Connect with us

Društvo

KAKO ĆEMO? Srpska iduće godine mora da vrati ČAK 922 MILIONA KM više duga nego u 2022.

Izdaci za otplatu duga Republike Srpske u 2023. godini iznose 922,4 miliona KM, što predstavlja uvećanje od čak 472,1 miliona KM, u odnosu na sredstva planirana drugim Rebalansom budžeta za 2022. godinu.
Odnosno, povećanje je više nego duplo u odnosu na tekuću godinu. U 2022. vratili smo 450,3 miliona maraka duga, a u 2023. moramo da vratimo 922,3 miliona.

-Projekcija izdataka za otplatu dugova je u skladu sa planom otplate ino i unutrašnjeg zaduženja, ažuriranog plana povlačenja po investicionim kreditima u 2023. godini, planiranog finansiranja budžeta za 2023. godinu, te očekivanog kretanja kamatnih stopa i deviznih kurseva u narednom periodu – navodi Vlada u obrazloženju Prijedloga budžeta RS za 2023.

Iza ovih birokratskih formulacija krije se potencijalno novo zaduženje za otplatu starih kredita. Naime, na sjednici Narodne skupštine 2. novembra, na kojoj će biti razmatran budžet, nalazi se i Odluka o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023.
Tom odlukom se odobrava dugoročno zaduživanje Srpske u maksimalnom iznosu većem od milijarde KM, preciznije do 1.080.000.000 KM.

-Sredstva iz podtačke 1) ove tačke biće upotrijebljena u skladu sa namjenama propisanim članom 14. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske – piše u toj odluci.
Dalje, u pomenutom članu 14 zakona se navodi da se Republika Srpska može dugoročno zadužiti za: finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS…

Dakle, novo dugoročno zaduženje, prema zakonu, može da bude iskorišteno i za otplatu starih dugova koji će u 2023. biti znato veće opterećenje na budžet nego ove godine.

Društvo

SITUACIJA JE OZBILJNA! Poznati detalji epidemioloških mjera u Sarajevu

Na osnovu epidemiološkog izvještaja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i njihovog prijedloga za proglašenje epidemije Leptospiroze na području KS, kao i uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, te uz saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva, ministar zdravstva KS Enis Hasanović donio je Naredbu o proglašenju epidemije zarazne bolesti Leptospiroze za ugroženo područje, teritorij Kantona Sarajevo.

Poznati su i detalji koje epidemiološke mjere predviđaju.

“Za vrijeme trajanja epidemije zarazne bolesti Leptospiroze preduzimaju se mjere predvidene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05), i to kako slijedi: prijavljivanje, epidemiološko ispitivanje, nadzor nad oboljelim osobama, zdravstveno prosvjećivanje stanovništva, pojačana protivepidemijska deratizacija, vanredna dezinfekcija vozila javnog prevoza, pojačano pranje ulica i trotoara, povećana higijena parkova i odvoz smeća, usmjereni inspekcijski nadzor od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i provođenje drugih mjera koje naredi ministar zdravstva Kantona Sarajevo, odnosno Vlada Kantona Sarajevo, a po preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo”, navodi se u Naredbi, a prenose Nezavisne.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju da prate novonastalu situaciju, a građane pozivaju da se drže mjera po preporukama Zavoda za javno zdravstvo KS, koje se mogu pronaći na internetskoj stranici Zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

TRANSPORTERI DIŽU USTANAK Ako Vlada FBiH ne reaguje do 1. juna, slijedi javno prozivanje odgovornih!

Konzorcijum “Logistika BiH” uputio je zvanično pismo Nerminu Nikšiću, premijeru Federacije BiH zahtjevajući hitan sastanak i formiranje radne grupe za pokretanje ključnih reformskih mjera koje se odnose na fiskalni, poreski i zakonodavni okvir sektora međunarodnog drumskog transporta.

U pismu se izražava zabrinutost zbog višestrukih dopisa na koje izostaje odgovor već više od mjesec dana. Kako se navodi, i dalje su prisutni brojni apsurdi na terenu, prevoznici koji legalno obavljaju djelatnost s važećim državnim licencama bivaju sankcionisani od strane kantonalnih i federalnih inspektora, čak i prilikom prijevoza između gradova unutar Federacije, poput rute Ljubuški–Tuzla. Osim toga, vozači su kažnjavani zbog nepoštovanja kantonalnih propisa, iako postoji jasno definiran državni zakon o radu mobilnih radnika.

“Ovakva pravna fragmentacija direktno uzrokuje nepotrebne troškove, ozbiljnu pravnu nesigurnost i ometa efikasan protok roba i usluga,” navodi se u saopštenju Konzorcijuma.

Dodaju da je stanje postalo neodrživo i postavljaju rok ukoliko se do 1. juna ne postigne institucionalni pomak, Konzorcijum će 16. juna javno objaviti spisak svih institucija i pojedinaca koji su ignorisali pozive na dijalog i odbili pružiti podršku sektoru koji čini preko 90 posto unutrašnje robne distribucije u FBiH, ulaže više od 3 milijarde eura, i direktno zapošljava više od 47.000 radnika.

“U cilju konkretnog djelovanja, predložemo osam mjera koje bi predstavljale osnov za djelovanje buduće radne grupe, a to su povećanje dnevnica za vozače, izmjena Zakona o porezu na dobit, omogućavanje prenosa poreskih olakšica, uvođenje podsticaja za ekološki prihvatljiva vozila, reforma sistema fiskalizacije, priznavanje transporta kao izvozne usluge, uvođenje pisane poreske komunikacije, povrat trošarina na dizel gorivo”, navode u saopštenju.

Ističu da je potrebno da se hitno odredi termin sastanka, kako bi pokrenuli zajednički rad na rješavanju problema.

U pismu se ističe i zabrinutost zbog sve učestalije prakse da rad carinskih terminala zavisi od subjektivne procjene federalnih i kantonalnih inspektora. Takvo stanje, poručuju, uvodi nesigurnost u čitav lanac snabdijevanja i onemogućava normalno funkcionisanje tržišta.

“Sektor drumskog transporta nije samo još jedan privredni segment, on je krvotok ekonomije FBiH. Naša preduzeća žele ostati, ulagati i rasti u Bosni i Hercegovini, ali bez hitne reakcije, prijeti im gašenje, a radnoj snazi – iseljavanje”, dodaju iz Konzorcijuma.

Nastavi čitati

Društvo

TUZLANSKI AERODROM U PROBLEMU Drastičan pad putnika, Banjaluka ih pretekla prvi put nakon godina dominacije!

Aerodrom Tuzla je u aprilu ostvario 21.724 putnika što je više nego u aprilu prošle godine kada je ostvario 14.737 putnika.

Ali, to je daleko manje nego 2023. kada je imao čak 53.076 putnika.

Aerodrom je od početka godine ostvario 86.519 putnika, daleko manje od Banjaluke koja je ostvarila 134.922 putnika, iako je godinama Tuzla imala više putnika od Banjaluke, piše Zamaaero.

Nastavi čitati

Aktuelno