Connect with us

Politika

Kako je nekada moćan DNS spao na KOMPENZACIJU

Od treće partije po snazi u Republici Srpskoj do stranke koja je jedva prešla izborni cenzus i dobila četiri kompenzacijska mandata u parlamentu Republike Srpske.

Ovako izgleda put nekada moćne stranke u Srpskoj DNS u samo četiri godine, tačnije od izbora 2018. do danas.

Ova stranka je u samo četiri godine izgubila četvrtinu svojih glasača i sa trećeg mjesta pala na deveto kada je u pitanju raspored snaga političkih partija u Srpskoj.

Rascjep
Na izborima 2018. godine DNS je ostvario najbolji rezultat u istoriji svoje partije osvojivši čak 98.851 glas i u parlament Srpske ušao sa 12 poslanika.

U međuvremenu, stranka se raspala na tri dijela, napustila vlast i postala prvo dio opozicije, a potom krenula „trećim putem“.

Raspad DNS počeo je odmah nakon izbora 2018. godine kada je tu stranku napustio dio članstva, predvođeni Nedeljkom Čubrilovićem, koji su osnovali DEMOS.

Dvije godine kasnije, DNS je napustio vladajuću koaliciju i otišao u opoziciju. To je dovelo do novog cijepanja stranke, a „odmetnuti“ članovi osnivaju NPS na čijem je čelu Darko Banjac.

Tako su DNS za glasove na ovim izborima, osim drugih partija iz Srpske, konkurenciju pravile i nekadašnje partijske kolege koji su sada dio DEMOS i NPS.

Sve ovo dovelo je do toga da je DNS na izborima, 2. oktobra ove godine, osvojio četiri puta manje glasova u odnosu na izbore 2018. godine – 28.502, dok je DEMOS osvojio 34.898, a Banjčeva partija, koja je bila u koaliciji sa još dvije partije, ukupno 20.905 glasova.

Čak i ako se saberu rezultati koje su ostvarili DNS, DEMOS i NPS na ovim izborima, to je opet za skoro 20.000 glasova manje u odnosu na one koje je DNS dobio na izborima 2018. godine.

Treći put
Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da je, osim cijepanja DNS, jedan od vrlo bitnih faktora za loš izborni rezultat bio izlazak iz vlasti, prilazak opoziciji, a potom odlazak od opozicije i kretanje tim nekim trećim putem.

Međutim, „treći put“ je bio jedini logičan izlaz za DNS, jer podržati kandidate opozicije bilo je ravno samoubistvu stranke nakon svega onoga što se izdešavalo između njih, tačnije onih silnih pokušaja da dođe do nekog razgovora i dogovora. S druge strane, vraćanje opet u vlast bi definitivno značilo neku drugu vrstu političkog samoubistva – ocjenjuje Tojagić

On ističe kako je DNS uradio jedinu moguću stvar kada je u pitanju izlazak na izbore.

Tojagić kaže da je evidentno da je DNS zasmetao opozicionim kandidatima za ostvarivanje boljeg izbornog rezultata, ali je s druge strane zbog toga potrošio dvije prve „violine“ te stranke – Nenada Nešića i Radislava Jovičića.

Direktni mandati
Pitanje je, ističe Tojagić, kakav bi bio izborni rezultat da je Nešić bio kandidat za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ili Narodnoj skupštini RS, ili da je Jovičić bio kandidat u Banjaluci za NSRS.

– Mislim da bi to, ipak, bili direktni mandati i da bi definitivno ostvarili bolji rezultat od ovog koji imaju. Ovako smo imali prve dvije vedete DNS koje su, zbog prirode funkcije za koju su se kandidovali, bile prinuđene da šetaju po Srpskoj, umjesto da su se bavili dobrim izbornim rezultatom, prije svega, u svojoj izbornoj jedinici – smatra Tojagić.

On zaključuje da su ove tri stvari – raspad stranke, izlazak iz vlasti, te odlazak „trećim putem“ i kandidovanje Nešića i Jovičića za dvije inokosne funkcije, dovele do lošeg izbornog rezultata DNS.

Na pitanje gdje je nestalo skoro 20.000 glasača koji nisu glasali ni za DNS, DEMOS niti NPS, Tojagić ističe da su te glasove „pokupili“ oni koji nisu željeli da budu dio niti jedne od ove tri stranke već su se u međuvremenu pridružili nekim drugim strankama, prvenstveno SNSD.

Related Topics:

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno