Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske poništila je javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije.

“Poništava se Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije od 17. juna 2025. godine”, navodi se u Odluci Komisije za izbor i imenovanje od 21. avgusta 2025. godine, a koja je danas objavljena na stranici Narodne skupštine Republike Srpske.

Podsjećanja radi, ovaj konkurs još ranije, tačnije 10. jula poništio je Ustavni sud BiH kao i sve druge akte donesene na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Ustavni sud BiH je, dodaje se u obrazloženju, ovu odluku donio odlučujući o zahtjevima Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te četiri delegata.

“Ranije je utvrđeno da Izborni zakon Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Istovremeno, taj izborni zakon stavljen je van snage u cijelosti i prestao je da važi. Prethodno je Ustavni sud Odlukom o privremenoj mjeri usvojio zahtjev podnosioca Denisa Zvizdića i Izborni zakon RS privremeno stavio van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda”, podsjećaju iz Ustavnog suda BiH.

Zanimljivo, Komisija za izbor i imenovanja Narodne skupštine poništila je konkurs i praktično ispoštovala odluku Ustavnog suda BiH iako je u Republici Srpskoj na snazi Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a zvaničnici Republike Srpske u više navrata rekli su da se njihove odluke na teritoriji Republike Srpske neće poštovati.

Iako je prošlog mjeseca Uprava za indirektno oporezivanje donijela odluku o kupovini dvije zgrade u Banaluci za gotovo stotinu miliona maraka od firme “Grand Trade”, u koju će biti smješteno 650 zaposlenih i prateća oprema, postupak je obustavljen do daljnjeg. Firma “Grand Trade”, od koje su zgrade kupljene, u vlasništvu je Mile Radišića, koji se dovodi u bliske, kumovske veze s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Vrijednost ove nabavke je višestruko uvećana u odnosu na početno planiranih 37 miliona 2013. godine. Pored toga, reagovalo je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, uputivši žalbu Upravi za indirektno oporezivanje. Po žalbi postupa Kancelarija za razmatranje žalbi, a od njihove odluke zavisi ko će koga tužiti, prenosi BHRT. Uprava za indirektno oporezivanje zajedno je s pratećom dokumentacijom proslijedila predmetnu žalbu na nadležno postupanje Kancelariji za razmatranje žalbi BiH 12. avgusta. Kancelarija za razmatranje žalbi trebala bi u prvom zakonskom roku do 12. septembra da se izjasni o žalbi.

Žalba je u postupku rješavanja. Zakonski rok za donošenje odluke je 30 dana, s mogućnošću produženja za još toliko.

Na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je zaključak da Pravobranilaštvo BiH pokrene upravni spor u vezi s kupovinom zgrade od “Grand Tradea”.

Član Komisije za borbu protiv korupcije u državnom parlamentu Jasmin Emrić kazao je kako je sporno to što Savjet ministara nije uradilo ništa da spriječi kupovinu.

“Savjet ministara je osiguralo sredstva u netransparentnom procesu gdje smo konstatovali kroz saslušanja i kroz izvještaj koji je usvojio Predstavnički dom da je napravljeno nekoliko krivičnih djela, odnosno, sumnji”, kazao je Emrić.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić kritikovao je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, ukazavši na izostanak reakcije u postupku kupovine objekata u Sarajevu i Mostaru. Sumnja da je neko u Pravobranilaštvu u dogovoru sa “Grand Tradeom”.

“Tog momenta kada se propuste rokovi iz ponude onaj ponuđač ima mogućnost da tuži BiH da naplati kompletan iznos i da mu ostane objekat u vlasništvu. Imam osjećaj da neko u Pravobranilaštvu hoće da ovaj ponuđač zaradi pravi novac”, rekao je Amidžić.

Bivši pravobranilac Mlađen Mandić smatra da će od odluke Kancelarije za razmatranje žalbi zavisiti ko će podnijeti tužbu – ponuđač Grand Trade ili Pravobranilaštvo BiH. Zakon je, kaže, na strani Pravobranilaštva.

“Jedino Pravobranilaštvo ima pravo da ospori svaki ugovor koji nije u skladu sa zakonom, ustavom ili je rezultat nekih prevarnih radnji. Pravobranilaštvo je u analizama zaključilo da to nije zakonito i tu niko ne snosi posljedice.Grand Trade može da proda zgradu kome hoće, ali BiH ne može prodati pod ovim uslovima”, rekao je Mandić.

Novinar Goran Dakić uvjeren je da će zgrada ipak biti kupljena od ponuđača zbog kojeg je tender i raspisan.

“Nemam nikakav dokaz za to, ali jasno je kao dan ako nešto naraste sa 30 miliona na 100 miliona, a da za to ne postoji nekakvo opravdanje ni obrazloženje osim da će da se rastale i namire svi oni koji su učestvovali u trgovini”, kazao je Dakić.

U “Grand Tradeu” za sada se ne izjašnjavaju hoće li podnijeti tužbu. Iz advokatske kancelarije Stevanović, pravnog zastupnika Grand Tradea, kratak odgovor da su bez komentara.

(BHT) Foto: Ilustracija

Milorad Dodik izjavio je da će pokušati da ubijedi ruskog predsjednika Vladimira Putina da podrži težnje za održavanje referenduma o nezavisnosti Srpske.

“O tome je razgovarano i ranije, ali je Putin uvijek podržavao Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH. Tako je bilo i posljednji put kada smo razgovarali, ali mnogo toga se promijenilo od tada. Pokušaću da ga ubijedim da podrži naš stav. Ne znam da li ću uspjeti, ali ću svakako o tome govoriti”, rekao je Dodik.

“To je civilizacijsko dostignuće koje pripada i srpskom narodu”, rekao je Dodik u intervju za ruski servis Bi-Bi-Sija.

Odgovarajući na pitanje šta ako federalna Vlada i Kristijan Šmit ne prihvate rezultate referenduma u Srpskoj koji je raspisan za 25. oktobar, Dodik je rekao da bi to značilo da njima nije stalo do stava i volje naroda kojim oni ovdje pokušavaju da vladaju.

“Nama će to biti osnova da kreiramo neke nove političke agende i procese u kojima ćemo se boriti za afirmaciju narodnog stava. Mi ćemo vjerovatno u nekom narednom periodu pitati narod da li želi da živi u BiH u kojoj se ne prihvata njegova volja”, rekao je Dodik.