Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp planira da sprovede opsežan konzervativni program u prvih 100 dana svog mandata, piše Njuzvil u današnjoj analizi.

Tramp će se vratiti u Bijelu kuću u januaru. Osvojio je 270 glasova elektorskog koledža i ključne države u trci protiv potpredsjednice Kamale Haris, četiri godine nakon što su ga glasači odbili u trci protiv predsjednika Džoa Bajdena.

Tramp je u svom govoru pobjedu nazvao “mandatom” za sprovođenje niza politika.

Podrška koju ima u Kongresu je mnogo veća nego 2016. godine

Za to će mu biti potrebna saradnja Kongresa, a republikanci u Senatu i Predstavničkom domu generalno su više naklonjeni Trampu nego kada je pobijedio 2016.

Ali još postoji nekoliko umjerenih republikanaca koji bi mogli da predstavljaju prepreku najradikalnijim dijelovima njegovog dnevnog reda.

U prvih 100 dana Trampove administracije, vjerovatno će se fokusirati na ispunjavanje nekih od svojih glavnih predizbornih obećanja o imigraciji i ekonomiji, kao i na imenovanje ključnih članova vlade.

Ekonomija i imigracija kao prioriteti Trampove administracije
Ekonomija je bila ključno pitanje koje je obezbijedilo Trampov drugi mandat, tako da će vjerovatno biti prioritet u njegovih prvih 100 dana na funkciji. Rezultati ankete su pokazali da su Amerikanci generalno nezadovoljni pravcem kojim zemlja ide, a ekonomija je bila glavni problem za Trampa tokom kampanje.

Tramp se zalaže za politiku eliminisanja poreza na napojnicu i smanjenja poreza. Prema izvještaju Aksiosove novinarke, lider republikanske većine u Predstavničkom domu Stiv Skaliz je nagovijestio da će se republikanci u Predstavničkom domu fokusirati na uvođenje poreskih olakšica, smanjenje “prekomerne regulative” i smanjenje državne potrošnje.

Tramp bi se takođe mogao fokusirati na imigraciju u prvim danima svog predsjedavanja.

Karolin Livit, Trampova portparolka, rekla je za Foks njuz ubrzo nakon što je Tramp proglašen pobjednikom da će masovne deportacije ilegalnih imigranata u zemlji biti na dnevnom redu prvog dana.

Prema izvještaju NPR-a, Tramp bi to mogao da uradi ukidanjem privremenog zaštićenog statusa, koji omogućava migrantima da legalno rade u SAD, ili korišćenjem lokalne policije za programe deportacije. Međutim, ovi napori će se vjerovatno suočiti sa mnogim izazovima.

Američki savjet za imigraciju procijenio je da će to koštati 7,3 milijarde dolara, a takve masovne deportacije će se vjerovatno suočiti sa mnogim pravnim i logističkim izazovima.

Povećanje ekstrakcije nafte
Tramp je takođe obećao da će narediti povećanje frakinga i upotrebe nafte prvog dana na funkciji.

Fraking je postao ključno pitanje u Pensilvaniji, državi koju je za dlaku osvojio.

“Želim da zatvorim granicu i bušim, bušim, bušim”, rekao je Tramp Šonu Henitiju za Foks njuz tokom mitinga prošlog decembra.

U svom memorandumu, Skaliz je takođe napisao da bi prioritet trebalo da bude „oslobađanje američke energije” tako što će se izdati mandat za prodaju zakupa, otvaranje saveznih država za “povećano istraživanje i proizvodnju energije” i ukidanje ekoloških politika iz Bajdenovog zakona o smanjenju inflacije.

Napad na “woke” agendu
Imajući na umu kulturne ratove, Tramp je takođe obećao da će prvog dana potpisati izvršnu uredbu za škole koje nameću “kritičku rasnu teoriju” ili “rodno ludilo”.

Republikanci su tražili zakon koji bi sprečio škole da raspravljaju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu sa nekim učenicima, tvrdeći da roditelji, a ne nastavnici, treba da budu odgovorni za te teme.

Najavio da će riješiti rat u Ukrajini za 24 sata
Tramp je naveo i da će pokušati da Rusiju i Ukrajinu dovede za pregovarački sto prvog dana svog predsjedavanja.

“Rusi i Ukrajinci umiru. Želim da prestanu da umiru. I uradiću to – popraviću to za 24 sata”, rekao je Tramp na skupu prošle godine.

Iako su stručnjaci skeptični da se rat može okončati prvog dana Trampovog predsjedavanja, novoizabrani predsjednik će imati široka ovlašćenja da promijeni pristup SAD Ukrajini, koju je pod Bajdenovom administracijom obilježila dosljedna podrška Kijevu u odbrani od ruske invazije koja je počela u februaru 2022

Kako rat ulazi u treću godinu, Tramp bi mogao preduzeti korake da smanji američku pomoć Ukrajini s obzirom na to da je bio kritičan prema Bajdenovom vođenju sukoba.

Ključni ljudi
Prve dane Trampovog predsjedavanja moglo bi da obilježi i imenovanje članova kabineta. Očekuje se da će uskoro početi da postavlja kandidate za buduće uloge kao što su generalni tužilac ili pozicije koje nadgledaju ministarstva finansija, odbrane i granica.

Dani nakon Trampove pobjede donijeli su najavu o jednoj od ključnih pozicija u Beloj kući, a on je svoju višu savjetnicu za kampanju Suzi Vajls imenovao za šeficu kabineta, poziciju za koju nije potrebna potvrda Senata.

Već se mnogo spekuliše o tome koga bi Tramp mogao da imenuje na ključne uloge. Kao potencijalni kandidati pojavili su se Robert F. Kenedi Mlađi, Ilon Mask, Ričard Grenel – ali Tramp nije javno govorio o svojim planovima kabineta. (Kurir.rs/Index/Newsweek)