Connect with us

Politika

JESTE LI I VI IMALI OVAKVO ISKUSTVO? Prijetnjama i ucjenama do “sigurnih” glasova

Deset, 20 ili 100 “sigurnih” glasova za moju stranku i mene, i dobićeš posao službenika na određeno vrijeme u nekom javnom preduzeću ili instituciji.
Priča koju je svako od građana čuo bar jednom od nekog svog poznanika, člana porodice ili prijatelja, pred svake izbore u Bosni i Hercegovini.

Nekom ko posmatra sa strane možda se ova priča čini kao nešto što izlazi iz rubrike “vjerovali ili ne”, ali je za BiH to postala sasvim uobičajna priča koju više niko ne dovodi u sumnju.

I upravo ti “sigurni glasovi” pominju se i u istraživanju koje je u avgustu ove godine provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ u 69 opština i gradova u BiH. Istraživanje je rađeno kako bi se utvrdio postotak direktnih i indirektnih pritisaka na birače u BiH, a rezultati su i više nego poražavajući.

Naime, gotovo 40 odsto ispitanika je izjavilo da je doživjelo neki oblik političkog pritiska, dok je blizu 30 odsto ispitanika reklo da je doživjelo politički pritisak da učestvuju u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima mimo svoje volje.

– Od oblika političkih pritisaka na birače, prednjači direktan pritisak za koga da se glasa. Zatim slijedi prisustvovanje političkim ili stranačkim događajima, pritisci na učlanjenje u stranku, posebno radi ostvarivanja određenih prava ili nuđenje ličnih benefita (najčešće zaposlenja) – navodi se u istraživanju.

Dodaje se da su ispitanici visoko postavili i politički pritisak koji se odnosi na prikupljanje “sigurnih“ glasova za stranku ili kandidata, zatim pritisak da se na društvenim mrežama podržavaju i promovišu stranke ili kandidati.

Blizu 40 odsto njih je reklo da im se dogodilo da ih neko nagovara da glasaju na određeni način, a koji su oni smatrali ili doživjeli kao neprimjerene, pod prijetnjom ili ucjenom.

Od uzimanja lične karte do zloupotrebe položaja
Ispitanici su naveli da su pritiske da glasaju na određeni način doživljavali u najvećem broju od strane svojih prijatelja ili poznanika, zatim stranačkih aktivista na poslu, stranačkih aktivista na društvenim mrežama, članova porodice, stranačkih funkcionera na položaju koji nosi uticaj, te nadređenih na poslu.

– Na pitanje „da li vam se nekada dogodilo da vas neko nagovara neprimjereno (ili prijetnjom, ucjenom i sl.), da učestvujete u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima”, 27,1 odsto ispitanika je odgovorilo pozitivno. Ono što zabrinjava u ovom odgovoru jesu pojedinačni opisi poput ”da, bilo je pokušaja od strane poslodavca, uzimanjem lične karte uoči izbora” – navodi se u istraživanju.

Neki ispitanici su odgovorili da su na njih vršeni pritisci da “zloupotrebe svoj službeni položaj na neki način (ustupanje ličnih podataka nekih korisnika kojima imaju pristup, kao što su na primjer, pristup telefonskim brojevima ako rade u telekomu, banci, poreskoj upravi, centru za socijalni rad, ili adrese birača ako imaju pristup IDDEA (CIPS podacima) i slično. Neki su naveli da su trpili pritiske u vidu ustupanja određenih prostorija samo jednoj političkoj stranci ili nezavisnom kandidatu za skupove.

Bilo je i onih koji su odgovorili da su na njih vršeni pritisci na njih u smislu “praćenja ko je izašao na izbore i izvještavanja o tome stranke”; “agitovanje da se glasa za stranku ili kandidata u radnom kolektivu”; “izjašnjavanje na „čijoj ste strani“ u okviru radnog kolektiva”; “obezbjeđivanje liste kontakata za stranku ili kandidata (npr. da ustupite svoje lične kontakte)”; “davanje sponzorstva stranačkim aktivnostima ili njihovim projektima” (npr. sportski klub kojim upravlja visoko pozicionirani funkcioner i sl.).

Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mladen Ilić smatra da rezultati istraživanja nisu realni u mjeri u kojoj se navodi.

On ističe da je broj od 40 odsto prevelik.

– Na koji način nekoga možete prisiliti da glasa za bilo koga kada uzmete u obzir činjenicu da taj neko izađe na glasačko mjesto i ima mogućnost da stavi X pored bilo kojeg imena ili političke partije. Ako neko od vas traži fotografiju glasačkog listića, a čuo sam da je bilo takvih slučajeva, prejednostavno je napraviti fotografiju da ste glasali za bilo koga – kaže Ilić za Srpskainfo.

Govoreći o fenomenu “sigurnih glasova”, on smatra da tako nešto niti je vjerodostojno niti neka stranka može da računa na te glasove.

– Dešavalo se da u raznim političkim partijama imaju “sigurne glasove” za predsjednika neke druge političke partije, što se u praksi pokaže potpuno drugačijim. Jednostavno, neke osobe iz nekih svojih ideja ili nekakve želje da napreduju kroz samu politiku dostave nekakve spiskove, da li porodice ili slično, za koga će da glasaju. Međutim, ispostavi se da ti spiskovi nisu pouzdani – kaže Ilić.

On dodaje da o priči kako stranke tjeraju ljude da prisustvuje bilo kom političkom skupu isto tako ne moraju uvijek biti pouzdane.

Bilo je slučajeva, kaže Ilić, da osobe koje rade u javnim institucijama na nivou Srpske prisustvuju skupu koji ne organizuje vlast već oni koji nisu na vlasti.

Javna tajna
On ističe da živimo u društvu u kojem je biračko tijelo polarizovano, odnosno gdje su ili apsolutno za jedne i protiv drugih, ili obrnuto.

– Na taj način svako ima izbor da glasa za koga hoće. Mislim da pritisci u politici donose samo kontra efekat jer ukoliko na bilo koga, na bilo koji način, vršite pritisak da glasa za vas ili podrži neku partiju, lako možete proizvesti kontra efekat da taj neko izađe i uradi suprotno od toga – kategoričan je Ilić.

Potpredsjednik PDP i poslanik ove stranke u NSRS, Igor Crnadak, pak, vjeruje da je procenat onih koji su doživjeli neku vrstu političkog pritiska mnogo veći od 40 odsto.

On kaže da je ovo broj onih koji su priznali pritiske, ali da je daleko veći broj onih koji to ne žele ili ne smiju da priznaju.

– Mislim da je ovo istraživanje samo potvrdilo nešto što je bila javna tajna u BiH već godinama. Dobro je da smo dobili sada jednu potvrdu u vidu istraživanja o tome – kaže Crnadak za Srpskainfo.

Petrović već obezbijedio koaliciju: Pali prvi dogovori opozicije za lokalne izbore 2024.
On smatra da je i ovo jedan od dokaza da se Izborni zakon BiH mora pod hitno mijenjati.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić kaže da nije iznenađena rezultatima istraživanja.Kao aktivni učesnik tri izborna ciklusa, Trivićeva ističe da ima jednu vrstu satisfakcije jer ni za jedan nivo za koji je bila kandidovana nije se bavila takvim stvarima.

– Svaki glas sam dobila bez bilo kakvog pritiska na glasača. Istraživanje govori u prilog nedemokratske atmosfere u kojoj se odvijaju izbori. Pritisak vrše oni koji su na vlasti jer imaju mehanizme ucjene i pritiska i to je nešto s čim sam upoznata i bez ovog istraživanja – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

Ono što je izostalo, kako dodaje ona, jesu reakcije CIK na prijave i saznanja da se to radi.

– Oni subjekti i pojedinci koji se bave time, a poznato je da u kampanjama Milorad Dodik prijetio javno penzionerima i zdravstvenim radnicima, bi trebali biti sankcionisani, pa čak i skidanjem sa liste. Ovako smo došli u situaciju da su birači naviknuti da su te stvari normalne, jer niko za takvo ponašanje nije sankcionisan, koliko je meni poznato – poručuje Trivićeva.

Poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković smatra da nije realno da je 40 odsto ispitanika reklo da je bilo prisiljeno da glasa na neki način.On ističe da svako danas ima mogućnost da bira i da bude biran, što je osnovno pravo svakog građanina.

– Ukoliko neko bude prisiljen na bilo koji način da glasa za nekog, to bi bila neka vrsta krivičnog djela, i neko bi morao da odgovara za to. Pozivam građane da ubuduće na izborima, ako imaju bilo kakvu vrstu prisile, tako nešto prijave nadležnim organima – kaže Petković za Srpskainfo.

Politika

DODIKOVA ODBRANA PODNOSI ŽALBU! Odbijeno premiještanje procesa u Banjaluku

Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podnijeće danas žalbu Sudu BiH, koji je odbio premještanje procesa protiv Dodika i v.d direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića u nadležni sud u Banjaluku, rekao je Srni advokat Goran Bubić.
Ročište u predmetu protiv Dodika i Lukića odgođeno je prošle sedmice pred Sudom BiH, nakon što je odbijen zahtjev advokatskog tima odbrane da ovaj predmet bude prebačen u Banjaluku.

Nakon odbijanja zahtjeva, tim odbrane predsjednika Srpske ima pravo žalbe.

Premještanje procesa odbrana je zatražila, između ostalog, zbog sumnje u objektivnost i nepristrasnost Suda BiH.

Dodik i Lukić, optuženi za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita, 16. oktobra na ročištu u Sudu BiH rekli su da ne razumiju optužnicu, nakon čega je konstatovano da su se optuženi izjasnili da nisu krivi.

Govoreći o pravnom osnovu da suđenje bude premješteno u Banjaluku, Bubić je ranije rekao da, prema zakonu, samo za krivično djelo protiv integriteta BiH nije moguće proces prebaciti na sud na čijem području je preduzeta radnja izvršenja.

Pravnici su istakli da Sud BiH ne bi smio već sada imati raspored narednog suđenja Dodiku zakazan za 20. decembar, kako danima stoji na sajtu Suda, jer i taj raspored prejudicira da će biti odbijena žalba po osnovu prenosa predmeta.

Tek kada se riješi po žalbi, ako se odbije žalba, može se utvrditi kalendar sljedećih glavnih pretresa, a ne ranije jer se na taj način prejudicira da će Sud odbiti žalbu.

Nastavi čitati

Politika

HELEZ PLANIRA NABAVKU oklopnih vozila, municije i minsko-eksplozivnih sredstava! SVE KOŠTA NEKOLIKO STOTINA MILIONA MARAKA

Oklopna vozila, municija i minsko-eksplozivna sredstva, helikopteri, ali i nova informaciona tehnologija samo su neke od nabavki koje namjerava da realizuje Ministarstvo odbrane BiH u idućim godinama, a za koje planira utrošiti više stotina miliona maraka.

Za sve te nabavke Ministarstvo odbrane BiH skrojilo je odluke i uputilo ih u fazu konsultacija, a nakon toga trebalo bi da se nađu na sjednici Savjeta ministara BiH.

Za nabavku oklopnih vozila Ministarstvo odbrane planira u iduće tri godine da utroši 43,14 miliona maraka, odnosno u idućoj 15 miliona te po 14,07 miliona maraka u naredne dvije godine. Novac za te namjene planiran je iz budžeta institucija BiH, ali i iz donacija.

Kada je riječ o nabavci municije i minsko-eksplozivnih sredstava za popunu rezervi Oružanih snaga (OS) nadležno ministarstvo do 2033. godine planira da utroši 156,22 miliona maraka.

– Razlog za donošenje ove odluke jeste podizanje stepena borbene spremnosti OS kroz revitalizaciju neiskorištenih resursa i potencijala BiH te njihovo stavljanje u funkciju izgradnje obrambenih sposobnosti – navedeno je u obrazloženju odluke, u kojoj stoji da će se novac za te namjene obezbijediti iz budžeta institucija BiH.

Takođe, spremljena je i izmijenjena odluka nabavke helikoptera, a u istoj je navedeno da je generalnom sekretaru Savjeta ministara upućen prijedlog odluke o odobravanju novca iz tekuće rezerve budžeta BiH za 2023. godinu za te namjene.

– Tom odlukom predviđeno je osiguranje dodatnog novca za realizaciju višegodišnjeg projekta nabavke helikoptera, što ukupno iznosi 12,47 miliona KM. Rok za realizaciju je kraj 2027. godine. Međutim, odluka koja je upućena generalnom sekretaru još uvijek nije usvojena – navedeno je u odluci.

Ministarstvo odbrane planira nabavku i nove terenske uniforme za vojnike u okviru Programa višegodišnjih kapitalnih ulaganja do 2030. godine, a procijenjena vrijednost te kupovine teška je 38,96 miliona maraka. Za te namjene je u budžetu za iduću godinu planirano 2,92 miliona maraka, a idućih godina, odnosno sve do 2030. predviđaju utrošeno po 4,64 miliona.

Pored tih planova, Ministarstvo odbrane namjerava da za nadogradnju platforme sistema elektronskog poslovanja u samom resoru, ali i OS potroši 1,50 miliona KM do kraja 2025. godine.

Najskuplja odluka koju ministarstvo na čijem je čelu Zukan Helez planira realizovati jeste višegodišnji projekat obnavljanja i modernizacija postojećih i uspostava novih sistema i servisa K4 u Ministarstvu odbrane i OS. Procijenjena vrijednost tog projekta je 375,59 miliona maraka, a rok realizacije je kraj 2032. godine.

– Moderni komunikacijski i informacioni sistem za pružanje potrebnih servisa čine ministarstvo i OS funkcionalnijim, fleksibilnijim i produktivnijim te sposobnijim da u informatičkom i komunikacijskom smislu djeluju samostalno, kao i da surađuju sa partnerima – navedeno je u obrazloženju odluke.

Ministarstvo odbrane BiH je za 2024. godinu zatražilo budžet težak čak 1,7 milijardi maraka, što je ocijenjeno kao suludo. Takođe, iz Srpske su poručili da niti jedna odluka iz Ministarstva odbrane neće proći na Savjetu ministara sve dok je Helez ministar i to zbog svih informacija koje je iznio u javnosti, a koje su demantovane i od strane nadležnih institucija.

Budžet za 2024.

Prijedlog budžeta institucija na nivou BiH još nije završen iako je iz Ministarstva finansija i trezora BiH najavljeno da će to biti do kraja novembra.

– Kako budžetski korisnici nisu dali svoje prijedloge o pitanju smanjenja troškova unutar svojih budžeta za tri procenta mi smo počeli za svaku instituciju pojedinačno to da radimo. Odnosno, samoinicijativno smanjujemo troškove – kazao je “Glasu” ministar Srđan Amidžić. Takođe, on je još ranije poručio da je zahtjev Ministarstva odbrane za 2024. veći od kompletnog budžeta svih ostalih 75 korisnika.

Nastavi čitati

Politika

GRMUŠA OŠTRIJI NEGO IKAD “Prave ljude budalama”

Potpredsjednik PDP i banjalučki odbornik, Milko Grmuša najavio je da će podnijeti inicijativu za ukidanje svih taksi koje se plaćaju za dobijanje uvjerenja o plaćenim porezima.

Grmuša kaže da je inicijativu već pripremio te da se njome traži ukidanje svih taksi koje se plaćaju za dobijanje uvjerenja o plaćenim porezima, i u Poreskoj upravi Republike Srpske, i u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

– Država trostruko pravi poštene ljude budalama. Uzima pare od ljudi koji pošteno plaćaju poreze da bi im izdala papir gdje to piše, a taj papir najčešće traži neka druga javna institucija koja bi trebala da zna tu činjenicu – kaže Grmuša.
Dodaje da umjesto da “izda zahvalnicu ljudima koji redovno plaćaju poreze, država im se smije u lice i oporezuje ih u tom trenutku kad im saopštava da su sve poreze platili”.

– Toliko para od ljudi su uzeli za digitalizaciju svega i svačega i opet međusobno birokrate ne komuniciraju i kao ne znaju ko plaća a ko ne plaća porez – zaključio je Grmuša.

Nastavi čitati

Aktuelno