Radivoj Majstorović, predsjednik Savjeta za boračko–invalidsku zaštitu PDP-a i član Sigurne Srpske, poručio je da svaka podrška borcima i boračkim kategorijama mora biti sistemska, pravovremena i u skladu sa njihovim realnim potrebama – a ne dio političkih kampanja.

Majstorović je naglasio da PDP podržava sve mjere koje idu u korist boračkoj populaciji, ali smatra da dogovoreno povećanje sredstava za borački dodatak i invalidnine nije dovoljno:

– Povećanje mora biti značajnije i zaista odražavati potrebe ovih ljudi – poručio je on.

Takođe, iako podržava program zapošljavanja djece poginulih boraca, ističe da je ovo pitanje moralo biti riješeno mnogo ranije:

– Zar je tek sada utvrđeno da djeca poginulih boraca nisu zaposlena? Ovo je moralo biti urađeno prije dvadeset godina, a ne danas – poručio je Majstorović.

Istakao je da je godinama zanemarivano i pitanje stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida:

– Da li nadležni do sada nisu znali da ove porodice nemaju adekvatno stambeno rješenje? Ko je za to odgovoran? – upitao je on.

Majstorović je naglasio da je briga o boračkim kategorijama isključiva obaveza institucija Republike Srpske, a ne političkih partija i njihovih lidera:

– Ovim pitanjima moraju se baviti institucije, a ne SNSD i lično Milorad Dodik – poručio je.

Na kraju, dodao je da se s pravom postavlja pitanje da li je riječ o početku predizborne kampanje za izbore 2026. godine:

– Čini se da je boračka populacija ponovo stavljena u funkciju političke promocije – zaključio je Majstorović.

Nadležni u Republici Srpskoj planiraju da 2026. godine realizuju nacionalni projekat kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili testirani na narkotike, naravno uz saglasnost roditelja, a povodom ovog “revolucionarnog rješenja”, kako su ga nazvali institucionalni predstavnici, provjerili smo da li bi poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske bili spremni da se javno testiraju na prisustvo opojnih droga.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je prvo povodom namjere da se testiranja na drogu uvedu u srednje škole da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti, a da je to način da se stekne uvid u to u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima.

“Neka dođu i testiraju me kad god žele”
Na pitanje da li bi bilo dobro da se ova praksa uvede u Narodnu skupštinu Republike Srpske i da li bi on pristao da ga testiraju na narkotike, Stevandić za “Nezavisne novine” kaže:

“Ko god želi da dođe da me testira, ja sam slobodan, otvoren, kad god žele. Naravno, riječ je o punoljetnim osobama gdje bez neke krivične sumnje ne može biti naloženo testiranje jer mora biti dobrovoljno. A ja dobrovoljno pristajem na sve vrste testiranja”.

Mazalica: Pristao bih na testiranje
Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, takođe otvoreno poručuje da ne bi imao ništa protiv da se testira na prisustvo narkotika u organizmu.

“Pristao bih, naravno. Nemam nikakav problem s tim”, naveo je Mazalica za “Nezavisne”.

Galić: Istog momenta bih pristao
I Dragan Galić, predsjednik Kluba poslanika NPS – DNS, tvrdi da se ne bi dvoumio.

“Istog momenta bih pristao na testiranje. Podržavam svaku takvu inicijativu”, kaže za “Nezavisne novine”.

Rankić: Nema droge u Narodnoj skupštini
Poslanik Socijalističke partije Republike Srpske Petko Rankić navodi da nema ništa protiv da se podvrgne testiranju ukoliko bi postojao takav dogovor u Narodnoj skupštini.

“Ne znam šta tu ima sporno. Ne bih imao ništa protiv. Ali mislim da smo svi mi odgovorni ljudi, obavljamo odgovorne funkcije i da tu droge nema, i nije je bilo nikad. Ako bi ipak bio takav prijedlog, ili da se istražuje nešto, nemam ništa protiv”, kazao je Rankić za “Nezavisne”.

Marković: Treba testirati poslanike i direktore javnih preduzeća
Slaviša Marković, poslanik PDP-a u NS RS, smatra da su ova testiranja sasvim normalna stvar.

“Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj”, naveo je Marković.

Nadalje upitan da li vjeruje da ima ovakvih slučajeva u parlamentu Srpske te javnim preduzećima, Marković kaže da je to najlakše utvrditi testiranjem.

“Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju”, kaže Marković za “Nezavisne”.

Vukanović: Već sam se testirao, i opet bih
Šef Kluba poslanika Za pravdu i red u NS RS Nebojša Vukanović godinama je jedan od najvećih zagovornika da narodni tribuni, ali i članovi Vlade RS, budu podvrgnuti testiranju na prisustvo narkotika u organizmu. On za “Nezavisne” podsjeća da se prije nekoliko godina samoinicijativno testirao, te da nema ništa protiv da to uradi i sada.

“Test sam radio u Trebinju, javno sam objavio rezultate. Tada sam se testirao na 10 vrsta droge, uključujući i kokain, i bio sam negativan. To treba da bude praksa”, rekao je on.

Dončić: Sumnjam da u NS RS ima onih koji koriste drogu
Protiv testiranja nema ništa ni Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta.

“Odmah bih pristao i da to bude obavezno. Sumnjam da u NS RS ima ljudi koji koriste narkotike”, kazao je Dončić za “Nezavisne novine”.

Duratović: Testiraću se ako treba i mimo Narodne skupštine
Mirsad Duratović, poslanik Pokreta za državu, u razgovoru za “Nezavisne” poručuje da će se, ako treba, testirati i van Narodne skupštine Republike Srpske.

“Naravno da se u Narodnu skupštinu ne može tek tako doći i reći da se neko testira, mora postojati neki osnov za to, ali Narodna skupština ni ne mora donositi takvu neku odluku, na kraju krajeva, već da ako je nešto u interesu javnosti, a vjerujem da bi ta tema mogla da bude, ja sam spreman da se testiram kad god kažu i gdje god kažu”, kaže Duratović.

Slučaj “Đajić i droga u UKC RS”
Povezanost javnih funkcionera sa narkoticima dospjela je u fokus javnosti kada je sredinom novembra 2025. godine objavljen video-snimak Vlade Đajića, tadašnjeg generalnog direktora UKC RS i poslanika SNSD-a, sa Nenadom Radinkovićem, na kojem se vidi kako Radinković pred Đajića iznosi kesu u kojoj se nalazi bijela praškasta materija.

Nakon tog slučaja Đajić je razriješen dužnosti generalnog direktora Kliničkog centra, a poručio je da pristaje da ide na poligraf te da nije vidio kokain, a kamoli koristio i dilovao.

“Da se podvrgnem bilo kojem testiranju da se vidi da li u tkivu ili krvi ili dlakama imam bilo kakvih narkotika. Ništa ne koristim niti od lijekova, supstanci ili ostalog, to sam dužan da kažem ovdje”, rekao je Đajić na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske za proteklih pet godina za Programske aktivnosti nosilaca razvoja sporta izdvojilo je 54,7 miliona maraka, od čega je 48,6 miliona maraka dato direktno sportskim organizacijama, a sport u Srpskoj nikada nije bio na nižim granama.

Poseban paradoks je u tome što se čak 35 miliona maraka odnosi na grant za vrhunski sport, a ta sredstva se dijele i šakom i kapom mimo propisanih pravilnika i drugih podzakonskih akata.

Ovogodišnji grant za vrhunski sport je 3.500.000 KM, a do sada je realizovano i dodijeljeno oko 1.150.000 KM. Među sportskim klubovima koji su dobili najviše sredstava je rukometni klub „Sloga“ iz Doboja kojem je ministarka Selma Čabrić po zemljačkoj liniji dodijelila 170.000 KM.

Pored RK „Sloga“, 170.000 KM dobio je i bokserski klub „Slavija“ iz Banjaluke, iako ovaj sportski klub u kome su ponikli bokserski velikani poput Marjana Beneša i Antona Josipovića odavno više nije rasadnik sportista sa vrhunskim rezultatima.

Iz granta za vrhunski sport sredstva su dobili i tekvondo klub „Šekovići“ (2.000 KM), karate klub „Vlasenica“ (2.500 KM), šahovski klub „Drina“ iz Zvornika (3.000 KM), karate klub „Panteri“ iz Bijeljine (6.000 KM), kao i fudbalski klub „Skugrić“ iz Modriče (5.000 KM) i FK „Kozara“ iz Donjih Orlovaca.

Pored nabrojanih, među sportske klubove koji su dobili sredstva namijenjena za vrhunski sport su i RK „Leotar“ (8.000 KM), plivački klub „Delfin“ (5.000 KM), karate klub „Sinđelić“ (2.000 KM), FK „Željezničar“ (1.000 KM) i još niz drugih sportskih klubova koji su finansirani iz granta za vrhunski sport, iako ni po jednom kriterijumu ne spadaju u tu kategoriju.

Prema riječima dugogodišnjeg sportskog radnika koji je insistirao na anonimnosti, Ministarstvo porodice, omladine i sporta godinama unazad pod budnim okom bivšeg pomoćnika ministra Maria Đurana sredstva za vrhunski sport dijelilo je po potpuno nejasnim ili nepostojećiom kriterijumima.

„Prema Pravilniku o kategorizaciji sportova i sportista, u vrhunske sportiste od prve do treće kategorije ubrajaju se učesnici najprestižnijih međunarodnih takmičenja i osvajači prvih mjesta na seniorskim prvenstvima BiH. S obzirom na to da se na prste jedne ruke mogu izbrojati sportisti iz Republike Srpske koji su ispunili olimpijsku normu ili ostvarili zapažen rezultat na svjetskim ili evropskim prvenstvima, postavlja se pitanje po kojim kriterijumima su dijeljena sredstva iz granta za vrhunski sport“, pita se naš sagovornik.

Da zlo bude veće, nastavlja on, od 35 miliona maraka datih za vrhunski sport čak 22.750.000 KM odnosi se na sredstva data za izgradnju teniskog terena za Srpska open 2023. godine koji se trenutno nalazi u katastrofalnom stanju i pri tome još nije konačno riješeno pitanje vlasništva tog sportskog objekta.

Ipak, naš sagovornik kaže da podaci o izdavajanju sredstva za sportske saveze najbolje pokazuje koliko se ulaže u sport u Republici Srpskoj.

„U normalnim državama su sportski savezi strateški nosioci sportskog razvoja i preko saveza se ulaže u sport i daje finansijska podrška sportskim organizacijama. Samo kod se radi potpuno suprotno“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da to potvrđuju podaci iz susjednih država o tome koliko sredstava dobijaju sportski savezi.

„Srbija je od 2021. godine za aktivnosti sportskih saveza dala više od 75 miliona evra i to bez podataka za tekuću godinu, dok je Hrvatska, računajući i ovu godinu, svoje sportske saveze pomogla sa nevjerovatnih 237 miliona evra. Slovenija je svojim sportskim savezima dala 16,5 miliona, a Crna Gora 6,5 miliona evra. Za to vrijeme, dakle od 2021. do danas, Republika Srpska je svojim sportskim savezima dala ukupno 167.000 evra. To je sramno i zbog tog maćehinskog odnosa se brojni sportski savezi nalaze praktično pred gašenjem i funkcionišu samo zahvaljajući entuzijazmu pojedinaca“, zaključuje naš sagovornik.
Capital