Connect with us

Svijet

Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

Related Topics:

Svijet

PONOVO ZATVOREN ORMUSKI MOREUZ: Iran tvrdi da je opet blokiran jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca

Iranska vojska saopštila je da će Ormuski moreuz ponovo biti pod „strogom kontrolom“, što je dodatno razjasnio državni emiter IRIB, navodeći da to znači kako je ključna pomorska ruta „ponovo zatvorena“ te da je prolaz moguć isključivo uz odobrenje Irana.

Unovom saopštenju iranskih oružanih snaga, objavljenom nekoliko minuta ranije, navodi se da se moreuz „vratio u prethodno stanje“ zbog toga što Sjedinjene Američke Države nisu ukinule pomorsku blokadu iranskih luka u Perzijskom zaljevu, prenosi Telegraf.rs.

Prema tom obrazloženju, Teheran smatra da trenutne okolnosti onemogućavaju normalan prolaz kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, pa je uvedena pojačana kontrola kretanja brodova.

Nastavi čitati

Svijet

LUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”

Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, izjavio je danas, 17. aprila da je američki predsjednik Donald Tramp, tokom rata u Iranu, pokazao svijetu prave mogućnosti Sjedinjenih Američkih Država, a to je da nisu svemoćne.

“Tramp je cijelom svijetu pokazao da Sjedinjene Države nisu svemoćne. Što se tiče njihove moći, one su superdržava, ali ne i supersila. Svi su to razumjeli”, rekao je Lukašenko za “Russia Today”, prenosi Interfaks.

Lukašenko je rekao da je “glavni neprijatelj Amerike Kina”.

“A ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom… Ovo sam davno rekao, nemojte se petljati sa Kinom. Oni tamo imaju takvu moć da nikada neće moći da se nose sa tim. Američko rukovodstvo je shvatilo da jesu superdržava, ali ne i supersila. I time su dali nadu da će Amerikanci to, nakon što su shvatili, uzeti u obzir ne samo za Kinu, već i Rusiju”, kazao je Lukašenko, prenosi Tanjug.

“Ponestaće im raketa”

On je naveo da je “Rusija ogromna teritorija” i da SAD “tamo neće moći ništa da urade sa raketama”.

“Brže će im ponestati raketa nego ruskoj teritoriji. I Iran je to pokazao. Ne govorim o posljedicama, Bliskom istoku, globalnoj ekonomiji, koje su oni pretrpjeli zbog ove nepromišljene avanture u Iranu. Činjenice na površini pokazuju da Amerikanci moraju da stanu i shvate da, pored interesa SAD (Grenland, Kuba, Venecuela, Nikaragva, Panamski kanal i ostatak zapadne hemisfere), pored vaših interesa, postoje zemlje čak i na zapadnoj hemisferi, i one postoje, koje imaju svoje interese”, istakao je bjeloruski predsjednik.

Prema njegovim riječima, Tramp je pokazao pravo lice i sposobnosti Amerike.

“One nisu beskrajne, a situacija bi mogla dovesti do toga da Amerikanci budu primorani da uzmu u obzir interese drugih, što znači da je svjetla budućnost pred vratima”, rekao je Lukašenko.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAHVALIO IRANU, ALI BLOKADA OSTAJE! Ormuski moreuz otvoren za plovidbu

Predsjednik SAD Donald Tramp pozdravio je danas saopštenje Irana da će Ormurski moreuz biti otvoren za plovidbu tokom trajanja primirja.

Tramp je na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je riječ o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

“Ormuski moreuz je potpuno otvoren i spreman za poslovanje i pun prolaz, ali će pomorska blokada ostati u punoj snazi kada je riječ o Iranu, dok naš sporazum ne bude 100 odsto završen. Ovaj proces bi trebalo da ide veoma brzo jer je većina tačaka već usaglašena”, istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Inače, cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno