Connect with us

Svijet

Evropa u strahu od nove MIGRANTSKE KRIZE

Evropska unija priprema paket od čak 7,4 milijarde evra koji ima za cilj da podrži egipatsku ekonomiju usred rastućih zabrinutosti da bi sukob u Gazi i Sudanu mogao da pogorša ekonomsku situaciju u zemlji, ali i poveća migratorne tokove, piše Financial Times.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otputovaće u nedjelju u Kairo sa grčkim, italijanskim i belgijskim premijerima kako bi finalizirali i potpisali sporazum.

Predloženi sporazum je najnoviji u nizu paktova EU sa zemljama sjeverne Afrike koji imaju za cilj da izbjegnu ekonomsku nestabilnost i da zaustave ilegalne migracije iz Afrike. Međutim, država koju situacija u Egiptu najviše brine jeste Grčka, koja bi se usljed nove migrantske krize ponovo prva našla na udaru.

Grčki ministar za migracije Dimitris Keridis rekao je za FT da je Egipat odigrao “veoma kritičnu i ključnu ulogu” u upravljanju neregularnim migracijama u Evropu.

“Nemamo direktne tokove iz Egipta, ali postoje Egipćani koji prelaze kroz istočnu Libiju”, rekao je on za FT.

Dodao je da je od vitalnog značaja da se Egiptu, koji se suočio sa “ozbiljnom ekonomskom i izbjegličkom krizom” ponudi hitna podrška.

Zvanična Atina nadolazeću podršku Unije Egiptu nazvala je “vitalnom”, budući da grčka vlada sa zabrinutošću posmatra situaciju u ovoj zemlji iz dva razloga – prvo, zato što postoji bojazan od povećanja priliva migranata (na Krit) koji su već na egipatskoj teritoriji ili bi mogli tamo stići zbog tragične situacije u Gazi; drugo, zato što je ekonomija Kaira iskušana situacijom u Sueckom kanalu i padom prihoda od turizma.

Svako dalje opterećenje egipatske ekonomije može dovesti do šokova za El Sisijevu vladu, koja je razvila strateški odnos sa Grčkom.

Kako piše grčki Kathimerini, činjenica da će Kirjakos Micotakis biti među liderima koji će u nedjelju otići u Kairo, zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i premijerima Italije i Belgije Đorđom Meloni i Aleksandrom de Kroom, svjedoči da je Egipat posebno važan saveznik Atine na više nivoa i njegovo jačanje je od “vitalnog značaja” za Grčku. Stoga svaka promjena u Egiptu neminovno utiče i na Atinu.

Zvanična Atina je prvestveno zabrinuta zbog migracionih tokova. U Egiptu već postoje milioni izbjeglica, a sa široko rasprostranjenom destabilizacijom, priliv u Grčku bi mogao dramatično da se poveća preko Libije.

Osim toga, Atinu zabrinjava i situacija u Sueckom kanalu. U ovom trenutku, ionako slabu egipatsku ekonomiju pogodilo je smanjenje trgovinskog saobraćaja u kanalu za 60 odsto, što se ogleda i u padu trgovine u Pireju.

Takođe, unutrašnja politička situacija u Egiptu je nešto što Atinu ne ostavlja ravnodušnom jer je našla stabilnog saveznika u predsjedniku Abdelu Fatahu el Sisiju. Mogućnost da na vlast dođu Sisijevi protivnici, tvrdokorni islamisti i bliski Erdoganovi sagovornici, scenario je koji je potpuno nezamisliv za Grke.

Atina nije ravnodušna ni prema situaciji u Gazi. Mogući kolaps Gaze znači da bi radikalizovani Palestinici mogli da pređu na egipatsku teritoriju, a da drugi pokušaju da pređu u Evropu preko ostrva Gavdos i Krita.

Šta će sporazum donijeti Egiptu?
Najnoviji sporazum sa Egiptom sličan je onima koji su već napravljeni sa Tunisom i Mauritanijom, a u kojima se tim zemljama nude novac i drugi podsticaji u zamjenu za bolje policijske kontrole granica. Neki političari i nevladine organizacije zabrinute su zbog potencijalnog krišenja ljudskih prava i efikasnosti takvih aranžmana.

Sporazumom u Egiptu završiće se i višemjesečni pregovori koji su ubrzani nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra i rata u Pojasu Gaze koji je usljedio. Egipatske vlasti svoju granicu sa palestinskom enklavom drže zatvorenom i u više navrata su odbijale ideju da Izrael pokuša da raseli 2,3 miliona stanovnika Gaze na Sinaj.

Sporazum uključuje i podršku egipatskom energetskom sektoru i pomoć u suočavanju sa sve većim brojem sudanskih izbjeglica u zemlji. Egipat se takođe obavezuje da će pomoći u jačanju granice sa Libijom, odakle ljudi prelaze Sredozemno more na putu za Evropu, navodi FT saznanja nekoliko zvaničnika EU informisanih o ovom pitanju.

Planirani paket iznosi 7,4 milijarde evra grantova i zajmova do kraja 2027. Oko milijardu evra hitne finansijske pomoći moglo bi da se isplati odmah. Još četiri milijarde makrofinansijske pomoći, vezane za reforme u okviru proširenog programa MMF-a o kome se raspravlja, trebalo bi da odobre zemlje članice EU.

Zvaničnik uključen u pripreme rekao je za FT da je sporazum “značajan, ali strateški važan” i dodao:

“Zabrinuti smo zbog dve granice – granice Sudana i Egipta, gde Sudanci ulaze u zemlju, i granice između Egipta i Libije, gdje ljudi izlaze.”

Međunarodna organizacija za migracije zabiljležila je oko 286.000 dolazaka neregularnih migranata u EU različitim kopnenim i morskim putevima.

Prema UN-ovoj agenciji za izbeglice UNHRC, Egipat je domaćin oko 480 hiljada registrovanih izbjeglica i tražilaca azila, od kojih je većina pobegla od građanskog rata u Sudanu koji je izbio u aprilu 2023.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR NAJVEĆE AMERIČKE BANKE: Prijeti kolaps američkog tržišta

Džejmi Dajmon upozorio je da će američko tržište obveznica “pući” pod teretom rastućeg duga zemlje, pozivajući administraciju Donalda Trampa da Ameriku usmjeri na održiviju putanju.

Izvršni direktor banke JPMorgan Chase u petak je rekao da je upozorio regulatore: “Vidjećete pucanje na tržištu obveznica.”

Dodao je:

“Kažem vam da će se ovo dogoditi. I počećete da paničite. Ja neću paničiti. Bićemo dobro.”

Upozorenje šefa najveće američke banke o rastućim rizicima za američko tržište obveznica – koje određuje troškove zaduživanja za trilione dolara duga širom svijeta – naglašava kako Volstrit postaje sve zabrinutiji zbog rastućeg nivoa nacionalnog duga.

Ovo se dešava u trenutku kada Kongres razmatra Trampov “veliki, lijepi” prijedlog budžeta, za koji se očekuje da će značajno povećati federalni deficit.

Čak i prije uvođenja zakona, koji je Predstavnički dom usvojio prošle nedjelje i trenutno se razmatra u Senatu, Kongresna kancelarija za budžet predviđala je da će dug SAD kao udio u BDP-u premašiti svoj vrhunac iz 1940-ih u narednim godinama.

Dugoročne američke obveznice su pod pritiskom zbog fiskalnih briga, sa prinosom 30-godišnjih trezorskih obveznica koje se trguju na oko 5 procenata, što je pad u odnosu na nešto više od 4 procenta na početku 2024. Agencija za kreditni rejting Mudis je takođe ovog mjeseca oduzela SAD trostruki A kreditni rejting.

Tržište državnih obveznica poraslo je sa otprilike 5 biliona dolara u 2008. godini na 29 biliona dolara danas, jer je vlada smanjila poreze i povećala potrošnju – posebno tokom pandemije koronavirusa.

Tržište je najdublje i najlikvidnije na svijetu i dugo je imalo koristi od privilegije dolara kao svjetske rezervne valute.

Ali kako je dužničko opterećenje raslo, potražnja je takođe opala. Strani investitori su se stalno povlače sa tržišta državnih obveznica tokom protekle decenije, što je ubrzala Trampova tarifna politika.

Džejmi Dajmon je rekao da rastuće geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i rastući nivoi duga širom svijeta znače da se “tektonske ploče” globalne ekonomije pomeraju.

“Jednostavno ne znam da li će biti kriza za šest mjeseci ili šest godina”, rekao je na Nacionalnom ekonomskom forumu Regana u Kaliforniji, pozivajući vladu da “promijeni putanju duga” i pozivajući regulatore da ublaže ograničenja za banke kako bi povećale svoj kapacitet za trgovinu obveznicama.

“Mislim da možemo poboljšati sve, uključujući i ovo, samo promjenom i modifikacijom nekih od ovih pravila i propisa.”

Njegovi komentari podsjećaju na komentare predsjednika Goldman Saksa, Džona Voldrona, koji je ranije ove nedjelje opisao rastući američki deficit kao “donekle zabrinjavajući” i upozorio da je njegov uticaj na tržište obveznica “najveći rizik za makroekonomiju trenutno”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NAPAD U RUSIJI: Dignut u vazduh voz na putu za Krim

Eksplozija je oštetila prugu u Brjanskoj oblasti Rusije bez povrijeđenih, dok Ukrajina tvrdi da je prethodno dignut u vazduh ruski voz sa gorivom na okupiranom području, čime je poremećena logistika ka Krimu.

Željeznička pruga na dionici Uneča-Žeča u Brjanskoj oblasti Rusije je oštećena, ali nije bilo povrijeđenih, saopštile su danas “Ruske željeznice”, nakon što su ukrajinske vlasti objavile da je dignut u vazduh ruski teretni voz koji je išao ka Krimu, a nakon dvije noćašnje i jutrošnje sabotaže u pograničnim oblastima u kojima je bilo mrtvih i ranjenih.

