Connect with us

Svijet

Džimi Karter napustio bolnicu da ostatak života provede kod kuće

Bivši predsjednik SAD Džimi Karter (98) odlučio je da odbije bolničku njegu i ostatak života provede kod kuće sa porodicom, saopšteno je danas iz Karter centra.

-On ima punu podršku porodice i svog medicinskog tima. Porodica Karter traži privatnost tokom ovog perioda, ali zahvalna je na brizi koju su pokazali brojni poštovaoci Džimija Kartera – navodi se u saopštenju Centra, prenosi Rojters.

Karter, predsjednik iz redova Demokratske stranke, nakon izlaska iz Bijele kuće 1981. godine, živio je duže od bilo kog drugog predsjednika u istoriji SAD.

Posljednjih godina je patio je od nekoliko teških oboljenja, uključujući melanom koji se proširio.

Svijet

Putin: Rusija će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji

Predsjednik Federacije Rusije, Vladimir Putin izjavio je da će Moskva rasporediti “taktičko nuklearno oružje” u Bjelorusiji.

Ruski čelnik je rekao da je 10 borbenih aviona sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja – generalna referenca na manje oružje koje se koristi za ograničene napade na bojnom polju, a ne veće, “strateško” nuklearno oružje dugog dometa – već raspoređeno u Bjelorusiji.

Putin je rekao da će Rusija takođe u Bjelorusiji postaviti hipersonične rakete Iskander s nuklearnim naoružanjem, dometa od oko 480 kilometara.

Taj potez nije bio sasvim neočekivan, navodi američki “CBS”. Ali, najava novog raspoređivanja takvog oružja navodno predstavljala eskalaciju njegove retorike i brzo je izazvala osudu Zapada.

Gospodin Putin tvrdi da je samo radio ono što su SAD i NATO radili godinama, budući da savez predvođen SAD-om ima rakete s nuklearnim oružjem raspoređene u zapadnoj Evropi.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Svijet

Nsreća u kojoj je poginulo više od 50 osoba: Podigao tužbu jer mu je njiva izgažena u željezničkoj nesreći

Jedan Grk (90) zatražio je nadoknadu štete od grčke željeznice zbog toga što je njegova njiva “pregažena” tokom potrage i spasavanja ljudi nakon sudara vozova u Tempi u kojem je poginulo više od 50 osoba.

Prema njegovim riječima, prinos pšenice na toj njivi trebalo je da bude četiri tone.

Kako piše portal onlarissa.gr, ovaj stariji čovjek je vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u blizini mjesta sudara.

Kako tvrdi u tužbi, tokom spasilačkih napora i uklanjanja dva voza, njegovo polje je “pregaženo”, što mu je nanijelo štetu.

Prema istom izvoru, on potražuje nadoknadu od 2.000 evra, prenosi Prototema.

Da je tužba podnijeta potvrdio je zamjenik gradonačelnika Tempe Jorgos Nikolau koji je kazao da ne treba osuđivati ovog sugrađanina.

“On ima svako pravo da podnese tužbu. Ali, riječ je o vanrednim okolnostima, o tragediji nakon koje moraju da se učine neke stvari. U svakom slučaju, riječ pravde je posljednja”, rekao je Nikolau.

Nastavi čitati

Svijet

Benzinci i dizelaši podijelili Evropu

Savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem predvođen Njemačkom zaoštrio je spor oko evropskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u okviru istorisjkih nastojanja da se smanji zagađenje.

Nakon sastanka u Strazburu ključni ministri iz te grupe zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035, što je već prihvatio Evropski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

“Ne postoji prijedlog (Evropske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar saobraćaja Volker Vising nakon sastanka. Ipak, Francuska se ne planira predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Evropi, svrstale uz grupu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz privatnih vozila.

“Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila greška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska greška”, rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire.

U suprotnom uglu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.

Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar saobraćaja Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strazburu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatiće sva tri zakona i biće poslat narednih dana.

Njemačka je već odbila prvi prijedlog Brisela da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.

Politico je prošle sedmice pisao da je Komisija spremna da predloži pravnu deklaraciju koja bi stvorila “zakonsku rupu” za e-goriva tako da se pojačaju neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.

Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, kontroliše ministarstvo saobraćaja.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijalizovanih za dijelove za motore s unutrašnjim sagorijevanjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila.

“Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti”, rekao je Bernd Rojter, portparol FDP-a za saobraćajnu politiku.

“Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis”, naveo je on.

Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Evropski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije evropskih izbora iduće godine.

“Ne možemo sebi dopustiti ni da budemo dovedeni u stisku s vremenom jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima”, rekao je Vising, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlog ljeta.

Prijedlozi da se osnuje radna grupa koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026, što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi.

“Oni nisu ono što nama treba”, rekao je Vising.

FDP-ov Rojter želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga pripremili treba vremena i ništa ne garantuje da bi ga Evropski parlament i druge zemlje prihvatili.

Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući ‘zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona’.

Ipak, Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizovala tokom francuskog predsjedanja Savjetom EU prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Savjet EU) da bi postala zakon.

Odugovlačenje plana “nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta”, rekao je Le Maire.

Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španije, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Evrope da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih gasova i rizikuje da preraste u šire rasprave o ravnoteži sile u evropskoj politici.

“Za Francuze ova situacija je i prilika”, rekao je jedan diplomata iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem. “Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati gledište da su Nijemci nepouzdan partner u Evropi”.

Le Maire želi da evropski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske velike državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU da uloži milijarde u izgradnju evropske industrije baterija.

Smatra da je važnije maksimalno ubrzati prelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.

“Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza – što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni – i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila”, rekao je Le Maire.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno