Connect with us

Uncategorized

KAKO ĆE IZGLEDATI prvi dani Trampovog mandata “ŽELIM DA BUŠIM, BUŠIM BUŠIM”

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp planira da sprovede opsežan konzervativni program u prvih 100 dana svog mandata, piše Njuzvil u današnjoj analizi.

Tramp će se vratiti u Bijelu kuću u januaru. Osvojio je 270 glasova elektorskog koledža i ključne države u trci protiv potpredsjednice Kamale Haris, četiri godine nakon što su ga glasači odbili u trci protiv predsjednika Džoa Bajdena.

Tramp je u svom govoru pobjedu nazvao “mandatom” za sprovođenje niza politika.

Podrška koju ima u Kongresu je mnogo veća nego 2016. godine

Za to će mu biti potrebna saradnja Kongresa, a republikanci u Senatu i Predstavničkom domu generalno su više naklonjeni Trampu nego kada je pobijedio 2016.

Ali još postoji nekoliko umjerenih republikanaca koji bi mogli da predstavljaju prepreku najradikalnijim dijelovima njegovog dnevnog reda.

U prvih 100 dana Trampove administracije, vjerovatno će se fokusirati na ispunjavanje nekih od svojih glavnih predizbornih obećanja o imigraciji i ekonomiji, kao i na imenovanje ključnih članova vlade.

Ekonomija i imigracija kao prioriteti Trampove administracije
Ekonomija je bila ključno pitanje koje je obezbijedilo Trampov drugi mandat, tako da će vjerovatno biti prioritet u njegovih prvih 100 dana na funkciji. Rezultati ankete su pokazali da su Amerikanci generalno nezadovoljni pravcem kojim zemlja ide, a ekonomija je bila glavni problem za Trampa tokom kampanje.

Tramp se zalaže za politiku eliminisanja poreza na napojnicu i smanjenja poreza. Prema izvještaju Aksiosove novinarke, lider republikanske većine u Predstavničkom domu Stiv Skaliz je nagovijestio da će se republikanci u Predstavničkom domu fokusirati na uvođenje poreskih olakšica, smanjenje “prekomerne regulative” i smanjenje državne potrošnje.

Tramp bi se takođe mogao fokusirati na imigraciju u prvim danima svog predsjedavanja.

Karolin Livit, Trampova portparolka, rekla je za Foks njuz ubrzo nakon što je Tramp proglašen pobjednikom da će masovne deportacije ilegalnih imigranata u zemlji biti na dnevnom redu prvog dana.

Prema izvještaju NPR-a, Tramp bi to mogao da uradi ukidanjem privremenog zaštićenog statusa, koji omogućava migrantima da legalno rade u SAD, ili korišćenjem lokalne policije za programe deportacije. Međutim, ovi napori će se vjerovatno suočiti sa mnogim izazovima.

Američki savjet za imigraciju procijenio je da će to koštati 7,3 milijarde dolara, a takve masovne deportacije će se vjerovatno suočiti sa mnogim pravnim i logističkim izazovima.

Povećanje ekstrakcije nafte
Tramp je takođe obećao da će narediti povećanje frakinga i upotrebe nafte prvog dana na funkciji.

Fraking je postao ključno pitanje u Pensilvaniji, državi koju je za dlaku osvojio.

“Želim da zatvorim granicu i bušim, bušim, bušim”, rekao je Tramp Šonu Henitiju za Foks njuz tokom mitinga prošlog decembra.

U svom memorandumu, Skaliz je takođe napisao da bi prioritet trebalo da bude „oslobađanje američke energije” tako što će se izdati mandat za prodaju zakupa, otvaranje saveznih država za “povećano istraživanje i proizvodnju energije” i ukidanje ekoloških politika iz Bajdenovog zakona o smanjenju inflacije.

Napad na “woke” agendu
Imajući na umu kulturne ratove, Tramp je takođe obećao da će prvog dana potpisati izvršnu uredbu za škole koje nameću “kritičku rasnu teoriju” ili “rodno ludilo”.

Republikanci su tražili zakon koji bi sprečio škole da raspravljaju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu sa nekim učenicima, tvrdeći da roditelji, a ne nastavnici, treba da budu odgovorni za te teme.

Najavio da će riješiti rat u Ukrajini za 24 sata
Tramp je naveo i da će pokušati da Rusiju i Ukrajinu dovede za pregovarački sto prvog dana svog predsjedavanja.

“Rusi i Ukrajinci umiru. Želim da prestanu da umiru. I uradiću to – popraviću to za 24 sata”, rekao je Tramp na skupu prošle godine.

Iako su stručnjaci skeptični da se rat može okončati prvog dana Trampovog predsjedavanja, novoizabrani predsjednik će imati široka ovlašćenja da promijeni pristup SAD Ukrajini, koju je pod Bajdenovom administracijom obilježila dosljedna podrška Kijevu u odbrani od ruske invazije koja je počela u februaru 2022

Kako rat ulazi u treću godinu, Tramp bi mogao preduzeti korake da smanji američku pomoć Ukrajini s obzirom na to da je bio kritičan prema Bajdenovom vođenju sukoba.

Ključni ljudi
Prve dane Trampovog predsjedavanja moglo bi da obilježi i imenovanje članova kabineta. Očekuje se da će uskoro početi da postavlja kandidate za buduće uloge kao što su generalni tužilac ili pozicije koje nadgledaju ministarstva finansija, odbrane i granica.

Dani nakon Trampove pobjede donijeli su najavu o jednoj od ključnih pozicija u Beloj kući, a on je svoju višu savjetnicu za kampanju Suzi Vajls imenovao za šeficu kabineta, poziciju za koju nije potrebna potvrda Senata.

Već se mnogo spekuliše o tome koga bi Tramp mogao da imenuje na ključne uloge. Kao potencijalni kandidati pojavili su se Robert F. Kenedi Mlađi, Ilon Mask, Ričard Grenel – ali Tramp nije javno govorio o svojim planovima kabineta. (Kurir.rs/Index/Newsweek)

Uncategorized

ORBAN: Tramp potpuno izuzeo Mađarsku od sankcija SAD za KORIŠTENJE RUSKIH ENERGENATA

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.

Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.

Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.

“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.

Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.

Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.

“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.

Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.

“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.

Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:

“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”

Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.

“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.

Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.

Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.

Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.

“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.

Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Uncategorized

DRAMA U OVALNOJ SOBI! Muškarac se onesvijestio pred Trampom dok je najavljivao niže cijene lijekova

Tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sa predstavnicima farmaceutskih kompanija Novo Nordisk i Eli Lilly u Bijeloj kući, s ciljem obezbjeđivanja lijekova za mršavljenje po nižoj cijeni, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, te su mu pomogli da legne pored stola za kojim je sjedio predsjednik SAD.

Muškarac je prisustvovao događaju na kojem je Tramp objavio svoj plan smanjenja troškova lijekova za mršavljenje. Na snimku koji je objavljen vidi se kako je muškarcu pozlilo, što su primijetili ljudi pored kojih je stajao, koji su ga pridržali kada je počeo padati.

Kada je vidio da je muškarcu loše, predsjednik SAD je ustao da vidi šta se dešava, ali mu nije prilazio, dok su se oko njega već bili okupili prisutni. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari kako je predsjednik u tom trenutku izgledao nonšalantno, pak i iznervirano, prenosi Index.hr.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karolina Livit izjavila je u saopštenju da je čovjek “predstavljao” jednu od kompanija koje su bile uključene u dogovor.

– Medicinski odjel Bijele kuće brzo je reagovao i gospodin je dobro – navela je u saopštenju.

Kada su novinari kasnije ušli u prostoriju Trump im je rekao da je čovjek dobro.

– Osoba koja se onesvijestila u Ovalnoj sobi bila je jedan od gostiju Eli Lillyja i sada se osjeća odlično – rekao je izvršni direktor kompanije.

– Ako ste ikada bili u Ovalnoj sobi, dugo stojite i toplo je. Drago mi je da mogu da je medicinsko osoblje Bijele kuće odradilo odličan posao i da se on osjeća odlično, tako da nema razloga za brigu. Hvala na brizi – rekao je Dejvid Riks, predsjedavajući i izvršni direktor Eli Lillyja.

U aprilu je događaj u toj prostoriji sa dr Mehmetom Ozom prekinut nakon što se činilo da se njegova unuka onesvijestila.

Nastavi čitati

Uncategorized

“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!

Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj

To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.

– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.

Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.

– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.

Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.

– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.

– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.

Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.

Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.

– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.

Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.

– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.

Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.

– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.

On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.

– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno