Connect with us

Politika

EVO KAKO ĆE OVE GODINE IZGLEDATI IZBORNA KAMPANJA! Počinje 6. septembra, a tu je i jedna novost

Izborna kampanja za naredne lokalne izbore počeće 6. septembra, a novina je da od danas do zvaničnog početka, osim zabrane plaćanog političkog oglašavanja, nema nikakve preuranjene kampanje, plaćene ili neplaćene, izjavila je predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić.

“CIK BiH će koristiti sve raspoložive zakonske mogućnosti kako bi obezbijedila nesmetano provođenje izbornog procesa”, rekla je Hadžiabdićeva na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Ona je ukazala da je posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona proširen period na koji se odnosi nadležnost CIK-a u vezi sa pravilima ponašanja političkih subjekata.

“To znači da je od danas do potvrđivanja rezultata političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama, kao i izbornoj administraciji, zabranjeno, između ostalog, da se koriste govorom mržnje, sprečavaju novinare da obavljaju svoje dužnosti, zloupotrebljavaju djecu u političke svrhe”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da su proširene i zabrane u vezi sa zloupotrebom javnih sredstava.

“Nije dozvoljeno korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za svoju javnu promociju kao kandidata ili promociju svog političkog subjekta”, istakla je Hadžiabdićeva.

Ona je navela da je zabranjena promocija političkih subjekata i kandidata na javnim događajima koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća, te da se ne dozvoljava ni korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne podrške kupovini birača u izbornoj kampanji.

Hadžiabdićeva je napomenula da sada prvi put CIK u izbornom periodu može sankcionisati političke subjekte zbog širenja dezinformacija u izbornom procesu.

“U slučaju plasiranja takvih informacija, CIK je ovlaštena da pokrene postupak i da izrekne sankcije”, istakla je Hadžiabdićeva.

Prema njenim riječima, osim CIK-a i biračkih odbora, izbornu administraciju čine i opštinske odnosno gradske izborne komisije.

“Govorimo o 143 izborne komisije koje broje ukupno 583 člana. Do danas su imenovana 564 člana, a procedura imenovanja 19 članova je u postupku. CIK će imenovati i zamjenske članove u onim izbornim komisijama gdje procedura imenovanja nije završena”, precizirala je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da je novina za ove izbore da CIK imenuje predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koji ne smiju biti povezani sa političkim strankama.

Hadžiabdićeva je napomenula da će CIK na lokalnim izborima testirati upotrebu izbornih tehnologija, putem četiri pilot projekta.

Prema njenim riječima, prvi je pilot projekat identifikacije i transfer rezultata na biračkom mjestu koji se radi uz podršku Delegacije EU, a planiran je u desetak opština na 165 biračkih mjesta.

Drugi pilot projekat je testiranje upotrebe optičkih skenera, odnosno automatsko prebrojavanje glasačkih listića koji je planiran u šest opština, na 145 mjesta.

Treći pilot projekat je biometrijska identifikacija birača, koji će se raditi uz podršku OEBS-a na svim redovnim biračkim mjestima u Brčko distriktu i to na 137 biračkih mjesta ukoliko se steknu uslovi, odnosno ukoliko budu odobrena sredstva jer se prva tri projekta rade uz podršku donatorskih organizacija, a za četvrti se očekuje se dodatni novac.

“S obzirom da u BiH ima oko 5.500 biračkih mjesta, mislim da ćemo imati testiranje izbornih tehnologija na oko 10 odsto biračkih mjesta”, naglasila je Hadžiabdićeva.

Odgovarajući na pitanje šta će CIK učiniti ukoliko Republika Srpska raspiše izbore po svom Izbornom zakonu, Hadžiabdićeva je rekla da CIK ne ocjenjuje te stvari, ni zakon, ni Ustav.

Ona je navela da su lokalni izbori raspisani u skladu sa Izbornim zakonom BiH, da je donošenje entitetskog Izbornog zakona, kako kaže, upitno, te da će CIK BiH raditi, isključivo, po važećem zakonu.

“Uopšte ne planiramo da se bavimo tim zakonom, iako bi njegovo stupanje na snagu moglo da zakomplikuje situaciju provođenja izbora”, napomenula je Hadžiabdićeva.

Ona je napomenula da nije dobro donositi izmjene Izbornog zakona u godini izbora, a pogotovo nije dobro da se to čini nakon raspisivanja izbora.

Član CIK-a Željko Bakalar rekao je da je Izborni zakon po kojem su raspisani izbori donio parlament i OHR, te da su podaci o broju birača uzeti od nadležnih institucija, odnosno Agencije za identifikacione dokumente.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI STATI NA DODIKU? Sankcije Njemačke i Austrije mogu biti proširene

Sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele Miloradu Dodiku i rukovodstvu Republike Srpske mogu se proširiti i na druge osobe koje podržavaju Dodikovu secesionističku politiku, poručila je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica za evropske poslove i klimu Ana Lirman, nakon što je juče posjetila Banjaluku, a vlast Srpsku je Lirmanovu proglasila nepoželjnom na teritoriji Republike Srpske.
“Ja sam na strani stanovništva Republike Srpske, svaki put iznova čujem da oni žele u EU što i nije slučaj sa rukovostvom RS. Dodik i oni imaju iznova mjere, dakle djeluju protiv ustavnog poretka BiH, takođe postoji nalog za njegovo hapšenje. Upravo zbog toga smo mi odlučili da preduzmemo korake kako bismo ih pozvali na odgovornost”, poručila je Lirman.

Komentarišući informaciju da su u Srpskoj nedavno povučeni neki projekti koje je trebala da finansira Njemačka, Lirman ističe da je osoba koja je zasutavila te projekte ustvari Dodik.

“Sa svojom secesionističkom retorikom i djelovanjem pokazao je da odstupa od zajedničkog cilja – pridružianje EU. Bili smo prisiljenin da pošaljemo jasnu poruku da i zaustavimo projekte. Ta sredstva su zamrznuta, a radi se o izuzetvo važnim projektima”, poručila je.

Lirman je istakla da moraju jasno da kažu da kao EU, a to i činimo, da gospodin Dodik i oni koji ga podržavaju da su prešli preko nekoliko crvenih linija zbog toga imamo te zabrane ulaska u zemlju to je prvi korak.

“Provjeriće se da li će se sankcije proširiti na dodatne osobe koje podržavaju taj secesionistični pravac djelovanja i mi tu sarađujemo, takođe i u okviru EU gdje smo osudili ove korake. Na temelju toga Dodik je u sve većoj mjeri izolovan”, istakla je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ SA UNIVERZITETA NA FLORIDI “Nastavljamo da učimo, gradimo prijateljstva i donosimo mudre odluke u interesu naroda”

Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je posjetio Univerzitet na Floridi i učestvovao na nizu predavanja o regionalnoj i međunarodnoj politici. Ova posjeta predstavlja nastavak njegovog kontinuiranog rada na sticanju novih znanja i iskustava, kako bi, kako ističe, mogao što kvalitetnije zastupati interese Republike Srpske.

– Posjeta Univerzitetu na Floridi i učešće na značajnim predavanjima o regionalnoj i međunarodnoj politici predstavljaju još jedan korak u našem kontinuiranom radu na sticanju novih znanja i iskustava. Kao predsjednik Partije demokratskog progresa, koja je član Evropske narodne stranke, imao sam priliku da iz prve ruke saznam više o procesu donošenja političkih odluka, posebno u kontekstu koraka koje preduzimamo u ime Republike Srpske unutar institucija BiH – izjavio je Stanivuković.

Dodao je da je razumijevanje globalnih tokova jedan od najvažnijih preduslova za donošenje odgovornih i dalekosežnih odluka koje su u interesu građana.

– Razumijevanje globalnih političkih tokova i opštih kretanja od ključnog je značaja za donošenje mudrih i odgovornih odluka u interesu našeg naroda. Zato nastavljamo da učimo, razgovaramo i stvaramo prijateljstva, jer samo tako možemo predstavljati našu zemlju i narod na najbolji način, gledati u budućnost i ići prema naprijed – zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

NA SNAZI NJEGOVO RUŠENJE: Srpska će zatražiti ZAŠTITU DEJTONA od Srbije, Hrvatske, Rusije, SAD i Francuske

Imajući u vidu ukupno stanje vezano za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma sasvim je prirodno da kao strana koja je potpisala sve anekse Dejtona Republika Srpska zatraži zaštitu Dejtonskog sporazuma i naše pozicije od Srbije i Hrvatske jer su one potpisnice okvirnog sporazuma, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na sjednici Vlade Srpske.

Dodik je istakao da će Srpska isto tako od Rusije, SAD i Francuske kao garanata Dejtonskog sporazuma zatražiti zaštitu Dejtona, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Aktuelno