Connect with us

Svijet

Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

Svijet

NOVI FRONT NA BLISKOM ISTOKU: Izrael izveo udare na Alep, desetine mrtvih

U izraelskim napadima na sirijski grad Alep ubijeno je najmanje 38 osoba uključujući pet članova libanske oružane grupe Hezbolah, saopštila su dva bezbjednosna izvora.

Bezbjednosni izvori su za Rojters rekli da je Izrael u ranim jutarnjim časovima izveo vazdušni napad na sirijski grad Alep.

Stradalo je najmanje 38 osoba, među njima su civili, ali i vojni zvaničnici i pripadnici Hezbolaha, kažu bezbjednosni izvori.

Do napada izraelskih snaga došlo je oko 1.45 sati ujutro po lokalnom vremenu, gađano je nekoliko područja u okolini Alepa, saopštilo je sirijsko ministarstvo odbrane, prenosi RTS.

Vazdušni napadi su se poklopili sa napadima dronovima iz Idliba i zapadnog ruralnog Alepa za koje je ministarstvo opisalo da su ih izvele “terorističke organizacije” koje su gađale civile u Alepu i njegovoj okolini.

“Napadi su rezultirali smrću i ranjavanjem većeg broja civila i vojnika. Nanesena je velika materijalna šteta na javnoj i privatnoj imovini”, saopštilo je sirijsko ministarstvo, ali pritom nije navelo tačan broj mrtvih, kao ni jesu li žrtve posljedica izraelskih ili napada militantnih grupa.

Izrael za sada bez komentara
Izraelska vojska odbila je da komentariše navode o napadima.

Od napada Hamasa na izraelske civile i vojnike prošlog oktobra, Izrael je eskalirao udare na, kako tvrdi, uporišta milicija u Siriji koje podržava Iran. Takođe je udario na protivvazdušnu odbranu sirijske vojske i neke sirijske snage.

Izrael već godinama izvodi slične napade u Siriji, gdje je uticaj Teherana porastao otkako je počeo da podržava predsjednika Bašara el Asada u građanskom ratu koji je započeo 2011. godine.

Borci povezani s Iranom, uključujući Hezbolah, sada imaju vlast u velikim područjima istočne, južne i sjeverozapadne Sirije i u nekoliko predgrađa oko glavnog grada.

Izrael i Hezbolah razmjenjuju vatru preko izraelsko-libanske granice otkako je izbio rat u Pojasu Gaze, što je najveća eskalacija od jednomjesečnog sukoba 2006. godine.

Nastavi čitati

Svijet

U RUSIJI PRIVEDEN JOŠ JEDAN OSUMNJIČENI za teroristički napad u Moskvi

Identifikovan je i priveden još jedan osumnjičeni koji je učestvovao u finansiranju terorističkog napada u “Krokus siti holu”, čije će hapšenje tražiti Istražni komitet.

Ovo je TASS-u saopštila pres-služba Istražnog komiteta Ruske Federacije.

– Istraga će podnijeti zahtjev sudu za određivanje preventivne mjere u vidu pritvora – saopštio je Istražni komitet.

Podsjećanja radi, Isroil Islomov, koji je osumnjičen, a potom i uhapšen zbog terorističkog napada na Krokus Siti Hol, uložio je žalbu na odluku suda.

– Žalba na presudu suda protiv Isroila Islomova registrovana je u sudu – rekao je sagovornik TASS-u.

Isroil Islomov je otac dvojice uhapšene braće Aminčona i Dilovara Islomova. Dilovar je posjedovao automobil reno, koji je prodao izvršiocima terorističkog napada.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

PAPA FRANJO ritualno OPRAO NOGE 12 žena u zatvoru

Poglavar Katoličke crkve papa Franja danas je, na Veliki četvrtak po Gregorijanskom kalendaru, posjetio ženski zatvor Rebibija u Rimu, u kojem je ritualno oprao i poljubio stopala 12 zatvorenica.

Tim ritualom se slave ponizni činovi Isusa Hrista prema njegovim apostolima na Tajnoj večeri, a papa ga je obavio u svojim invalidskim kolicima, prenosi Rojters.

Papa je zatim održao misu za Veliki četvrtak, u otvorenom dijelu ženskog dijela zatvora, u kojem kazne služi oko 370 zatvorenica zbog raznih prestupa.

“Svako od vas ima svoju priču, ali nas Gospod sluša raširenih ruku i nikad se ne umori od praštanja”, rekao je papa zatvorenicama i trogodišnjem dejčaku koji živi u zatvoru sa svojom majkom.

Franja je prvi papa koji ovaj ritual obavlja izvan crkava, uglavnom po zatvorima, domovima za stare ili bolnicama, i to i za žene, ateiste i muslimane.

Nastavi čitati

Aktuelno