Connect with us

Politika

EVO ŠTA SVE ŽELI da nametne Kristijan Šmit

U javnosti se izmjene Izbornog zakona BiH iz kuhinje Kristijana Šmita predstavljaju kao tehničke s ciljem poboljšanja izbornog integriteta, ali nisu rijetki oni koji navode da je suština suprotna.

Predviđena je dodatna centralizacija BiH kroz izborni proces i enormno jačanje Centralne izborne komisije, do stepena pune finansijske i svake druge autonomije.

Šta bi sve da nametne Nijemac Šmit?

Za nešto više od 20 godina postojanja, Izborni zakon BiH mijenjan je više od 20 puta. Mijenjali su ga poslanici i delegati dogovorom u Parlamentarnoj skupštini BiH. I dok je resorno bh. Ministarstvo pravde najavljivalo parlamentarni put za jačanje izbornog integriteta, ulogu i predlagača i zakonodavca preoteo je Kristijan Šmit. I od 275 članova važećeg zakona, odlučio da, prema vlastitom kantaru integriteta, prepakuje skoro polovinu – čak 114. Predviđeno je da se nove tehnologije u oktobru primjenjuju samo kao neobavezujući pilot projekat i na manje od dva procenta biračkih mjesta. Međutim, svi ostali izmijenjeni članovi zakona su obavezujući.

– To je priča za one koji kukumaču da su izbore izgubili samo za to što su pokradeni i ni za šta drugo. I ako vidimo sada ko likuje nad ovim izmjenama, biće vam jasna namjera i karakter toga. I da to nije u pitanju integritet, na kraju krajeva, nije ništa ni preduzeto da se integritet izbora da se digne na viši nivo – kaže Branko Perić, bivši član i predsjednik CIK-a BiH.

Centralnoj izbornoj komisiji avansno je namijenjena puna autonomija. Iz budžeta mogu da zahvate novca koliko požele, bez mogućnosti da resorno Ministarstvo finansija može da izmijeni njihov budžetski zahtjev. Nadležnost izbora predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima otima se opštinskim i gradskim izbornim komisijama i servira CIK-u koji bi vršio selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju i sertifikaciju. Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, za koji ovlaštenja ima opet CIK. Upravljaće i nabavkom, distribucijom i bezbjednošću izbornih tehnologija.

– Daju se ovlašćenja CIK-u da podzakonskim aktima reguliše mnoge stvari, razvlašćuju se opštinske i gradske izborne komisije veoma utrenirane, veoma sposobne, veoma stručne koje to veoma dobro rade i još čudnija je priča da su ovim zakonom zaštićeni nekredibiln članovi CIK – kaže Perić.

Propisani su i kredibilni kriterijumi za sve buduće članove Izborne komisije, ali ne i za aktuelne koji i dalje, bez posljedica, mogu da nose pečat bivših političkih savjetnika i stranačkih izbornih kandidata.

– Izbori su srce svakog demokratskog društva, u savremenoj državi u cijelom svijetu i kada neko uzurpira tako ozbiljan i velik sistem na ovakav način, mi ne možemo vidjeti kakve će sve posljedice to da ostavi – kaže politikolog Vojislav Savić, navodi RTRS.

Šmitovu intervenciju u izborno zakonodavstvo, ne podržavaju ni hrvatski politički predstavnici.

– Grozan potez koji će za posljedicu imati samo dodatnu komplikaciju političkih odnosa u BiH zapravo ima ozbiljan potencijal da poništi sve ono dobro što su politički akteri u BiH uradili u posljednjih 13 mjeseci – kaže politički analitičar Јurica Gudelj.

Politika

HOĆE LI MLJEKARSTVO U SRPSKOJ POTPUNO PROPASTI? Božović upozorava “Bez većih podsticaja GASIMO domaće farme!”

Podsticaji za proizvođače mlijeka u Republici Srpskoj daleko su manji nego podsticaji u Federaciji BiH, zbog čega je bitno snažnije podržati proizvođače mlijeka u Srpskoj, istakao je član Predsjednštva SDS-a Marinko Božović, tokom obilaska farme sa 20 muznih krava Ilije Stankovića u Trebinju. “Bitno je u narednom periodu pokrenuti inicijativu kojom ćemo pomoći malim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda, koje bi prodavali kao autohtnoe proizvode ne samo ovdje u Trebinju, nego u cijeloj Srpskoj.

Nema potrebe da se ovdje prodaju mlijeko i sirevi koji dolaze iz drugih krajeva ne samo BiH, već najčešće iz uvoza. Ovdje možemo napraviti sistem da domaći proizvođači i njihove porodice u Srpskoj mogu da žive od svoga rada, da država vrednuje ovo što oni proizvode”, poručio je Božović.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DOBIO DOZVOLU DA PROGOVORI? Karan konačno dobio koju riječ u medijima

Dok Milorad Dodik u potpunosti uzurpira sve institucije Republike Srpske, privatizuje javni servis i medijski prostor koristi za svakodnevne političke predstave, ostalim funkcionerima Republike Srpske preostaju samo mrvice. U takvom ambijentu potpunog marginalizovanja i izopštavanja iz javnosti, napokon se oglasio i Siniša Karan.
​Ipak, svi koji su očekivali da se progovori o gorućim problemima, inflaciji, institucionalnoj krizi ili sve dubljoj izolaciji Srpske – ostali su razočarani.
Karanu je dopušteno tek toliko da pročitano uđe u protokolarne okvire i uputi uopštenu čestitku povodom početka nove školske godine.

