemlji. Jedan od takvih projekata čija provedba nam tek predstoji jeste Garancija za mlade, provjeren, inkluzivan i ambiciozan program aktivacije koji države članice EU koriste od 2013. godine kako bi mladima osigurale nesmetan prelaz iz obrazovanja na posao, podržale njihovu integraciju na tržište rada i osigurale da nijedna mlada osoba ne bude izostavljena.

Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana nisu članice EU, u julu 2021, na sastanku ministara EU i Zapadnog Balkana o zapošljavanju i socijalnim pitanjima, potpisana je Deklaracija Zapadnog Balkana o obezbjeđivanju održive integracije mladih na tržište rada. Potpisivanjem ove Deklaracije stvoreni su uvjeti da se Garancija za mlade provede i u BiH.

Cilj Garancije za mlade je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih. Njenim provođenjem, države članice EU obavezuju se da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.

Ranko Markuš, vođa Projekta unaprijeđenja tržišta rada Evropske unije, ističe kako ovaj program nije stalni program već je privremenog karaktera te će u njegovoj realizaciji pomoći Međunarodna organizacija rada i Evropski sistem za obuku.

„Suština Garancije za mlade jeste da se mladim osobama u određenom vremenskom periodu, u roku od četiri mjeseca osigura zaposlenje ili nastavak školovanja i da im se osigura stručna praksa nakon školovanja. Dakle, da se olakša taj prelaz od školovanja do posla. Ključni problem nastaje kada sistem izgubi mlade ljude, dakle mlade ljude koji se ne školuju, one koji su završili školovanje što kod nas nije toliko zastupljeno, osobe koje nisu zaposlene ali nisu niti u jednom elementu sistema i ti ljudi se ne vide. To je tzv. NEET (Not education, employment, training). U tim slučajevima ti mladi mogu jedino da se bave kriminalnom ili da razviju neki oblik ugroženosti. Zbog toga, ti ljudi moraju biti vidljivi“, ističe Markuš.

Za sedam godina, do perioda pred izbijanja pandemije kovid-19, broj mladih koji ne rade, nisu u sistemu obrazovanja niti su u sistemu obuke (NEET) se smanjio za oko 1,7 miliona u čitavoj EU. Nivo nezaposlenosti mladih u EU dosegao je rekordno 14.9 odsto do februara 2020. godine, prije uvođenja mjera zatvaranja usljed pandemije. Iako je poboljšanje makroekonomskog okruženja svakako odigralo ulogu, dokazi pokazuju da je Garancija za mlade imala veliki transformativni uticaj. Preko 24 miliona mladih koji su registrovani kroz programe Garancija za mlade dobilo je ponudu za posao, za nastavak školovanja, za stažiranje ili pripravnički staž.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini živi 773.580 mladih od 15 do 30 godina dok je, prema istom popisu, broj onih koji imaju manje od 15 godina 543.719.

Svima je dobro poznata činjenica da se u BiH u mnogim slučajevima godinama čeka na posao. Među onima koji najbolje godine provode na birou su i mladi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 52 hiljade ili 21,6 odsto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 45.000 ili 18,7 odsto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.

Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 144.000 ili 59,7 odsto.

Kada je u pitanju provedba Garancije za mlade, Bosna i Hercegovina je posljednja u implementaciji ovog programa u odnosu na druge zemlje u regiji. Naime, Sjeverna Makedonija je prva ekonomija na Zapadnom Balkanu koja je 2018. godine uvela vid Garancija za mlade. U periodu između 2017. do 2019. godine došlo je do smanjenja udjela dugoročne nezaposlenosti mladih osoba od skoro 8.9 odsto. Na dobrom putu implementacije su i Srbija, Crna Gora.

„Neophodno je formiranje jedne ekspertne grupe koju bi činili ljudi iz svih resornih institucija i ta grupa bi zapravo trebala da napravi Plan implementacije Garancije za mlade. Nema razloga da se na tome ne radi već danas. Susjedna Srbija već intenzivno radi na planu implementacije dok BiH još uvijek nije došla u tu fazu“, kazao je Markuš.

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje ima ulogu koordinatora u slučaju implementacije Garancije za mlade, kazali su kako je već održan prvi sastanak ekspertske radne grupe za Garanciju za mlade u BiH.

„Ovaj sastanak je održan u formi hibridnog sastanka 18. maja ove godine. Sastanku su prisustvovali imenovani članovi ekspertske grupe, predstavnici Delegacije Evropske unije u BiH, Evropske komisije (DG NEAR and DG Emoloyment), te predstavnici Međunarodne ogranizacije rada (MOR). Sastanak su moderirali predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH i Delegacije Evropske unije u BiH. MOR je započeo studiju mapiranja mladih NEET (koji nisu zaposleni, u procesu obrazovanja ili obuke). Kako bi se studija kvalitetno privela kraju, potrebni su dodatni statistički podaci. Dogovoreno je da se MOR obrati nadležnim institucijama u cilju prikupljanja nedostajućih podataka“, kazala nam je Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova.

Ekonomsko-investicioni plan (EIP) za Zapadni Balkan, koji je objavila Evropska komisija (EK) u oktobru 2020. godine predlaže implementaciju programa Garancija za mlade na Zapadnom Balkanu u četiri faze u periodu 2021. do 2027. godine. Različite faze su opisane u nastavku, među kojima je: Izrada planova za implementaciju Garancije za mlade, Pripremne radnje – izgradnja kapaciteta nadležnih organa i aktera, raspoloživi resursi, ojačani mehanizmi i sistemi, tehničke i studije izvodljivosti, Pilot faza – testiranje mjera koje su planirane za obuhvatanje novih pripadnika NEET, a koji su identifikovani kroz program rada na terenu u odrabranom broju lokalnih područja Z, Potpuna implementacija programa – na osnovu evaluacije pilot faze, napraviti modifikacije plana Garancije za mlade, i započeti sa njegovom potpunom implementacijom.

Plan implementacije zapravo predstavlja projekte koji bi se trebali implementirati kroz Garanciju za mlade, a finansirali bi se kroz fondove Evropske unije.

„Ono što je najveći problem u ovom trenutku jeste nepostojanje strategije zapošljavanja u Federaciji, a zatim ni na nivou države. Da to postoji bilo bi sve mnogo jednostavnije. Jedan od izuzetno važnih kriterija za dobivanje sredstava iz EU fondova jeste zrelost projekta, a to podrazumijeva usvajanje dokumenata od nadležnih tijela kao što bi bilo usvajanje Strategije od strane državnih tijela“, kazao je Markuš.

Trenutno nije moguće predvidjeti šta će biti sadržaj Garancije za mlade ali Markuš smatra da bi ona zasigurno podrazumijevala programe kao što su programi pripravništva, program stručne prakse, cjeloživotno učenje, prekvalifikacije mladi ljudi, podsticaja u samozapošljavanju.

„Krajnje je vrijeme da se vlastodršci u našoj zemlji uozbilje i shvate važnost koju mladi i njihova budućnost imaju za BiH“, istakao je Markuš.

Šta zapravo mladima treba predlaže M1 Prava za mlade, politička inicijativa mladih iz BiH. U svojim programima nude nekoliko rješenja koja bi, kako smatraju bio konkretan odgovor na nezaposlenost mladih u BiH. Tako, stava su da bi najprije trebalo izvršiti reviziju dosadašnjih programa zapošljavanja mladih kao i sumirati sva provedena istraživanja o nezaposlenosti mladih kao i problemima tržišta rada. Nakon odgovarajuće analize ovih podataka izraditi nove savremene i efikasnije programe koji će se finansirati iz postojećih sredstava te pratiti njihovu provedbu. Svakako je potrebno i suzbiti korupciju prilikom zapošljavanja, sistem obrazovanja uskladiti sa tržištem rada te usvojiti svu prijeko potrebnu zakonsku regulativu, a naročito kako bi se moglo olakšati sticanje prakse i relevantnog i priznatog radnog iskustva.

Related Topics:

Društvo

USTANAK TRUDNICA U REPUBLICI SRPSKOJ! Masovno dobijaju pravne bitke protiv Fonda, ustavna prava jača od rigidnih pravilnika!

Zbog odbijenih zahtjeva za refundaciju troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT), protiv Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno se vodi oko 300 sudskih sporova, u kojima trudnice u većini slučajeva uspijevaju da dobiju ovu pravnu bitku.

Ovaj masovni odliv predmeta pred pravosudne institucije uslijedio je nakon što je Fond izmijenio Program za NIPT i pooštrio proceduralne uslove, pa su brojne buduće majke odbijene isključivo zbog toga što su preporuku dobile od bolničkih, a ne od svojih izabranih ginekologa u domovima zdravlja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je od novembra prošle godine, kada je uveden model refundacije troškova NIPT testiranja, ovo pravo ostvarilo više od 1.400 trudnica, za šta je izdvojeno oko 1,5 miliona maraka. Navode da su uslovi za refundaciju precizno definisani Programom neinvazivnog prenatalnog testiranja, te da je jedan od ključnih preduslova da preporuku za test izda ginekolog kod kojeg je trudnica registrovana na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koji ima ugovor sa Fondom.

– Upravo je nepostojanje prijedloga nadležnog ginekologa najčešći razlog zbog kojeg u pojedinim slučajevima nije bilo moguće odobriti refundaciju troškova NIPT testa – naveli su iz Fonda.

SUD
Dodaju da se zbog toga dio trudnica koje nisu ostvarile pravo na refundaciju obratio sudu, ali da sudska praksa u ovim predmetima nije ujednačena.

– Postoje presude u kojima su tužbeni zahtjevi odbijeni jer su sudovi smatrali da se pravo na refundaciju može ostvariti isključivo pod uslovima propisanim zakonom i programom, ali i presude u kojima su tužbe trudnica uvažene pozivanjem na ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga još ne postoji jedinstven stav sudova po ovom pitanju – istakli su iz Fonda.

Naglašavaju da i dalje postupaju u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i važećim programom, te podsjećaju da trudnice imaju pravo na refundaciju do 90 odsto troškova NIPT testiranja, odnosno najviše 1.100 KM.

Advokat Branislav Rakić ističe da je pitanje refundacije troškova prenatalnog testiranja već duže vrijeme predmet različitih tumačenja u sudskoj praksi, ali da je većina presuda ipak donesena u korist trudnica.

– Kada se sagleda cjelokupna sudska praksa, vidljivo je da većina sudova usvaja tužbene zahtjeve trudnica i priznaje njihovo pravo na refundaciju troškova prenatalnog testiranja. Takav stav proističe iz ranije zauzetih pravnih shvatanja Vrhovnog suda RS, prema kojima trudnice predstavljaju posebno zaštićenu kategoriju stanovništva čija se prava moraju posmatrati kroz prizmu ustavnih garancija prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu materinstva – rekao je Rakić.

NAČIN
Prema njegovim riječima, suština problema nije u samom pravu na refundaciju, već u načinu na koji se ono ostvaruje.

– Podzakonski akti mogu urediti proceduru, ali ne mogu ograničavati prava koja su već priznata zakonom. Zbog toga smatram da pojedine odredbe postojećeg programa u praksi dovode do dodatnih uslova koji nisu predviđeni zakonom, što je pravno sporno. Iako postoje pojedinačne presude u korist Fonda, one ne mijenjaju opšti pravac sudske prakse, koja je pretežno na strani trudnica – naveo je Rakić.

Na probleme sa kojima se trudnice susreću prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju ukazuje i predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica.

– Žene nam se najčešće javljaju nakon što dobiju odbijenicu, jer su preporuku za NIPT test dobile od ginekologa iz bolnice, a ne od svog izabranog ginekologa u domu zdravlja. Riječ je o ljekarima koji takođe imaju ugovor sa Fondom, zbog čega mnogim trudnicama nije jasno zašto se takve preporuke ne priznaju – rekla je Bjelica.

Dodala je da su česte i pritužbe trudnica kojima izabrani ginekolozi ne žele da izdaju preporuke, jer ne ispunjavaju starosne ili druge kriterijume predviđene programom.

– Zbog toga se mnoge odlučuju na sudske postupke, a veliki broj njih na kraju dobije spor i ostvari pravo na refundaciju. Smatram da bi bilo svrsishodnije da se procedura pojednostavi i da se uvaži preporuka ginekologa iz bolnica koje imaju ugovor sa Fondom, jer bi se na taj način izbjegli brojni sudski postupci i dodatni troškovi – istakla je Bjelica.

PRAVO
U Fondu podsjećaju da pravo na refundaciju troškova NIPT testiranja imaju trudnice koje ispunjavaju medicinske indikacije propisane određenim programom. Pravo na refundaciju ostvaruju trudnice starije od 35 godina, kao i mlađe u slučajevima povećanog rizika od hromozomskih abnormalnosti, sumnje na fetalne anomalije, prethodnih rizičnih trudnoća ili drugih medicinski opravdanih razloga. Da bi ostvarile pravo na povrat novca, trudnice su dužne da uz zahtjev Fondu dostave propisanu dokumentaciju, uključujući preporuku nadležnog ginekologa, dokaz o obavljenom testiranju i izvršenom plaćanju. NIPT test, kako su naveli, mogu uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi.
Glas

Nastavi čitati

Društvo

BUKTI NEZADOVOLJSTVO U SEMBERIJI! Ponuda od 30 feninga zapalila alarm, ratari spremni za masovne proteste!

Poljoprivrednici u Semberiji nezadovoljni su prijedlogom da otkupna cijena pšenice bude 30 feninga po kilogramu. Ne pristajemo na cijenu ispod 45 feninga, naveli su poljoprivrednici i zaprijetili protestima. Kombajn u punom pogonu. Žetva je uveliko počela, ali seljaci očajni. Rod jeste dobar, ali cijene nema. Poljoprivrednike u Semberiji dodatno je naljutio prijedlog koji je pred resornim ministrom imao kolega iz Donjeg Žabara, da otkupna cijena hljebnog zrna bude 30 feninga. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava je da će semberski poljoprivrednici preduzeti sve neophodne, pa i radikalne mjere, da zaštite svoje interese.

“Sve ispod 50 feninga – mi nemamo zarade, ali i 45 feninga, ako bude ovakav kvalitet, mislim da bi to bila realna priča. Ukoliko se desi da to bude ispod toga, ja ne odlučujem sam, mi ćemo sjesti ovih dana i zadnji klas koji bude sišao sa njive mi ćemo najaviti proteste”, rekao je Bakajlić.

Za konačno rješenje poljoprivrednici su nadležnim, od gradske do republičke vlasti dali rok od sedam dana.

“Mislim da su poljoprivrednici ogorčeni i da čekaju da neko predloži da se izađe na ulicu da se to jednom riješi da se ne bavimo više poljoprivredom i da završimo jednom s tim”, naveo je Bakajlić.

Jedan od ogorčenih, koji ozbiljno razmišlja o tome da pusti njivu da zaraste u korov jeste i mladi Branko Rikić, poljoprivrednik  iz Ugljevika.

“Još ove godine ću se baviti poljoprivredom i riješio sam da napuštam sve. Država ide sistemski da uništi nas poljoprivrednike. I ide im od ruke i što ja ne bih spakovao kofere i otišao u inostranstvo kao sav normalan narod”, jasan je Rikić.

Poljoprivrednici kažu da su je prinos oko 6 tona po hektaru, ali da ulaganja nisu bila nikav veća.

Poređenja radi, cijena pšenice prošle godine iznosila je 35 feninga po kilogramu, tada je cijena nafte bila 2.10KM, kažu poljoprivrednici, to je  povećanje troškova kako kažu od minimalno 43%  . Zato bi minimalna cijena trebalo da bude bar pola marke, kažu poljoprivrednici.

Poljoprivrednik iz Male Obarske Radenko Arsenović navodi da je za sjetvu bilo potrebno 1.300 KM po hektaru.

“Što se tiče nas proizvoiđača hrane počela je otimačina. Ne znamo ko su veći okupatori, da li vlast ili okupator. Okupato je otimao hranu s puškom, a ova vlast nam otima hranu sa olovkom u rucu”, očajan je Arsenović.

Možda se, kaže Mika Zekić iz Lopara, neko pita zašto radimo ako nemamo rezultata.

“Radim da bih opstao, da bih imao od čega da živim. Pomenuo sam da imam dosta zemlje u zakup, spasio sam mnoge njive da ne zarastu. Takođe mojoj obradom punim i budžet Srpske”, kaže Zekić.

Poljoprivrednici su pozvali i gradsku vlast u Bijeljini da, kako su naveli, isplati dugovanja, počevši od prošlogodišnjih premija za pšenicu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Očekuju nas temperature i do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme, uz lokalno malu oblačnost, te temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 22, u višim predjelima od 14, a dnevna od 33 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, u Hercegovini slaba bura, a tokom dana južni vjetar.

Nastavi čitati

Aktuelno