Connect with us

Svijet

Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

Related Topics:

Svijet

IRAN PRIJETI EVROPI! Na meti i baze u Italiji i Njemačkoj

Teheran je upozorio da će napasti svaku evropsku vojnu bazu koju SAD budu koristile u eventualnim napadima na Iran, a među mogućim metama navedene su i baze u Italiji i Njemačkoj.

Iranski poslanik Ahmad Bahšaješ Ardestani, član Odbora za bezbjednost iranskog parlamenta, izjavio je da će iranske snage uzvratiti ako Sjedinjene Američke Države budu koristile svoje vojne baze u Evropi.

– Ako Amerika bude koristila svoje baze u Evropi, uključujući one u Italiji i Njemačkoj, iranske rakete biće ispaljene prema Evropi – rekao je Ardestani za Euronews.

Teheran upozorava na posljedice evropske podrške SAD
Ardestani je naveo da Teheran tokom novog sukoba neće dozvoliti da evropska pomoć SAD u napadu na Iran prođe bez posljedica.

Na pitanje da li Evropa ulazi u novu fazu rata sa Iranom, odgovorio je da su evropske zemlje već bile u ratu sa Iranom tokom prethodne faze, jer su dozvolile korišćenje svojih vojnih baza za napade.

Revolucionarna garda najavila odgovor bez geografskih ograničenja
Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, na godišnjicu zauzimanja američke ambasade u Teheranu 1979. godine, da će Iran odgovoriti neposredno i efikasno na svaku prijetnju.

U saopštenju je navedeno da odgovor neće imati geografska ograničenja, bez obzira na nivo i vrstu prijetnje.

Euronews

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA IDE NEKIM NOVIM PUTEM! Musliman i gej muškarac u Senatu, ženama guvernerske funkcije

Demokrate su na izborima u SAD osvojile većinu u oba doma Kongresa, a izborni rezultati donijeli su i niz istorijskih prvenaca.

Među izabranima su prvi musliman u Senatu, prvi otvoreno gej muškarac u tom domu, kao i žene koje su ispisale istoriju u nekoliko saveznih država.Podrži udruženja

Izbori za Kongres i guvernerske funkcije u Sjedinjenim Američkim Državama donijeli su značajne političke promjene, ali i pobjede koje su označile istorijske prekretnice u američkoj politici.

Demokrate su osvojile većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, čime su preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa. Istovremeno, izbori su donijeli nekoliko rezultata koji će ostati zabilježeni kao prvi takve vrste u američkoj političkoj istoriji.

Žene ispisale istoriju u saveznim državama
Kejša Lens Botoms pobijedila je u trci za guvernerku Džordžije i postala prva crnkinja izabrana na tu funkciju u nekoj američkoj saveznoj državi.

Istorijski rezultat ostvarila je i Deb Haland, koja je pobijedila u Novom Meksiku. Ona je postala prva žena iz redova američkih starosjedilačkih naroda izabrana za guvernerku neke savezne države.Podrži udruženja

Još jedan značajan rezultat ostvarila je Pegi Flanagan, koja je izabrana u Senat i postala prva žena iz redova američkih starosjedilačkih naroda koja će obavljati tu funkciju.

Prvi musliman i prvi otvoreno gej muškarac u Senatu
Abdul El-Sajed osvojio je mjesto u Senatu i postao prvi musliman izabran u taj dom američkog Kongresa.

Kris Papos ostvario je još jedan istorijski rezultat. Izabran je za senatora i postao prvi otvoreno gej muškarac koji će obavljati tu funkciju.

Tokom kampanje protivnici Abdul El-Sajeda pokušavali su da dovedu u pitanje njegove porodične veze i porijeklo, iznoseći optužbe o navodnim vezama njegove porodice sa Muslimanskom braćom i Al Kaidom. Te tvrdnje treba posmatrati kao dio političkih napada tokom kampanje, a ne kao utvrđene činjenice.

Prvi crni guverner Floride je republikanac
Istorijski rezultat zabilježen je i na Floridi, gdje je Bajron Donalds izabran za guvernera i postao prvi crnac na čelu te savezne države.

Važno je naglasiti da je Donalds republikanac, pa se njegova pobjeda ne može svrstati među uspjehe demokratskih kandidata.

U Kaliforniji je Havijer Besera pobijedio u trci za guvernera i postao prvi Latinoamerikanac izabran na tu funkciju u toj saveznoj državi.

Džefris bi mogao postati prvi crni predsjedavajući Predstavničkog doma
Pobjeda demokrata u Predstavničkom domu otvorila je mogućnost da Hakim Džefris preuzme funkciju predsjedavajućeg tog doma Kongresa.

Ukoliko bude izabran na tu poziciju, postaće prvi crnac na čelu Predstavničkog doma američkog Kongresa. Ipak, taj izbor još nije završen i ne treba ga predstavljati kao već ostvarenu činjenicu.

Rezultati izbora tako su donijeli promjenu odnosa snaga u Vašingtonu, ali i niz pobjeda koje su pomjerile granice političke zastupljenosti u SAD. Istorijski uspjesi kandidata različitog porijekla, vjere i seksualne orijentacije obilježili su izborno veče i otvorili novo poglavlje u američkoj politici.

