Svijet
Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku
Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.
Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.
U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.
Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.
S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.
Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.
Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.
Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.
Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.
Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.
Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.
Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.
Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”
Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.
Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.
Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.
Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.
Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.
Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.
Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.
On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.
Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.
Svijet
ROK JE DO PETKA! Tramp najavio radikalan preokret na Bliskom istoku, EVO ŠTA SE SPREMA!
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će Ormuski moreuz, biti “besplatno” i “potpuno otvoren do petka”.
– Dobre stvari se dešavaju. Brodovi sada počinju da se kreću. Do petka ćemo imati Ormuski moreuz potpuno otvoren – rekao je Tramp novinarima u francuskom gradu Evijan na marginama samita G7, prenosi Skaj njuz.
Odgovarajući na pitanja novinara, dok je bio u društvu lidera Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Mohameda bin Zajeda el Nahjana, Tramp je insistirao da je odnos SAD sa Iranom “sada normalizovan”. – Prolaz će biti otvoren bez naplaćivanja putarine i biće potpuno besplatan nakon 60 dana… Kada se trajno otvori, biće besplatan – kazao je Tramp.
Tramp je najavio da će održati konferenciju za novinare kako bi novinarima pročitao tačnu formulaciju memoranduma o prekidu vatre sa Iranom, navodeći da je to “veoma važan dokument”.
On je ranije danas novinarima rekao da memorandum o razumijevanju sa Iranom jasno navodi da Iran neće imati nuklearno oružje. Američki predsjednik je dodao da mu se dopada ideja da prosledi sporazum sa Iranom na razmatranje u kongres SAD. (Tanjug)
Svijet
NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.
“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.
Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.
Svijet
NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu
Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.
vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.
Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.
Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.
– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.
Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.
– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.
Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.
-
Politika1 dan agoVUKOMANOVIĆ: Povećenje koja Vlada daje penzionerima će vraćati njihovi praunuci
-
Politika2 dana agoOSTAVKA UZ TEŠKE OPTUŽBE: Elek prozvao gradonačelnika Ćosića, pa napustio čelo “Jahorine”!
-
Politika1 dan ago„MOŽDA JE ZORI ZORA, ALI GRAĐANIMA MRAK”: Srpska se zadužuje još 800 miliona KM!
-
Politika1 dan agoPOSLANIK LISTE ZA PRAVDU I RED MILAN SAVANOVIĆ: “U pokretu više nema ni pravde, ni reda”
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ PITAO PREMIJERA: Kako je jedan čovjek važniji od 300.000 penzionera?
-
Banjaluka2 dana agoPOČINJE TROTOART Banjaluka od sutra postaje najveća pozornica pod otvorenim nebom
-
Banjaluka1 dan agoOD DANAS NOVE LINIJE I TERMINI: Na snazi ljetni red vožnje u javnom prevozu
-
Politika1 dan agoPRIVATNA FIRMA JEDNOG ČOVJEKA? Dragić brutalno ogolio šta se dešava unutar Pokreta za pravdu i red!