“Danas u 10.52 na dionici Uneča-Žeča u Brjanskoj oblasti, tokom pregleda infrastrukture specijalnom opremom, željeznički radnici su otkrili oštećenja na pruzi. Niko nije povrijeđen. Saobraćaj prigradskih i putničkih vozova na ovoj dionici se ne obavlja”, saopštile su na Telegramu “Moskovske željeznice”, filijala “Ruskih željeznica”, prenosi “Reuters”.

Ruski teretni voz koji je prevozio gorivo dignut je u vazduh tokom protekle noći u blizini sela Akimivka u Melitopoljskom okrugu Zaporožke oblasti Ukrajine.

“Kyiv post” prenosi da je to danas objavila ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) i dodaje da se radi o području koje je pod ruskom okupacijom.

Prema navodima HUR, napadnuti voz je bio vojne namijene i bio je na putu ka Krimu koji je Rusija proglasila svojom teritorijom.

“Kao rezultat eksplozije na željezničkoj pruzi, voz sa cisternama za gorivo i teretnim vagonima iskočio je iz šina. Ključna logistička arterija za ruske snage u okupiranom Zaporožju i na Krimu je poremećena”, navodi HUR u saopštenju.

Ruske vlasti nisu komentarisale ovu vijest, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

PANIKA U VAŠINGTONU: U Bijelu kuću stigao izvještaj da Iran ima dovoljno uranijuma za 10 NUKLEARNIH BOMBI

Američke vlasti poslale su Iranu prijedlog za nuklearni sporazum između Teherana i Vašingtona, potvrdila je Bijela kuća.

BBC prenosi izjavu Abasa Aragčija, iranskog ministra spoljnih poslova, da mu je njegov omanski kolega Badr Albusaidi predstavio “elemente američkog sporazuma” tokom kraće posjete iranskoj prestonici Teheranu.

Britanski medijski servis navodi da su ove objave uslijedile nakon izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearne agencije UN, u kojem se navodi da je Iran dodatno povećao proizvodnju obogaćenog uranijuma, ključne komponente u izradi atomskog oružja.

“Tramp jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može da posjeduje nuklearnu bombu”
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je sinoć da je Teheranu u “najboljem interesu da prihvati” sporazum.

Predsjednik SAD Donald Tramp je jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može da posjeduje nuklearnu bombu – kazala je Livit.

Ona je rekla da je “detaljan i prihvatljiv” Vašingotna Iranu predao Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik.

Šef iranske diplomatije: Odgovorićemo na odgovarajući način
Šef iranske diplomatije Aragči je na društvenoj mreži X napisao da će Teheran “odgovoriti na odgovarajući način u skladu sa principima, nacionalnim interesima i pravima naroda Irana”.

BBC naglašava da konkretni detalji sporazuma još uvijek nisu poznati.

Iran sada posjeduje više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće
Ovaj prijedlog dolazi nakon izvještaja IAEA koji je otkrio da Iran sada posjeduje više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće, što je blizu 90 odsto čistoće uranijuma koliko je potrebno za izradu oružja.

Trenutni procenat je znatno iznad nivoa čistoće dovoljnog za potrebe civilne nuklearne energije i istraživačke svrhe.

To je dovoljno za oko deset komada nuklearnog oružja, ako se uranijum dalje rafiniše, što Iran čini jedinom državom koja nema atomsko oružje, a proizvodi uranijum na ovom nivou

Izvještaj otvara put SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da insistiraju na tome da odbor guvernera IAEA utvrdi da li Iran krši obaveze u pogledu neširenja nuklearnog oružja.

Iran insistira da je njegov program mirnodopski.
U subotu su iranski državni mediji opisali izvještaj IAEA odbacili kao “politički motivisan” i ocijenili da ovaj dokument sadrži “neosnovane optužbe”.

Iran je saopštio da će “sprovesti odgovarajuće mjere” kao odgovor na svaki pokušaj da se preduzmu mjere protiv Teherana na sastanku guvernera IAEA.

Amerika odavno nastoji da ograniči iranske nuklearne kapacitete
BBC podsjeća da SAD odavno nastoje da ograniče iranske nuklearne kapacitete, a najnoviji razgovori dvije sile po tom pitanju, uz posredovanje Omana, traju od aprila ove godine.

Obje strane su izrazile optimizam tokom razgovora, ali su i dalje podijeljene oko ključnih pitanja – među kojima je najvažnije da li Iran može da nastavi obogaćivanje u okviru bilo kog budućeg sporazuma.

Uprkos tekućim pregovorima između Teherana i Vašingtona, izvještaj IAEA nije ponudio nikakve naznake da je Iran usporio svoje napore u oblasti nuklearnog obogaćivanja.

– Iran je proizvodio visoko obogaćeni uranijum brzinom ekvivalentnom otprilike jednoj nuklearnoj bombi mjesečno tokom poslednja tri meseca – navodi se u izvještaju IAEA, piše BBC

Nastavi čitati

Aktuelno