Američki predsjednik Donald Tramp traži da se ubica 23-godišnje izbjeglice iz Ukrajine, koja je ubijena prije gotovo tri sedmice u gradu Šarlotu u Sjevernoj Karolini, osudi na smrtnu kaznu.

Irynu Zarutskovu u vozu je na smrt izbo 34-godišnji beskućnik s dugom istorijom kršenja zakona i psihičkih bolesti. Slučaj je izazvao snažne reakcije i revolt na društvenim mrežama koji traju do danas te je podstakao rasprave o pravnom sistemu i brizi za osobe s teškim psihičkim problemima u SAD-u.

„ŽIVOTINjA koja je tako nasilno ubila prekrasnu mladu damu iz Ukrajine, koja je došla u Ameriku tražeći mir i sigurnost, treba dobiti ‘brzo’ (nema sumnje!) suđenje i da bude osuđena isključivo na SMRTNU KAZNU. Ne može postojati druga opcija!!!“, napisao je Tramp. Napad se dogodio u petak uveče, 22. avgusta, a djevojka je preminula na mjestu događaja od ubodnih rana. Sigurnosna kamera, koju je objavio Charlotte Area Transit System (CATS), prikazuje Zarutsku kako u 21:46 ulazi u voz u uniformi picerije, sjeda i gleda u mobilni telefon.

Samo četiri minuta kasnije, 34-godišnji Decarlos Braun mlađi izvukao je preklopni nož, ubo je tri puta, od čega barem jednom u vrat, saopštila je policija.

Snimak potom prikazuje Brauna kako hoda kroz vagon, skida duksericu i čeka kod vrata. Zarutska je, držeći se za vrat dok se krv slijevala na pod voza, pala na sjedište. Proglašena je mrtvom u vozu, naveli su istražitelji. Policija je rekla da je Braun izašao na sljedećoj stanici, gdje je preklopni nož kasnije pronađen blizu perona. Ljekari su mu u bolnici sanirali posjekotinu na ruci, a zatim je uhapšen pod optužbom za ubistvo.

Prema Spectrum Newsu, policiji je trebalo šest minuta da dođe na mjesto događaja. Zaštitari javnog prevoza cijelo vrijeme bili su u vozu, ali u vagonu ispred onoga u kojem se nalazila Zarutska.

Imao teške psihičke probleme, ranije prijavio policiji da ima uznemirujuće misli

Prema sudskim zapisima do kojih je došao The Post, Braun je od 2011. više puta hapšen zbog teške krađe, pljačke s opasnim oružjem i prijetnji. Prema WSOC-TV-u, beskućnik je i odslužio pet godina zatvora zbog optužbe za pljačku s upotrebom smrtonosnog oružja.

Prema medijskim izvještajima, navodni ubica trenutno ima i neriješene optužbe zbog zloupotrebe sistema 911. Njegov advokat je u zahtjevu podnesenom sudu tvrdio da Braun nije psihički stabilan, odnosno da nije sposoban za suđenje.

U januaru ove godine policajci su zaključili da je imao „uznemirujuće misli“. Tokom posjete policijskoj stanici, Braun je rekao policajcima da vjeruje kako mu je neko dao „vještački“ materijal koji je kontrolisao kada jede, hoda i govori, stoji u sudskom dokumentu do kojeg je došao Charlotte Observer.

„Braun je želio da policajci istraže taj ‘vještački’ materijal koji se nalazio u njegovom tijelu“, navodi dokument.

„Proklizao je kroz pukotine slomljenog sistema“

Njegovo puštanje na slobodu nakon toga takođe je otvorilo pitanja o američkom pravosudnom sistemu, koji nije uspio spriječiti da osoba opasna za sebe i druge ostane na ulici.

U trenutku ubistva u toku je bila forenzička procjena koju je naredio sud, što je u američkoj javnosti izazvalo zabrinutost zbog načina na koji se sistem nosi s osobama koje imaju mentalne poteškoće.

WCNC navodi da je tokom nedavnog pojavljivanja na sudu njegova majka rekla da Braun boluje od šizofrenije te da su pokušavali da mu obezbijede pomoć. Navodno je rekla da je on „proklizao kroz pukotine slomljenog sistema“.

„Ubijena samo zato što se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme“

Iryna Zarutska je studirala na Rowan-Cabarrus Community Collegeu od 2023. do 2025. godine. „Bili smo shrvani kada smo saznali za smrt naše bivše studentkinje, Iryne Zarutske, čiji je život prekinut u ovom tragičnom događaju“, objavio je fakultet.

Vizažistkinja Ulyana Kozlovska napisala je na društvenim mrežama da je radila s Irynom Zarutskom kao modelom. Takođe je istakla da je djevojka bila „prekrasna osoba, talentovana umjetnica koja je bježala od rata u Ukrajini“.

Nakon njene smrti na stranici GoFundMe pokrenuto je prikupljanje novca za njenu tetku u iznosu od 20.000 dolara.

„Ira je nedavno došla u Ameriku, bježeći od rata i sanjajući o novom životu. Nažalost, njen život je tragično prekinut. Ovo je nenadoknadiv gubitak za cijelu porodicu. Pokrenuli smo ovu akciju kako bismo podržali Valeriju i njene bližnje u ovim teškim danima i pomogli im da se nose s neočekivanim troškovima“, izjavila je organizatorka prikupljanja sredstava Jevhenija Ruš, prenosi Index.

„Ona je napustila Ukrajinu kako bi poboljšala svoj život“, rekao je Lonnie, prijatelj porodice Zarutske, novinarima. „Preselila se u ovo područje, život joj se popravio, a na kraju je ubijena samo zato što se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.“

Njemačka će tokom septembra odmjeriti snage u najvećoj vojnoj vježbi ove godine, manevrima NATO-a „Kvadriga 2025“, koji će trajati do kraja mjeseca.
Učestvuje oko osam hiljada njemačkih vojnika iz svih rodova vojske: Mornarice, Ratnog vazduhoplovstva i Službe za sajber bezbjednost, a podršku pružaju i saveznici iz 13 država. Vježbe se održavaju u Njemačkoj, Finskoj, Litvaniji i na Baltičkom moru.
Zvanično, cilj je jačanje odvraćanja i povećanje operativne spremnosti NATO trupa, sa posebnim naglaskom na logistiku. Posebna tačka scenarija je prebacivanje snaga i opreme morskim, kopnenim i vazdušnim putem u Litvaniju, kako bi se simulirala „direktna multinacionalna podrška u odbrani istočnog krila Alijanse“.

Njemačka kao logistički centar
Kako ocjenjuje italijanska publikacija L’AntiDiplomatico, Njemačka se tokom vježbe testira kao pouzdan centar snabdijevanja NATO-a u slučaju oružanog sukoba sa Rusijom. Dok EU formalno ističe da ne želi rat sa Moskvom, „antiruski bauk“ služi kao opravdanje za ubrzano naoružavanje.

Istovremeno, evropski kontinent sve više ostaje bez garancija Sjedinjenih Država, koje se postepeno povlače iz prve linije angažovanja. Vakuum pokušavaju da popune Velika Britanija i Francuska, ali ni Njemačka više ne želi da ostane „bezzuba sila“.

Merc najavio milijarde za vojsku
Kancelar Fridrih Merc u junu je objavio plan koji podrazumijeva povećanje vojnih izdataka na skoro 650 milijardi evra u narednih pet godina, više nego dvostruko u odnosu na sadašnji nivo. Pored toga, prvi čovjek njemačke vlade javno je priznao da će zemlja morati ponovo da uvede obaveznu vojnu službu.

Finansijski teret ovakve politike, kako upozoravaju kritičari, pašće na leđa najsiromašnijih građana. Merc je već krajem avgusta poručio da „Nijemci žive iznad svojih mogućnosti“ i najavio reviziju sistema subvencija, što se u javnosti čita kao najava novih odricanja.

Vježba „Kvadriga 2025“ predstavlja jasan signal da Berlin želi da pokaže zube i izađe iz sjenke saveznika. Njemačka, koja je decenijama insistirala na pacifističkom imidžu i ograničenoj vojnoj moći, sada ubrzano gradi “poziciju vojnog stuba Evropske unije, dok se odnos snaga na kontinentu mijenja”.

Politika

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen rekla je danas da je vrijeme da se Evropska unija riješi prljavih ruskih fosilnih goriva.

Ona je to istakla u godišnjem govoru o “Stanju nacije” pred Evropskim parlamentom i napomenula da se trenutno radi na 19. paketu sankcija protiv Rusije u koordinaciji sa partnerima. – Posebno razmatramo brže ukidanje ruskih fosilnih goriva, ’lažne flote’ i treće zemlje – poručila je Fon der Lajen.

Napomenula je i da je EU sada na putu ka energetskoj nezavisnosti.

– Međutim, računi za energiju su i dalje pravi izvor zabrinutosti za milione Evropljana, a troškovi su i dalje strukturno visoki za industriju – naglasila je predsjednica EK.

Prema njenim riječima, jasno je da je cijene podigla zavisnost od ruskih fosilnih goriva i da EU treba da prekine s njihovom upotrebom.

Dodala je i da se zna da cijene obara čista domaća energija.

– Stoga nam je potrebno da proizvodimo više domaćih obnovljivih izvora energije, sa nuklearnom energijom kao bazom – ističe Fon der Lajen.

Napomenula je da je u tom cilju neophodno hitno modernizovati infrastrukturu i investirati u domaće interkonektore.

Zato ćemo, istakla je ona. predložiti novi paket za mreže kako bismo ojačali našu mrežnu infrastrukturu i ubrzali izdavanje dozvola.

Nova inicijativa
Tim povodim predsjednica EK danas je predstavila novu inicijativu pod nazivom “Energy Highways”.

– Identifikovali smo osam kritičnih uskih grla u našoj energetskoj infrastrukturi, od moreuza Eresund do Sicilijanskog kanala, i sada ćemo raditi na otklanjanju ovih uskih grla jedno po jedno – istakla je.

Najavila je i da će EK okupiti vlade članica EU i komunalna preduzeća kako bi bila rešena sva preostala pitanja.

– Jer Evropljanima je pristupačna energija potrebna odmah – poručila je Ursula fon der Lajen.