​U saopštenju koje više liči na forme radi ispunjenu obavezu nego na iskrenu brigu o obrazovanju, učenicima i prvačićima poželio je “radost, nova znanja i neraskidiva prijateljstva”.

Dodao je i već viđene fraze o tome kako je “dužnost i prioritet obezbijediti sigurno i moderno okruženje”, dok se obrazovni sistem istovremeno suočava sa sve praznijim učionicama i masovnim odlivom porodica.

​Ovo oglašavanje samo je još jedan dokaz u kakvom se podređenom položaju nalaze ostali funkcioneri vladajuće koalicije.

Dok Dodik samovoljno donosi odluke i nastupa u ime svih, Karan i njegovi saradnici potisnuti su u duboku sjenku, sa zadatkom da s vremena na vrijeme pošalju poneku protokolarnu čestitku i glume da institucije uopšte postoje.

​Pitanje je samo da li ista sudbina čeka i Savu Minića.

Ako i on nastavi politički put bespogovornog klimanja glavom i slijeđenja stranačkog šefa, ubrzo bi se mogao naći u istoj medijskoj i političkoj izolaciji — čekajući odobrenje da se oglasi tek povodom kakvog praznika ili protokolarne godšnjice.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DODIK UHVAĆEN U LAŽI UOČI IZBORA?! Njemačka ambasada ekspresno demantovala njegove opasne tvrdnje!

Ambasada Njemačke u BiH demantovala je tvrdnje predsjednika SNSD Milorada Dodika da je izborna tehnologija koja će biti korištena na izborima u Bosni i Hercegovini 4. oktobra proglašena protivustavnom u Njemačkoj. z Ambasade navode da je riječ o netačnoj tvrdnji, pojašnjavajući da je Savezni ustavni sud Njemačke još 2009. godine donio odluku koja se odnosila na tadašnje propise o upotrebi glasačkih mašina.

– Netačna je tvrdnja da je izborna tehnologija, koja će biti korištena na izborima u Bosni i Hercegovini 4. oktobra, protivustavna u Njemačkoj – saopšteno je iz Ambasade Njemačke u BiH.

Kako ističu, Sud tada nije načelno zabranio upotrebu izborne tehnologije, već je utvrdio kriterijume koje je potrebno ispuniti prilikom njenog korištenja.

Posebno je, kako navode, važan princip javnosti izbora, odnosno da postupak prebrojavanja glasova ostane razumljiv i provjerljiv građanima. – To se, naprimjer, može osigurati dodatnim ručnim prebrojavanjem glasova, kao što se to trenutno praktikuje u Bosni i Hercegovini – navode iz Ambasade.

Ambasada se osvrnula i na Dodikovu tvrdnju da je bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg Srpska nije priznavala, navodno promovisao njemačku izbornu tehnologiju.

– Takođe odbacujemo tvrdnju da je bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit navodno promovisao njemačku izbornu tehnologiju. Izbor kompanije za izbornu tehnologiju izvršen je u okviru javnog tendera koji je provela Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine – saopšteno je.

Iz Ambasade Njemačke poručuju da se njihova zemlja zalaže za transparentne i fer izbore, kako u BiH, tako i širom svijeta.

– Podržavamo međunarodne i domaće posmatračke misije kako bismo unaprijedili demokratske procese i ojačali povjerenje građana u njihove institucije – zaključili su. Dodik: „Zašto može kod nas?“
Ambasada Njemačke reagovala je nakon izjava lidera SNSD Milorada Dodika, koji je juče tvrdio da je izborna tehnologija koja se koristi u BiH proglašena protivustavnom u Njemačkoj. Dodik je, osim toga, kritikovao i šefa Delegacije EU u BiH Luiđija Soreku, kao i Kristijana Šmita.

– Ako je njemački Ustavni sud rekao da ova tehnologija koju nama guraju nije u skladu s Ustavom i da ne može biti primijenjena u Njemačkoj, zašto može kod nas? – upitao je Dodik. On je tvrdio i da je upravo Šmit promovisao ovu tehnologiju u BiH, iznoseći navode da je ona prethodno „izbačena iz Njemačke“ i potom uvedena u BiH.

– Ta tehnologija je izbačena iz Njemačke i gurnuta nama ovdje da ne bi propala firma u Njemačkoj, jer su ti njihovi koji su to uradili iz Amerike, ne znam ni ja kako. Onda su nama uveli pa rekli: “Kupite”. Samo da znate, provjerite. Znači, prije deset godina ta je tehnologija ovdje uvedena, ali nije mogla biti uvedena na one prethodne izbore. Pa sada je ovo, kada je Šmit to uradio, to uradio. A taj Soreka će sjediti ovdje, on će namještati izbore – rekao je Dodik.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno