Bol u gornjem dijelu leđa najčešće nije znak raka, ali određeni simptomi zahtijevaju pregled. Onkolog objašnjava kada treba potražiti ljekarsku pomoć.

Bol u gornjem dijelu leđa najčešće je posljedica neprilagođene fizičke aktivnosti, nepravilnog položaja tijela, dugotrajnog sjedenja. Ipak, u pojedinim, na sreću rjeđim situacijama, iza bola u leđima mogu da stoje mnogo ozbiljniji zdravstveni problemi. Medicinski onkolog dr Dejl Šepard potvrđuje da je bol u gornjem dijelu leđa uglavnom bezazlenm, ali dodaje i da postoje situacije kada mu treba posvetiti posebnu pažnju.

Postoje situacije u kojima rak može da izazove bol u gornjem delu leđa. Međutim, sam bol obično nije dovoljan razlog da lekari posumnjaju na malignu bolest. “Bol u leđima ne predstavlja nužno znak za uzbunu, bitan je kontekst – navodi dr Šepard. Ovaj simptom je najčešće posledica problema mišićno-koštanog sistema, odnosno tegoba povezanih sa mišićima, zglobovima, tetivama ili načinom na koji se svakodnevno krećemo.”

Znaci upozorenja koji mogu ukazivati na rak

U određenim, ređim situacijama, bol u leđima može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema, naročito ako je praćen drugim simptomima, kao što su umor, gubitak tjelesne težine.

Neobičan umor

Određen stepen umora je uobičajen, ali izražena iscrpljenost uprkos dovoljnom snu, česta potreba za dremanjem ili potpuna iscrpljenost nakon minimalne fizičke aktivnosti mogu biti razlog za pregled.

Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine

Jedan od znakova koji ne treba zanemariti jeste gubitak telesne težine bez namere da smršate.

Oglas
[+18] Zaigraj za PREMIER MEGA JACKPOT u najjačem casinu u BiH!
Oglas
Zajedno za budućnost mora
Sponsored by Midas
Midas logo
“Nenamjerni gubitak tjelesne težine od oko 10 odsto uvijek je znak da nam je potreban pregled”, kaže dr Shepard.

Čak i kada nam gubitak kilograma djeluje poželjno, važno je utvrditi zbog čega do njega dolazi.

Neobične kvržice i izrasline

Nove kvržice i izrasline, kao i promjene na postojećim, naročito ako ne nestaju, trebalo bi provjeriti. Iako su mnoge kvržice bezopasne, ljekar bi trebalo da ih procjeni.

Bol koji se pogoršava

Bol koji je posljedica naprezanja mišića obično se vremenom smanjuje, naročito nakon odmora. Međutim, ako se bol postepeno pogoršava umjesto da se smanjuje, moguće je da uzrok nije samo istegnuće mišića.

Novi bolovi ili simptomi bez jasnog uzroka

Pažnju treba obratiti i na simptome koji nemaju jasno objašnjenje ili ne prolaze. Dr Šepard navodi da ljudi često pokušavaju da pronađu objašnjenje za svoje tegobe ili ih pripišu nečemu bezazlenom. Međutim, ako se simptomi ne uklapaju u uobičajenu sliku ili jednostavno imate osjećaj da „nešto nije u redu“, potražite savjet ljekara.

“Ako vam se nešto ne čini kako treba, provjerite to kod ljekara. Moguće je da se radi o zdravstvenom stanju koje se lako liječi”, kaže dr Šepard.

Koji karcinomi mogu da izazovu bol u gornjem dijelu leđa?

Bol u gornjem delu leđa ponekad može biti posljedica širenja, odnosno metastaziranja, raka na kosti, uključujući i kičmeni stub. Takav bol obično traje i nije povezan sa očiglednom povredom ili istegnućem.

“Poznato je da se određeni karcinomi šire na kosti. Zato je kod pacijenata koji su ranije imali rak bol u leđima nešto što treba ozbiljnije shvatiti”, kaže dr Šepard.

Posebnu pažnju na bol u gornjem delu leđa, kao i na druge nove bolove, trebalo bi da obrate pacijenti kojima je dijagnostikovan:

rak pluća;

rak prostate;

rak dojke;

multipli mijelom.

Ipak, važno je imati na umu da se metastaze u kosti mogu javiti i kod drugih malignih bolesti.

“Karcinomi ne čitaju udžbenike. Ne ponašaju se uvijek tako da se šire tamo gdje se od njih očekuje da se šire”, nastavlja dr Šepard.

Zbog toga savetuje da se pacijenti koji su ranije bolovali od raka jave ljekaru ako primjete novi, neobjašnjiv simptom.

Drugi uzroci bola u gornjem dijelu leđa

U većini slučajeva bol u gornjem dijelu leđa nije posledica teške bolesti, već svakodnevnih aktivnosti, nepravilnog držanja tela ili preopterećenja mišića.

Naprezanje mišića – podizanje teškog predmeta, nezgodno posezanje ili ponavljani pokreti mogu da opterete mišiće gornjeg dela leđa. Čak i svakodnevne aktivnosti, poput krečenja, čišćenja snijega ili nošenja teške torbe na jednom ramenu, mogu izazvati bol.

Loše držanje tijela- pogrbljeno sjedenje za stolom, gledanje nadolje u telefon ili naginjanje naprijed tokom rada za računarom mogu dodatno opteretiti gornji dio leđa i ramena. Vremenom takvo opterećenje može dovesti do ukočenosti i bola.

Nepravilan položaj tokom spavanja – Jastuk koji ne pruža odgovarajuću potporu vratu, kao i spavanje sklupčano, u uvrnutom bočnom položaju ili na stomaku, mogu tokom noći opteretiti mišiće gornjeg dela leđa i dovesti do bola nakon buđenja.

Stres – Napetost se često ispoljava fizički, naročito u vratu, ramenima i gornjem dijelu leđa. Kada smo pod stresom, mišići mogu da se zategnu i ostanu napeti, što dovodi do dugotrajne nelagodnosti.

Promjene povezane sa starenjem – Kako starimo, normalno trošenje i degenerativne promjene na kičmenom stubu i zglobovima mogu izazvati ukočenost i bol u gornjem dijelu leđa.

Kada treba otići kod ljekara?

Zakažite pregled zbog bola u gornjem dijelu leđa ako:

bol traje duže od nekoliko nedjelja;
onemogućava vam obavljanje svakodnevnih aktivnosti;
imate druge nove ili neuobičajene simptome;
ranije ste bolovali od raka.
Čak i kada nije riječ o ozbiljnom zdravstvenom problemu, pregled zbog bola u gornjem dijelu leđa može biti koristan.

“Ponekad je dovoljno samo obaviti pregled i utvrditi da je sve u redu. Nakon toga možda će pomoći nešto poput fizikalne terapije, ali važno je biti siguran da nismo propustili simptom koji bi mogao ukazivati na nešto ozbiljnije”, objašnjava dr Šepard prenosi Kurir.

Specijalisti sa Saratovskog državnog univerziteta N. G. Černiševski, zajedno sa kolegama iz Jermenije, osmislili su “pametnu kapsulu” za laserski potpomognuto uništavanje ćelija tumora, objavljeno je u naučnom časopisu Karent Farmasutikal Bajotehnolodži.

Naučnici objašnjavaju da su mnogi neželjeni efekti u liječenju raka posljedica činjenice da agresivni lijekovi neselektivno napadaju i maligne i zdrave ćelije, a fotodinamička terapija, koja koristi laser, smatra se znatno blažim tretmanom, prenosi RIA Novosti.

Kako funkcioniše fotodinamička terapija?
“Fotodinamička terapija je metoda liječenja tumora koja podrazumijeva unošenje u tijelo posebne supstance fotosenzibilizatora, a zatim zračenje pogođenog područja laserom. Kada je izloženo svjetlosti, ovo jedinjenje počinje da proizvodi reaktivne vrste kiseonika, koje uništavaju ćelije raka. Prednost ove metode je što je minimalno invazivna i ima minimalne neželjene efekte”, objasnila je Olga Inozemceva, vodeći istraživač u Laboratoriji za biomedicinsku fotoakustiku u Naučnom medicinskom centru Saratovskog državnog univerziteta i jedna od autorki studije.

Kapsula poboljšava efikasnost terapije
Prema njenim riječima, nova pametna kapsula olakšava prodiranje fotosenzibilizatora u ćelije.

“Kapsula se sastoji od kalcijum karbonata i ceruloplazmina, proteina koji transportuje jone bakra u ljudskom tijelu, a ceruloplazmin je potreban da bi se fotosenzibilizator zaštitio od uništenja”, rekla je Inozemceva i potvrdila da u bliskoj budućnosti naučnici planiraju da pređu na eksperimentisanje sa životinjama kako bi razvoj ove metode približili kliničkoj primjeni.

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)