Connect with us

Društvo

HEROJI VELIKOG SRCA Spasioci iz Srpske odriču se dnevnica u korist spasene djevojčice

Ova humana misija obilježila je njihov život.

Članovi spasilačkih timova, nakon povratka iz Turske gdje su na najbolji mogući način pronijeli glas o Republici Srpskoj, ponosni su na uspješno obavljen zadatak. Najveća nagrada, kažu heroji velikoga srca, jeste spaseni život.

Spasioci spasilačkog tima Republičke uprave Civilne zaštite nastavljaju humanu misiju – planiraju da se odreknu dnevnica u korist 11-godišnje djevojčice Irmak Bajrak, koju su spasili, a koja je u zemljotresu u Turskoj izgubila roditelje.

Jezive scene ruševina, desetine mrtvih, roditelji koji plaču nad tijelima svoje djece, ostavile su dubok trag u srcima tridesetočlanog tima, ali uspješno okončana akcija spasavanja djevojčice, koja je trajala četiri časa, dala im je snagu da se izdignu iznad svega.

Nenad Jovanović se na tom zadatku našao rame uz rame sa nekadašnjim instruktorom iz Turske koji ga je prepoznao.

– Bog nas je pogledao. Evo, sad se pokrenula priča da budemo nagrađeni, ali mi smo svoju nagradu već dobili – bili smo učesnici u spasavanju jednog života. Mislim da veće nagrade od te nema – istakao je za RTRS pripadnik spasilačkog tima Republičke uprave Civilne zaštite Nenad Jovanović.

Turski narod bio im je zahvalan i kada su ispod ruševina pronalazili tijela njihovih najmilijih.

– Mislim da smo opravdali boravak u Turskoj i osvjetlali obraz Republike Srpske. Učestvovali smo i u izvlačenju tijela stradalih koje su porodice čekale da bi obavile sahranu – rekao je spasilac Željko Janković.

Spasilac Mladen Kulić rekao je da im je žao što nisu imali priliku da spasu još nečiji život. Ali, kako ističe, proživjeli su veoma teške trenutke suočavajući se sa ogromnim razaranjem za koje se nikako nije moguće dovoljno pripremiti, jer su spratovi zgrada doslovno naslagani jedan na drugi i bez mehanizacije je nemoguće raščistiti i doći do unesrećenih.

Ova humana misija obilježila je njihov život. Psa tragača Toru smatraju ravnopravnim članom ekipe.

Spasilac Aleksandar Naumović podsjeća na rečenicu “da kada spasiš jedan život, kažu da je to kao da si spasio cijeli svijet”, te ističe da je pas tragač uradio veliki dio posla i to kvalitetno i brzo.

Iako ih je uveče nakon cjelodnevne akcije često budilo podrhtavanje zemljišta, nije bilo mjesta za strah. Jedini cilj im je bio spasiti što više ljudi.

Spasilac Dragiša Vuletić pomenuo je riječi patrijarha Pavla “ako si uz Hrista onda čega se bojiš, ako nisi čemu se nadaš” i istakao da tokom tih deset dana niko od spasilaca iz Srpske nije povrijeđen, niti zadobio ogrebotinu.

– Ono što je osnovno na terenu i u ovakvim uslovima, kao što je katastrofalni zemljotres, jeste timski rad i iznad svega da su svi članovi složni i da dopunjuju jedan drugog. Želim da naglasim, da je osim spašavanja ljudskog života, naša najveća satisfakcija što smo se svi vratili zdravi – naglasio je zamjenik direktora Republičke uprave Civilne zaštite Nenad Ćuk.

I logistički tim je bio na visini zadatka. Putovali su 34 časa bez pauze da obezbijede sve što je neophodno kolegama na terenu.

Spasilac Slaviša Vučkovac kaže da ih je sustigao umor tek kada su se vratili, kao i sjećanja na potresne slike kojima su svjedočili, a koje su potisnuli dok su bili na terenu.

Uz veliku požrtvovanost preduzeli su i sve mjere predostrožnosti. Imali su podršku svih institucija za vrijeme boravka u Turskoj, a imaće je i ubuduće.

V.D. direktora RUCZ Milan Novitović istakao da su veliku podršku imali od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i premijera Radovana Viškovića koji su ih svakodnevno zvali telefonom.

– Pokazali smo da timski možemo sve i dobili smo nove zadatke koje ćemo realizovati u narednim mjesecima kako bi Republika Srpske bila sigurna, a mi još spremniji i obučeniji. Ponosni smo na sve što smo uradili i mislim da i Srpska može biti s pravom ponosna na sve nas – rekao je Novitović.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nagradiće junake – spasioce sa po 5.000 maraka nakon humane misije u Turskoj, gdje su u pravom svjetlu predstavili Srpsku.

Related Topics:

Društvo

SAMO tri odsto prirodnih dobara Srpske ZAŠTIĆENO

Trenutno je oko tri odsto teritorije Republike Srpske pod pravnom zaštitom, a iako je u planu da se i druga prirodna dobra stave pod zaštitu, to je dugotrajan proces koji može trajati i nekoliko godina.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u Registru zaštićenih prirodnih dobara, do kraja februara ove godine, 34 područja prirode u Republici Srpskoj su imala pravnu zaštitu.

“Površina pod zaštitom iznosi 73.038 hektara, što je procentualni udio od 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Zaštićena su dva rezervata prirode, po tri područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, nacionalna parka i zaštićena staništa, te 17 spomenika prirode i šest parkova prirode”, kazao je Kovačević i dodao da je u planu i proglašavanje novih područja zaštićenim.

Kako kaže, Zavod je u decembru prošle godine završio izradu Studije za proglašenje zaštite gornjeg toka rijeke Neretve, u opštini Kalinovik i Gacko.

“Trenutno je u izradi studija za proglašenje zaštite spomenika prirode Kanjon Cvrcke, opština Kneževo, a rade se multidisciplinarna istraživanja koja su neophodna za utvrđivanje vrijednosti područja za park šume oko Banjaluke, odnosno Trapiste, Starčevicu, Šibove, te za Duge njive na Trebavi, opština Modriča”, rekao je Kovačević i dodao da postoje i inicijative za stari tok rijeke Drine u Bijeljini, Kruševo brdo i rijeku Kruševicu u opštini Kotor Varoš, planinu Ozren, te kanjon Tijesno kod Banjaluke, planinu Jahorinu te rijeke Pliva i Janj u Šipovu.

Milica Končar, čija su specijalnost biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne novine” kaže da bi mnogo veća teritorija Republike Srpske, koje je prirodno bogata, trebalo da se zaštiti.

“Inače je prosjek da 10 do 30 odsto teritorije bude zaštićeno, tako da je potrebno još mnogo toga da se radi po tom pitanju. S obzirom na to da je ovdje mnogo projekata gdje se vrši eksploatacija ili neka druga vrsta industrije, zbog toga je veoma bitno da imamo zaštićena područja i da se ona prepoznaju kao takva, istraže se i na kraju zaštite”, istakla je Končareva.

Ona ističe da trenutno rade na kraškim poljima i cilj im je da u nekoj daljoj budućnosti i kraško polje, koje se nalazi u okviru Srpske, bude zaštićeno, a s obzirom na to da do sada nisu prepoznata kao posebni ekološki fenomeni.

Kovačević pojašnjava da vremenski rok za proglašenje zaštićenog područja zavisi od dužine trajanja potrebnih multidisciplinarnih istraživanja, koja mogu trajati od jedne do tri godine, u zavisnosti od veličine područja, obima i vrste istraživanja, angažovanih eksperata itd.

“Dugotrajan je to postupak jer je potrebno identifikovati i valorizovati sve prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti područja, uraditi detaljan opis područja i analizu stanja. Nakon provedenih istraživanja potrebno je kroz dokument studija zaštite predložiti obuhvat sa mjerema zaštite i smjernicama za očuvanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, nakon čega taj dokument ide na dalje postupanje Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS”, dodaje on.

Pojašnjava da Ministarstvo, na osnovu ove studije, izrađuje prijedlog odluke o proglašenju područja zaštićenim i oba dokumenta stavlja na javni uvid, u toku kojeg svi imaju pravo da dostave komentare, primjedbe, a nakon čega ga dostavljaju Zavodu, koji je dužan da ih razmotri te sve smislene i objektivne uvaži i koriguje u tekstu studije zaštite, a Ministarstvo u tekstu prijedloga odluke.

“Nakon toga, organ nadležan za proglašenje donosi akt o proglašenju kojim se pored granica zaštićenog područja i mjera zaštite uspostavlja i upravljač. Po donesenom aktu, Zavod područje za koje je donesen akt o proglašenju upisuje u Registar zaštićenih područa i time je u cijelosti završena procedura zaštite određenog područja”, zaključuje Kovačević.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Društvo

Nikad veći uvoz polovne garderobe u BiH

Uvoz polovne odjeće u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu vrtoglavo raste, a iz second hand prodavnica kažu da je mušterija sve više te da je često problem nabaviti dovoljno odjeće koliko se prodaje.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukazuju na porast uvoza, a vlasnici radnji koji se bave prodajom to potvrđuju te ističu da su danas češće mušterije one koje imaju novca, nego oni koji kupuje iz krajnje nužde.

Prema podacima UIO, prošle godine uvezene su 4.853 tone korištene odjeće u vrijednosti od tačno 10,7 miliona KM.

Isti podaci pokazuju da je u posljednjih više od deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva miliona KM, a kada poredimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za čak tri miliona KM.

Tako je od 2010. pa do 2013. godine ova roba uvožena u prosjeku oko četiri miliona KM vrijednosti, da bi se nakon 2015. godine njen uvoz povećao na oko šest miliona KM.

Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 miliona KM, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda.

Nakon toga, 2021. godina bilježi skok na 7,9 miliona KM, što je 4.182 tone godišnje.

Veći uvoz u ovom slučaju ukazuje na veću potražnju za ovom garderobom, a ovo potvrđuju prodavnice koje kažu da je mušterija sve više.

Tako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz jednog second hand shopa koji ima poslovnice u Federaciji BiH. Kako su nam kazali, nakon pandemije promet im je povećan za pet odsto.

Zanimljivo je, kako kažu, da se odjeća sve manje kupuje iz nužde, a sve češće iz, moglo bi se reći, razonode, jer su im najčešće mušterije ljudi sa novcem koji, prema njihovim riječima, poznaju brendove i kvalitet odjeće.

“Nama su najčešće mušterije one koje poznaju kvalitet odjeće i već imaju svoje preferencije pri kupovini”, kazali su iz ove prodavnice.

Kako su dalje istakli, osjetno je povećan promet u danima vikenda kada ljudi dolaze iz inostranstva i ovdje kupuju odjeću u većim količinama.

“Ljudi se razumiju u garderobu, znaju koliko šta vrijedi i znaju šta im se sviđa i onda to namjenski traže”, kazali su oni. Kako su objasnili, svakako da cijena ipak utiče, jer ovdje se za isti novac može kupiti više stvari, a u suprotnom bi se mogao kupiti samo jedan komad garderobe.

Na pitanje šta najviše prodaju, istakli su da je tu ženska garderoba, a tu se misli na sve, pa čak i donji veš. Pored toga, velika je potražnja za sportskom opremom, najčešće ski-opremom. Pored toga, posteljine “ne mogu nabaviti dovoljno” jer se kvalitetna posteljina može više puta prati da ne izgubi značajno na kvalitetu. A, kako kažu, iznenađujuće često građani kupuju peškire.

Kako su dodali, ono što je zajedničko svim radnjama jeste sve teža nabavka određene robe, što smatraju posljedicom situacije na Zapadu, gdje prodaja polovne odjeće odavno cvijeta.

Slično su potvrdili i iz jedne radnje u Banjaluci, gdje su istakli da su im mušterije ljudi svih starosnih grupa.

“Teško je procijeniti koliko ljudi dođe. To zavisi od mnogo faktora, ali svakako ih je više”, kazali su iz jedne banjalučke radnje.

Iz jedne radnje u Sarajevu potvrdili su isto, te su istakli da ih često posjećuju mladi ljudi.

Ipak, prema svemu sudeći, kupuju zaista svi, i mladi i stariji, a kako su kazali iz ovih prodavnica, mnogo ljudi prođe u jednom danu, a nerijetke su i stalne mušterije.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Društvo

Neisplaćene plate i topli obrok: Zenički rudari štrajkaju glađu

Grupa rudara Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica stupili su danas u štrajk glađu. Razlog je neisplata plata i toplog obroka za protekli mjesec. Plate su ranije isplaćivane do 15. u mjesecu.

Za utorak rudari najavljuju proteste u kojima će ih, kako najavljuju iz sindikata, podržati i rudari iz drugih rudnika koncerna Elektroprivrede BiH u sklopu kojeg posluju.

“Petnaest članova sindikalnog odbora je trenutno u štrajku glađu. Na to smo se odlučili jer nam se niko od naše uprave (rudnika) nije obratio, da nas pita jesmo li živi, zdravi, šta i kako dalje”, kazao je Elvedin Avdić, predsjednik Sindikata radnika RMU Zenica, za Radio Slobodna Evropa(RSE).

Rudari su u petak, 24. marta, obustavili proizvodnju u dvije jame. Gradska uprava Zenice je prošle sedmice blokirala račun rudnika zbog duga za naknade prema gradu za gradsko zemljište.

Avdić nije želio komentirati informacije da rudnik posluje “u minusu”, ali je naglasio da “nas rudare to ne interesuje”.

“Nas interesuju kolektivni ugovor i plata”, kazao je Avdić za RSE. Avdić je dodao da su prošlu srijedu imali “neformalan sastanak” s gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem te da im je on obećao da će “do petka to završiti”.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović nije odgovarao na pozive RSE.

Rudari RMU Zenica su prošlo ljeto stupili u generalni štrajk, kad im je Grad Zenica takođe blokirao račun te su rudarima takođe kasnila primanja.

Grad Zenica je 20. jula 2022. deblokirao račun, a gradonačelnik Kasumović je tad obećao da “Grad Zenica do Nove godine neće ništa poduzimati po pitanju nove blokade”.

Rudnik duguje Gradu Zenici oko 2,6 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura), a Kasumović je tad kazao da će Grad Zenica oprostiti taj dug ako Elektroprivreda BiH, odnosno rudnik, isplati ta sredstva rudarima.

“Kada se raspodijeli na sve komorate, zeničkim rudarima bilo bi isplaćeno po oko 4.500 KM, plus svi doprinosi”, saopštio je tad Kasumović, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Iz Elektroprivrede su to u saopštenju nazvali “populizmom” te su ustvrdili da je “RMU Zenica Gradu Zenica uplatio, po osnovu nezakonite naknade za korištenje građevinskog zemljišta, 4,6 miliona maraka (oko 2,6 miliona evra)”, te su zatražili od Grada Zenice da “vrati nezakonito uzeti novac”.

Rudnici su među najvećim dužnicima za poreze i doprinose u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, dug RMU Zenica je krajem decembra prošle godine iznosio blizu 154 miliona maraka (oko 78 miliona evra), koliki je i dug Rudnika uglja Kreka iz Tuzle na sjeveru Bosne.

Dug Rudnika uglja Breza u središnjoj Bosni iznosio je oko 114 miliona maraka (oko 58 miliona evra).

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno