Connect with us

Svijet

ENORMAN SKOK CIJENA ZLATA! Gram kao osam kilograma junetine

Cijena jednog grama zlata dostigla je na svjetskim berzama vrijednost od čak 187 maraka, bilježeći nove istorijske rekorde. Prema ocjenama stručnjaka to je rezultat straha investitora i centralnih banaka koji smatraju da i dalje postoji realna opasnost od stagflacije na globalnom nivou. Prema podacima sa svjetskih berzi, jedna unca zlata (31,1 gram) trenutno košta 3.477 dolara, opasno se približavajući famoznoj granici od 3.500. Riječ je o kontinuiranom i strmoglavom rastu, koji je posebno izražen u posljednjih pet godina. U ovom periodu jedna unca zlata skočila je za vrijednost od 1.507 dolara, odnosno 78 odsto.

Ako se napravi veća vremenska distanca, može se vidjeti da neko ko je recimo prije 20 godina imao novca da kupi jedan kilogram zlata, na toj polugi mogao je da zaradi čak 172.000 maraka, jer je vrijednost ovog plemenitog metala skočila za nevjerovatnih 675 odsto.

Samo tokom ove godine vrijednost zlata korigovana je na više za oko 25 odsto, što pokazuje da je ono, gledano iz ugla velikih investitora i vlasnika kapitala, i dalje jedno najsigurnijih utočišta kapitala u neizvjesnim ekonomskim vremenima u kakvim i danas živimo.

Koliko je ovaj plemeniti metal postao vrijedan može se vidjeti ako se naprave određena poređenja. Jedan gram zlata danas košta kao i recimo osam kilograma junetine u prodavnici ili kao jedno omanje jagnje (žive vage). Jedan kilogram pak vrijedi kao i omanji stan u Banjaluci od 45 kvadratnih metara.

Slična situacija je i sa srebrom, koje je u posljednjih godinu dana poskupjelo za 40 odsto. Berzanski analitičari ocjenjuju da je nastavak rasta vrijednosti zlata povezan sa dešavanjima u svijetu, strahovima od nove inflacije, recesije i veće nezaposlenosti, ali i sporadičnih trgovinskih ratova koje vodi aktuelna američka administracija. Sve oči su uprte i ka američkim Federalnim rezervama, da li će ili ne sniziti kamatne stope.

Veliki igrači stoga odlučuju da diverzifikuju svoju imovinu, odnosno devizne rezerve, tako što će povećati zlatni portfolio. Ovaj trend je posebno prisutan kod centralnih banaka koje na ovaj način pokušavaju smanjiti svoju izloženost raznim spoljnim stresovima.

Pored toga, sve veći je i broj država koje povlače svoje zlatne rezerve iz inostranstva i vraćaju u domaće trezore. I Srbija je među zemljama koje su donijele takvu odluku.

Ova odluka je obrazložena ne samo finansijskim razlozima već i političkim, suverenističkim i bezbjednosno-strateškim interesima. Prema ocjenama pojedinih analitičara zlato danas nije samo ekonomska kategorija, već i simbol suvereniteta i stabilnosti u vremenu kada je povjerenje postalo luksuz.

Za razliku od Srbije i drugih zemalja u svijetu i okruženju, BiH u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u zemlju, a što je, prema ocjenama stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, BiH, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

Najveći kupci

Centralne banke, naročito iz Kine, Turske, Indije i Švajcarske, agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve kao odgovor na ekonomske i političke neizvjesnosti. Tu su i Srbija, Češka, ali i Poljska, čija je narodna banka povećala rezerve zlata za više od 1.000 procenata u odnosu na 2024. godinu.

(Glas Srpske)

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno