Connect with us

Region

EKOLOŠKI PROIZVOD POSTAO HIT: Od novina koje bi završile na otpadu, oni prave OLOVKE!

Svake godine isječe se oko 82.000 stabala za potrebe proizvodnje olovaka, i od njih se godišnje napravi oko 14 milijardi primjeraka. S druge strane, samo jedna tona recikliranog papira spasi 24 stabala.

Ako se držimo računice koji nam daje statistika, fabrika iz Smederevske Palanke, New Pen, za samo dvije godine, uspjela je da spasi gotovo 600 stabala drveta proizvodnjom 100 odsto ekoloških olovaka od pročitanih i nepročitanih novina.

Tu njihovu ideju prepoznala je i podržala EU kroz projekat “EU za zelenu agendu u Srbiji”.

Pored toga što je ekološka, ova ideja je i ekonomski održiva, i jedno je od 16 inovativnih rješenja koje je Evropska unija prepoznala kao dobre za zelenu tranziciju.

“Mislim i živim ekološki”
“Ja i mislim i živim ekološki. Ovo što proizvodimo je samo dio mojih principa kako da živim u skladu sa prirodom i da čuvam životnu sredinu”, započinje svoju priču za EUpravo zato Dragan Marković, izvršni direktor New Pena.

Kroz šalu kaže da zbog tih svojih principa dugo nije želio da vozi auto, kako ne bi zagađivao životnu sredinu. Ipak, zbog posla kojim se bavi, podlegao je pritiscima i nabavio jedan.

O tome kako je sa svojim timom došao na ideju da pravi olovke od novina, Marković kaže:

“Ideja je bila da i u našoj zemlji koja nije bogata, ali u njoj žive ekološki osviješćeni ljudi, ponudimo proizvod koji nije skup, a vremenom smo dokazali da ekološki ne mora da znači skupo”.

Htjeli su da se bave nečim čega nema u Srbiji, a došli su do idejnog rješenja koje se ne postoji nigdje u Evropi. Tako su počele da se prave olovke od novina, od kojih sada 95-97 posto proizvodnje ode na strana tržišta.

Proces proizvodnje
Proces izrade ovih olovaka je prilično složen i zahtijevan. Počinje nabavkom novina. Veći dio olovaka se pravi od remitende, nepročitanih novina koje se ne prodaju, a koje firma otkupljuje od trafika, iz prodavnica. Pročitane novine dobijaju od ljudi, prijatelja, komšija ili iz kafića.

“Prvi korak je da te novine složimo kako bi se mogle iseći na šlajfne iste dužine kako bi i sve olovke bile iste debljine, što je u našem slučaju 7mm. Zatim slijedi najsporiji dio izrade, a to je ručno ugrađivanje grafita u svaku olovku. Potom se novine i grafiti rolaju na automatskim i poluautomatskim mašinama, od kojih smo neke sami pravili, neke modifikovali. Zatim ide sušenje, prirodno, na vazduhu jer smo kupili peći koje suše olovke, ali smo zaključili da značajno troše električnu energiju, pa smo se i tu vratili prirodnom rešenju. Dužina sušenja traje maksimalno dva dana, a zavisi od godišnjeg doba. Zatim na red ide sečenje olovaka, a zatim i njihovo rezanje i to rezačem koji smo sami napravili. You Tube nam je dao ideju, a u saradnji sa jednom majstorskom radionicom, uspjeli smo da napravimo ozbiljnu mašinu. Kada se svi procesi završe, na redu je kontrola kvaliteta svake olovke i bojice i njihovo pakovanje u kutije. Ovim procesom ručnog lijepljenja može da se napravi od 2.500 do 3.500 komada dnevno”.

Poslovanje firme je usmjereno ka izvozu i veći dio asortimana ode na strana tržišta.

“Prvo smo osvojili Njemačku, od prošle godine i Sjevernu Makedoniju, Mađarsku, Grčku, sve zemje Beneluksa, Austriju. Takođe, imamo distributera iz Rumunije koji će nam raditi Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Od ove godine krećemo i sa Poljskom. Prepoznati smo kao ekološka firma u Evropi, ne samo načelno, već i suštinski”, navodi on.

Da se trude da sve bude iskoristivo, ekološki, ekonomično, pokazuje i činjenica da svoje proizvode pakuju u već korišćene kutije na koje lijepe barkod i ime.

“Trudimo se da, pored ekologije budemo i ekonomski održivi”, poručuje on.

Razgovor za EUpravo Marković je zaključio ovako:

“Sve bi se moglo staviti u jednu rečenicu – Ekologija je naša ideologija”, a da svi mi, bar dijelom, mislimo kao Dragan Marković i njegove kolege, planeta bi svakako bila čistija, zelenija i zdravija za život.

Related Topics:

Region

EU POSLALA JASNU PORUKU: Od Kosova traži da odmah obustavi rušenje vikendica Srba

EU na Kosovu žali zbog jučerašnjeg rušenja kuća na jezeru Gazivode, koje je sprovedeno dok su pogođeni stanovnici već pokrenuli sudske postupke u roku od 15 dana, roku predviđenom u obavještenjima javnog preduzeća Ibar-Lepenac o napuštanju i raščišćavanju zemljišta.

Podsjetimo, na obali jezera Gazivode juče, 21. jula, počelo je rušenje 11 vikendica u vlasništvu Srba. Na terenu su bile raspoređene jake snage Kosovske policije, uključujući pripadnike s dugim cijevima i blindirana vozila, a prisutni su bili i vatrogasci, ekipe Hitne pomoći, kao i britanski tim iz sastava KFOR-a.

“EU je zabrinuta zbog nedostatka poštovanja pravne procedure u ovom, kao i u nekoliko drugih nedavnih slučajeva na severu Kosova od februara ove godine”, navela je Misija EU na Kosovu.

U saopštenju EU poziva na trenutnu obustavu svih daljih rušenja, prinudnih uklanjanja objekata ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem pravne procedure, proporcionalnošću, pravom svojine, ljudskim pravima i djelotvornim pravnim sredstvima.

“Vlasti bi bez odlaganja trebalo da stupe u kontakt sa pogođenim stanovnicima i opštinama i razmotre zakonita rješenja. Uloga Policije Kosova u ovakvim operacijama mora ostati strogo u okviru njenog zakonskog mandata, zasnovana na jasnim zahtjevima ili odlukama nadležnih organa i propisno dokumentovana”, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Facebook.

U saopštenju se dodaje da nepovratne mjere izvršenja u kontekstu postupaka koji su u toku i spornih imovinskih zahtjeva izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava.

“U skladu sa evropskim putem Kosova, EU očekuje da vlasti hitno i transparentno odgovore na ove zabrinutosti i obezbijede da se slične radnje ne ponove”, navodi se u saopštenju.

Takođe, danas se oglasila i Ambasada Njemačke koja je saopštila da dijeli zabrinutost koju je izrazila Evropska unija zbog rušenja kuća na jezeru Gazivode i pozvala na hitnu obustavu ovih aktivnosti, prenosi Kosovo online.

Ambasada Velike Britanije je izrazila zabrinutost zbog rušenja kuća u blizini jezera Gazivode i pozvala kosovske vlasti da se angažuju sa pogođenim zajednicama, transparentno riješe probleme i izbjegnu dalje akcije koje bi mogle da potkopaju povjerenje javnosti ili povjerenje među zajednicama.

Podsjetimo, kompanija Ibar – Lepenac počela je juče (21.jula) sa rušenjem oko desetak vikendica u vlasništvu Srba u mjestu Čečevo na obali jezera Gazivode kod Zubinog Potoka.

U subotu je istekao rok od 15 dana koji je dat vlasnicima objekata da isprazne svoje stvari, dok su vlasnici kuća u međuvremenu pokrenuli pravni postupak za zaštitu imovine.

Komapnija Ibar – Lepenac iz Prištine tvrdi da su vikendice izgrađene na parcelama u vlasništvu kompanije.

Nezavisne

Nastavi čitati

Region

TRAGEDIJA IZBJEGNUTA: Spašeno 12 ljudi nakon nasukavanja jedrilice kod Hvara

Službenici Lučke kapetanije Hvar spasili su 12 članova posade jedrilice koja se nasukala kod ostrva Hvar.

Među njima je bilo šestoro djece, a svi putnici, državljani Španije, evakuisani su bez povreda, prenijeli su hrvatski mediji.

Dojava o pomorskoj nezgodi stigla je u Nacionalnu centralu za usklađivanje traganja i spasavanja na moru u Rijeci u utorak naveče (21. jula) u 22.58.

Nakon prijave službenici ispostave Lučke kapetanije Hvar odmah su isplovili prema lokaciji i pronašli nasukanu jedrilicu sa 12 članova posade.

Jedrilica se nasukala zbog nevremena

Spasioci su nakon provjere utvrdili da niko od članova posade nije povrijeđen, nakon čega su ih evakuisali na spasilačku brodicu i prevezli u Hvar oko 23.30.

Riječ je o dvotrupnoj jedrilici dugoj 12,8 metara, u vlasništvu hrvatske charter kompanije. Prema izjavi posade, plovilo se nasukalo zbog nepovoljnih vremenskih prilika na moru, prenosi 24sata.

Vlasniku plovila naloženo je komercijalno odsukavanje i tegalj jedrilice, nakon čega je angažovana specijalizovana služba za pomoć plovilima i posadama na moru.

Jedrilica je potom odsukana i otegljena u Luku Hvar, gdje je osigurana do završetka uviđaja o uzrocima ove nezgode.

Nastavi čitati

Region

RADILI, A OSTALI PRAZNIH RUKU: Sezonci tvrde da su u Hrvatskoj prevareni

Grupa sezonskih radnika iz Srbije tvrdi da se ovogodišnji odlazak na rad u Hrvatskoj pretvorio u pravu noćnu moru.

Umjesto zarade, kući su se vratili prije kraja sezone, bez plata i sa tvrdnjom da im poslodavac nije obezbijedio radne dozvole.

Jedan od radnika, kuvar koji je želio da ostane anoniman, ispričao je za N1 Srbija da su on i njegove kolege vjerovali poslodavcu da će administrativni problemi uskoro biti riješeni, zbog čega su počeli da rade iako dozvole još nisu bile izdate.

S druge strane, vlasnik više ugostiteljskih objekata odbacio je optužbe, poručivši da je riječ o „lažnim prozivkama“ koje ne želi dodatno da komentariše.

Oko 40 radnika stiglo na sezonu

Prema riječima anonimnog kuvara, u Hrvatsku je stiglo oko 40 radnika iz Srbije, koji su bili raspoređeni u pet ugostiteljskih objekata istog vlasnika.

Kako tvrdi, svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje radnih dozvola predali su još u aprilu, ali su, uprkos tome što dozvole nisu bile gotove, počeli da rade vjerujući da će procedura uskoro biti završena.

„Najpre smo čistili i pripremali lokale, a potom počeli da radimo. Nakon otprilike mesec dana, krajem juna, u jedan restoran došle su sanitarna, poreska i turistička inspekcija, zatvorile objekat i napisale kazne vlasniku, ali i zaposlenima koji su radili bez radnih dozvola. Vlasniku je rečeno da zatvori sve lokale dok ne reši taj problem kako mu inspekcije ne bi nastavile pisati kazne“, ispričao je kuvar.

Ostali i bez plata

Radnici tvrde da nakon toga nisu dobili ni novac koji su zaradili.

Početkom jula svi su se vratili u Srbiju, uz obećanje poslodavca da će riješiti dokumentaciju i ponovo ih pozvati na posao.

Međutim, kuvar kaže da nije želio da se vraća.

„Nakon svega nisam imao nameru da se vraćam. Tražio sam samo svoju zaradu, ali sam u međuvremenu odustao i od toga. Čuo sam da su neki ugostiteljski objekti ponovo otvoreni i da sada u njima rade ljudi sa hrvatskim državljanstvom“, rekao je on.

„Za devet godina niko me nije zakinuo“

Sagovornik ističe da mu je ovo bila deveta sezona rada na hrvatskom primorju i da ranije nije imao nikakvih problema.

„Za devet godina rada u Hrvatskoj niko me nije zakinuo ni za jedan evro. Ovo je prvi put da mi se nešto ovakvo dogodilo“, kaže kuvar.

Prema njegovim riječima, ukupna šteta koju je pretrpjelo oko 40 radnika iznosi više desetina hiljada evra.

Zbog toga je odlučio da javno govori o svom iskustvu kako bi upozorio druge sezonske radnike da budu oprezni prilikom ugovaranja poslova u inostranstvu.

Poslodavac, s druge strane, odbacuje sve optužbe i tvrdi da navodi radnika nisu tačni.

Nastavi čitati

Aktuelno