Nastavi čitati

Svijet

“GLUPA JE KAO KAMEN”: Tramp imao nezapamćen izliv bijesa tokom izborne noći

Donald Tramp napao Foks njuz zbog, kako je naveo, pristrasnog izvještavanja i manipulativnih anketa, posebno se obrušivši na voditeljku Džesiku Tarlov.

Američki predsjednik Donald Tramp žestoko je napao televiziju Foks njuz tokom izborne noći u SAD, optužujući konzervativnu televizijsku kuću za pristrasno izvještavanje i manipulativna anketna pitanja. Posebno se obrušio na voditeljku Džesiku Tarlov, koju je javno izvrijeđao, a zatim se porukom uključio u emisiju uživo.

Trampova reakcija uslijedila je nakon što je Foks njuz objavio rezultate istraživanja među biračima koji su pokazali izrazito nezadovoljstvo njegovom politikom, prije svega zbog visokih cijena goriva i životnih troškova, piše britanski Dejli mejl.

Prema anketi Foks njuza, čak 87 odsto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog cijena goriva, dok je 62 odsto odgovornost za njih pripisalo Trampovoj politici. Podrška radu predsjednika iznosila je svega 38 odsto, što je bilo u skladu sa rezultatima sličnih istraživanja CBS i CNN.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social odmah krenuo u obračun sa televizijom.

“Anketa Foks njuza, uvijek najgora, toliko je uvredljiva zbog pitanja koja postavljaju. Svako pitanje je podmetanje, a svaki odgovor je s**nje! To traje već godinama”, napisao je.

“Glupa je kao kamen, ali njen glas ne mogu da podnesem”
Posebno ga je razbjesnila Džesika Tarlov, liberalna komentatorka u emisiji The Five, koja je tokom izbornog programa govorila o ekonomskoj situaciji i visokim cijenama goriva.

“Gledam predizborne rezultate na Foks njuzu, ali ne mogu da podnesem glas Džesike Tarlov. Glupa je kao kamen, ali njen glas mi najviše smeta. Moram da prebacim na nešto drugo dok ta gubitnica ne ode iz etra. Vratiću se kasnije!”, objavio je Tramp.

Međutim, američki predsjednik se nije zaustavio na objavama na društvenim mrežama.

Tokom emitovanja emisije poslao je poruku voditelju Gregu Gatfeldu, koji ju je potom pročitao uživo.

“Greg, reci Tarlov, koja je najgora, da su cijene goriva niže nego u vrijeme Bajdena i Obame i da su oni dozvolili Iranu da dođe do nuklearne bombe. Pored toga, od Pospanog Džoa naslijedio sam najgore cijene i inflaciju u istoriji. Cijene brzo padaju, kao i sve ostale cijene, a inflacija iznosi 1,7 odsto. I neće biti nikakve nuklearne bombe”, poručio je Tramp.

Njegove tvrdnje o cijenama, inflaciji i iranskom nuklearnom programu dio su političkog obračuna i ne treba ih poistovjećivati sa nezavisno potvrđenim ekonomskim ili bezbjednosnim podacima.

Tarlov mu nije ostala dužna.

“Shvatam da su moje primjedbe o najvišim cijenama goriva na dan izbora uznemirile predsjednika, ali stvarnost je nezgodna stvar i trebalo bi da nauči bolje da se nosi sa njom”, odgovorila je na Iksu (X).

Tramp optužio Foks za pad gledanosti: “Problem su oni, a ne ja!”
Nakon obračuna sa voditeljkom, Tramp je proširio napad na cijelu televizijsku kuću, tvrdeći da joj gledanost pada jer previše prostora daje demokratama.

“Gledanost Foks njuza znatno je pala, čak 27 odsto, jer previše vremena troše na izvještavanje o demokratama opsjednutim Trampom! Svi oni koji su ranije gledali Foks, a sada ga više ne gledaju, razumiju šta se dešava”, napisao je.

Ustvrdio je da su njegovi lični rejtinzi popularnosti bolji nego ikada i pozvao se na istraživanje CNN-a prema kojem, kako tvrdi, uživa podršku 99 odsto republikanaca.

Pritom je naveo i poređenje sa bivšim republikanskim predsjednicima Ronaldom Reganom i Abrahamom Linkolnom, tvrdeći da među republikancima uživa znatno veću popularnost.

Tramp se zatim obrušio na vlasnike Foksa zbog političkih donacija demokratama, među kojima je izdvojio Hakima Džefriza, Džejmija Raskina i druge istaknute stranačke funkcionere.

“Nije ni čudo što gledanost Foks njuza propada, a pašće još mnogo više. Ne pada zbog mene, već zato što su PROTIV mene! To se već jednom dogodilo i Foks je umalo propao. Sada se dešava ponovo!”, poručio je.

Zaprijetio demokratama “ogromnim ovlašćenjima”
Dok su se širom SAD zatvarala birališta, Tramp je nastavio da komunicira sa medijima. U razgovoru za Si-Bi-Es njuz izjavio je da je spreman da upotrijebi svoja „ogromna ovlašćenja“ ako demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom.

“Imam vrhovnu moć. Zove se veto”, poručio je.

Riječ je o predsjedničkom ovlašćenju kojim može da blokira zakone koje usvoji Kongres, iako poslanici i senatori mogu da obore veto dvotrećinskom većinom u oba doma.

Nastavi čitati

Aktuelno