Connect with us

Zdravlje

DVA NAJGORA OSJEĆAJA KOJA RUŠE VAŠ IMUNITET! Stres i strah mogu biti ozbiljan problem

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Opšte je poznato da stres i strah mogu imati direktan uticaj na ljudski imuni sistem – čineći nas podložnijim bolestima. Međutim, do sada je bilo nejasno kako tačno funkcioniše ovaj mehanizam.

Zajedno sa timom istraživača, Volfram Poler, kardiolog i istraživač u Univerzitetske klinike Šarite u Berlinu i na Medicinskom fakultetu Maunt Sinaj u Njujorku, uspio je u studiji na miševima da pokaže da su određeni regioni mozga odgovorni za ključno kretanje leukocita u tijelu – a samim tim i koliko je organizam podložan virusnim infekcijama.

Stres nas stvarno čini bolesnima

„Ono što je za mene bilo najuzbudljivije jeste da sam video ogroman uticaj nekoliko stotina neurona u hipotalamusu na milione leukocita u celom tijelu“, kaže Poler.

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Poler i njegove kolege sproveli su istraživanje na miševima, od kojih su neki više puta bili izloženi stresnim situacijama. Životinje su zaključane u cilindar, premeštene u novi kavez ili izložene mirisu urina prirodnih neprijatelja.

Istraživači su primetili da su se određeni leukociti kod miševa povukli u koštanu srž i – jednostavno rečeno – više nisu radili svoj posao. Životinje su ne samo brže oboljevale, već su i češće umirale.

Leukociti, granulociti i limfociti

Leukociti se nazivaju bijelim krvnim zrncima. Ona se formiraju u koštanoj srži i imaju različite funkcije u imunološkom sistemu.

U leukocite spadaju i granulociti, koji su deo nespecifičnog imunog sistema. U slučaju povrede, oni se bore protiv bakterija i parazita koji tako ulaze u organizam, ali nisu specijalizovani za neki određeni patogen.

Limfociti, s druge strane, koji takođe pripadaju belim krvnim zrncima, su specijalisti. Oni uključuju T i B ćelije, koje ciljaju specifične antigene, odnosno proteine patogena, i čine ih bezopasnim.

Stres tjera limfocite u koštanu srž

Poler i njegov tim su primjetili da se ovi limfociti povlače u stresnim situacijama. Normalno je da se limfociti nalaze u takozvanim limfnim organima: slezini, timusnoj žlezdi ili limfnim čvorovima. Kod miševa pod stresom, oni su se povukli u koštanu srž.

Poler ne može sa sigurnošću da kaže da li se ovaj mehanizam može na isti način preneti i na ljude. Ali osovina stresa koja je postala aktivna kod miševa postoji i kod ljudi. Za istraživača je stoga očigledno da strah i stres – i ljudski imuni sistem mogu učiniti podložnijim virusnim bolestima.

Povećava se koncentracija granulocita

Koliko god da je povlačenje limfocita nepovoljno u stresnim situacijama, u slučaju virusnih infekcija, još nešto se dešava u telu – barem u mišjim telima koja su Poler i njegove kolege proučavali: primetili su povećanje granulocita ubrzo nakon što su miševi bili pod stresom.

Savršeno je logično da se ova prva, nespecifična odbrana imunog sistema aktivira u situaciji velikog straha, iz koje može nastati stanje poznato kao bekstvo ili borba. „Telo je tako pripremljeno za povredu”, kaže Poler, prenose Vijesti lajfstajl.

Izvor: Vijesti lajfstajl

 

Zdravlje

BEZVOLJNI STE I STALNO UMORNI? Možda imate PROLJEĆNI UMOR

Pogledajte koji su simptomi proljećnog umora i kako da ih ublažite.

Zvanično proljeće nam ove godine počinje za dva dana, tačnije 20. marta. S njim dolaze i alergije, kijanje, suzenje očiju, ali i ostali simptomi, kao što su umor, bezvoljnost i glavobolje. Ako osjećate neke do njih, problem bi mogao da bude proljećni umor, stanje u kojem se organizam teško prilagođava na buđenje iz zimskog zna, kažu stručnjaci.

Proljećni umor se često javlja u ovo doba godine, kao posljedica jednolične zimske ishrane i manjka vitamina i minerala. Takođe, tokom zime se manje krećemo i koristimo energiju. Manjak sunca je dodatni razlog za nedostatak lijepog raspoloženje. Kada je riječ o ishrani, važno je staviti naglasak na mlado povrće, koje je bogato važnim nutrijentima, kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat za 24sata.hr

Šta jesti na proljeće
U rano proljeće rastu špargla, bob, mladi luk, rotkvica, grašak, rikola, zelena salata, špinat, mladi krompir, peršun, šargarepa i dobro ih je obilno koristiti u ishrani. Dodaje kako je dobro staviti naglasak na namirnice koje podstiču čišćenje organizma, kako bi se tijelo oslobodilo toksina kroz debelo crijevo, jetru, bubrege, pluća, limfne žlijezde i kožu.

“Ne morate da držite neku posebnu detoksikaciju, umjesto toga, započnite postepeno da prelazite na laganiju i manje masnu hranu, uz pojačan unos voća, povrća i vode, odnosno biljnih čajeva”, savjetuje nutricionistica.

“Dakle, ako niste skloni restriktivnijim dijetama, odnosno pridržavanju nekih posebnih režima ishrane, dovoljno će biti da uvedete u praksu običaj da uz svaki ručak i večeru pojedete činiju svježe salate, odnosno da barem nekoliko dana svaki obrok upotpunite laganom supom od povrća, sa što više povrća u prilogu u glavnom obroku. Dok ima mladog povrća na pijacama, korisno je iskoristiti to barem kroz nedjelju dana, tako što ćete svaki dan popiti i sok od svježeg povrća. Voće je najbolje jesti sirovo, cijelo, a povrće iskoristiti u salatama, za svježe cijeđene sokove”, savjetuje nutricionistica.

Takođe, smanjite konzumiranje pržene hrane i prerađenih žitarica, odnosno bijelog hljeba i peciva. Posebno povoljno djelovanje na organizam imaće špargla, gorko zeleno povrće, artičoke, jagode, avokado, kao i namirnice bogate vitaminom C, poput agruma, raznih salata od voća i povrća, dodaje.

“Bijeli pirinač i tjesteninu zamijenite smeđom rižom, heljdom, jer cjelovite žitarice daju puno energije, a neće izazvati brzi rast šećera u krvi i nagli pad, odnosno nove faze umora”, savjetuje Sandra Marić Bulat.

Važan je san
Da biste bili fit, važno je osigurati organizmu sedam do osam sati kvalitetnog sna, ali i buditi se brzo i poletno. Čim ustanete pdoignite roletne. Svjetlo podiže nivo hormona koji djeluju stimulirajuće i podižu energiju, kao što su serotonin, kortizol i adrenalin. Ujedno, time se zaustavlja proizvodnja melatonina koji nas uspavljuje. Dodatno, brzom razbuđivanju pomoći će i jutarnje vježbanje, odnosno rastezanje.

Ne zaboravite na vodu
Voda je najbolji čistač organizma i na proljeće treba da obratite pažnju da je pijete dovoljno. Pijte najmanje dvije litre vode na dan, kako bi se štetne materije pojačano izlučivale mokrenjem i znojenjem. Čašu obične vode možete da zamijenite i nekim biljnim čajem, ili limunadom, ali izbjegavajte kupovne sokove bogate šećerom, kofein i pretjerivanje u alkoholu.

Popodnevna dremka
Obezbijedite tijelu kratki predah poslije ručka. Dovoljno je 20-ak minuta do pola sata popodnevne dremke. Ako ste na poslu, iskoristite to vrijeme da izađete iz zgrade i prošetate ili jednostavno napravite pauzu.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZNATE LI IH PREPOZNATI? Ovo su simptomi trovanja kofeinom

Bez kafe mnogi ne mogu zamisliti početak dana, ali prekoračenje količine unosa kofeina može dovesti do štetnih učinaka, kao što su nervoza i ubrzan rad srca.

U teškim slučajevima prekomjerna konzumacija kofeina može dovesti do stanja poznatog kao trovanje kofeinom ili predoziranje.

Kada dolazi do trovanja kofeinom?

Trovanje kofeinom događa se kada je u organizmu pretjerano visok nivo kofeina, što se manifestuje nizom neugodnih i potencijalno opasnih simptoma, uključujući poteškoće s disanjem i napade. Bilo je slučajeva u kojima su ljudi umrli od posljedica trovanja kofeinom.

Simptomi trovanja kofeinom

Trovanje kofeinom nadilazi tipičnu glavobolju izazvanu kofeinom, koja se javlja kada pretjeramo s kafom i popijemo koju šoljicu više. Preporuka za zdrave odrasle osobe je ne unositi više od 400 miligrama kofeina dnevno, što je otprilike četiri do pet šoljica kafe.

Konzumacija nešto veća od ove granice može dovesti do simptoma poput tjeskobe i razdražljivosti, prema dijetetičarki Erin Palinski Vejd, prenosi B92.

Međutim, ozbiljniji učinci povezani s trovanjem kofeinom obično se javljaju kada pojedinac konzumira oko 1200 miligrama kofeina, što je ekvivalentno približno 12 šoljica kafe. Neurološki simptomi, kao što su teskoba, halucinacije, migrene, cerebralno oticanje i napadi, dokumentovani su u slučajevima trovanja kofeinom. Komplikacija je i otežano disanje.

Iako rijetko, trovanje kofeinom potencijalno može biti kobno; većina prijavljenih smrtnih slučajeva povezana je s pijenjem tableta s velikim dozama kofeina.

Nastavi čitati

Zdravlje

EU ZABRANJUJE CRNE PLOMBE: Evo od kada više zubari neće moći da ih koriste

EU od 1. januara 2025. godine zabranjuje crne ili amalgamske plombe.

Savjet Evropske unije i Evropski parlament donijeli su odluku o zabrani amalgamskih zubnih plombi koje sadrže živu, a koja će stupiti na snagu 1. januara 2025. godine. Srebrne ili amalgamske plombe decenijama su bile osnovne u liječenju karijesa, prenosi Juro vikli njuz i dodaje da su se za izradu istih koristili su se metali poput srebra, kalaja, bakra i žive.

Stomatolog iz Madrida Lorena Trinidad kaže da je upravo živa glavni sastojak plombe koji izaziva zabrinutost, jer iako se radi o malim količinama, ona se vremenom nakuplja u tijelu, posebno u tkivima kao što su mozak i bubrezi.

Od 2018. godine zabranjeno je da se amalgamske plombe koriste za liječenje zuba djece mlađe od 18. godina i trudnica. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji živa je jedan od 10 proizvoda ili grupa hemijskih proizvoda koji predstavljaju posebne probleme po javno zdravlje, zbog čega su preporučene bezbjednije alternative, prenosi Politika pisanje Tanjuga.

Nastavi čitati

Aktuelno