Connect with us

Društvo

Ivanjdan je toliko VELIKI PRAZNIK za koji se vjeruje da 3 puta sunce zaustavlja

Srbi danas slave veliki praznik Ivanjdan – koji je posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja.
Staro vjerovanje je da se sunce na Ivanjdan tri puta zaustavlja na nebu, a mnogi smatraju da je priroda došla do sredine ljeta.

Običaj nalaže da se ovog dana pletu vijenci od ivanjskog cvijeća i pale velike brezove vatre nazvane lile.

Ovo paljenje vatri za Ivanjdan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića, čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sija tako visoko kao letnje, ivanjdansko, niti onako toplo greje.

Voda dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana lekovita svojstva, zato se bere ljekovito bilje i pletu vijenci, koje se čuva u kući kao lijek protiv raznih bolesti.
Ivanjdan se može nazvati i Djevojačkim praznikom jer je čitav niz rituala povjeren djevojkama. U mnogim našim krajevima, noć uoči Ivandana djevojke pale ivandanjske vatre, beru cvijeće i trave, pjevaju i pletu vijence. Devojke iz Gruže palile su s večeri živu vatru ili kres, a s vencima ivandanjskog cveća celu noć su igrale i pevale. U ranu zoru su se razilazile, a svaka je nosila ugarak iz vatre, a ispleten vijenac bi stavljala na vrh kapije. Slično se radilo i u čačanskim selima. Sve se to radi u šali pa je djevojački smijeh i cika odzvanjao u noći. Ovdje se takođe vjeruje da ove noći treba hvatati svice i nositi kući.

U vinogradima se ništa ne radi. Vinogradari se čuvaju i da uđu u vinograd tri dana prije i tri dana poslije Ivanjdana. Kažu da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Gružanke devojke posade u saksiji malo žita, a na Petrovdan gledaju kako je niklo.
Ivandan se smatrao značajnim praznikom i za njega je bio vezan čitav niz obreda. Veče pred Ivandan djevojke su brale ivansko (žuto ili crveno) i petrovsko (plavo) cvijeće, stavljale ga na jedno mjesto, a zatim od tog cvijeća plele vijence koje su potom stavljale na sve zgrade, torove, vrata, njive, livade, pa i na krst u selu. Smatra se da ivandanski vijenci predstavljaju Sunce.
U istočnoj Srbiji bilje se bere uglavnom na praznike jer ljudi vjeruju da tada imaju podršku nebesa. Primarijus dr Petar Paunković, koji decenijama istražuje narodnu medicinu u Srbiji, pri Srpskom lekarskom društvu, zabeležio je i vjerovanje da se kroz vijence od upletene jovanove trave, na Ivanjdan, provlače i žene koje nemaju djecu, prenosi Stil.

Potom se kupaju u rijeci da voda odnese urok, zli usud ili bolest. Ukoliko je žena imala nekoliko uzastopnih pobačaja, na dan Svetog Jovana posećuje osobe koje nose ime Stana ili Stanka. Ako ih ima više, obilaze svaku kuću, uzimaju strukove trave iz venčića i prave svoj vjenac. Sa njim na glavi kupaju se u rijeci i vjeruju da će im sledeća trudnoća uspeti.

Kojim god povodom da su pravljeni, vjenčići od jovanove trave (Melilotus officinalis) sutradan se kače iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Vjeruje se da će štititi dom od nesreće tokom cijele naredne godine.

U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume “po Bogu i svetome Jovanu” stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na Ivanjdan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.
Srpska info

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature, a vrlo slaba kiša moguća je ponegdje na zapadu, dok na planinama može provijavati slab snijeg.

Jutro će biti oblačno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje s maglom. Na istoku će biti vrlo hladno uz umjeren dok jak mraz, a u ostalim predjelima očekuje se viša temperatura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana na sjeveru i zapadu umjeren do jak, jugozapadni i zapadni.

Minimalna temperatura vazduha od minus 14 na istoku do minus jedan na zapadu i jugu, a maksimalna od dva do osam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BIJELJINA U LEDENOM HAOSU! Nema grijanja, ulice zatrpane snijegom, smeće preplavilo grad

Grijanja u Bijeljini ponovo nema jer je sada, prema obavještenju Gradske toplane, došlo do kvara na oba kotla.

Gradska toplana je jutros preko svog sajta obavijestila korisnike, koji ovih ledenih dana muku muče sa grijanjem, da je do prekida u isporuci toplotne energije došlo zbog kvara na oba kotla.

“Svi radnici su angažovani na popravci, te očekujemo da će kvar biti otklonjen u najbržem mogućem roku”, naveli su iz Toplane.

Stanovnici Bijeljine, koji su korisnici usluga Gradske toplane, od 15. oktobra kada je počela sezona grijanja više dana su bili bez grijanja nego što ga nisu imali.

Kao objašnjenja su navodili kvarove i “nedostak uglja” iako bi Toplana sezonu grijanja trebalo da dočeka spremna, odnosno sa dovoljnom količinom uglja, ali u Bijeljini ni u januaru nisu uspjeli da ga nabave, pa su za najveći hrišćanski praznik građani bili u hladnim stanovima.

Direktor Gradske toplane Goran Vučković je prije dva dana rekao novinarima da je “situacija teška, da nedostaje uglja, da postoje kvarovi, ali da je dobra vijest da ponovo rade oba kotla”. Međutim, nakratko.

Grad Bijeljina ne muči muku samo sa grijanjem, nego i sa neočišćenim ulicama na kojima snijeg i led čekaju sunce da ih otopi, a gradonačelnik Ljubiša Petrović građanima poručuje da “dijele sudbinu regiona”.

Zbog neočišćenih ulica komunalno preduzeće ne vrši odvoz smeća i tako će, kako su najavili, trajati dok se za to ne stvore rezultati. A do tada, deponije na ulicama svakog dana sve su veće.

Nastavi čitati

Društvo

BIH KLIZI KA DEMOGRAFSKOJ KATASTROFI! Za deset godina 100.000 novih penzionera, ko će to platiti?

Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.

Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.

U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.

Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.

ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE

Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.

U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.

A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine, piše Byka.

Nastavi čitati

Aktuelno