Connect with us

Svijet

KAKO SUKOB IZRAELA I IRANA UTIČE NA EVROPSKU UNIJU? Četiri ključna izazova koja mogu promijeniti sudbinu Evrope

Sukob Izraela i Irana donosi energetske, bezbjednosne i političke izazove za EU

Sukob između Izraela i Irana, koji se dodatno zaoštrio posljednjih nedjelja, ne ostaje izolovan događaj na Bliskom istoku. Evropska unija, iako geografski udaljena, sve više osjeća direktne posljedice ovog konflikta — od bezbjednosnih i energetskih prijetnji, do političkih pritisaka i unutrašnjih podjela.

Iako se sukob odvija van evropskog kontinenta, njegova geopolitička i bezbjednosna sjenka sve više pada na Evropu. EU pokušava da balansira između diplomatskog angažmana, očuvanja bezbjednosti i stabilnosti tržišta, ali se suočava s realnošću da su međunarodne krize sve teže izolovane.

Evropska unija posljednjih dana ulaže diplomatske napore da smiri tenzije i spriječi dalje širenje konflikta. Visoki zvaničnici EU pozivaju na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, ali i istovremeno potvrđuju pravo Izraela na samoodbranu.

“Pozvali smo sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost i izbjegnu radnje koje bi mogle imati ozbiljne posljedice, uključujući i rizike od radioaktivnog ispuštanja,” izjavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas 17. juna, osvrćući se na zabrinutost da bi napad na iranske nuklearne objekte mogao izazvati katastrofu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dva dana ranije razgovarala je direktno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i naglasila da je “diplomatija dugoročno jedino rješenje”.

Evropska unija izdala je u subotu saopštenje, u koje je EUpravo zato imao uvid, kojim je pozvala “sve strane da poštuju međunarodno pravo, pokažu uzdržanost i uzdrže se od daljih koraka koji bi mogli da dovedu do ozbiljnih posljedica, kao što je potencijalno ispuštanje radioaktivnog materijala”. Izvori bliski diskusiji navode da je ključni dio razmatranja među državama članicama bio da li EU treba da izjavi da “Izrael ima pravo da se brani” u kontekstu svojih napada na Iran.

Inače, Izrael tvrdi da je započeo seriju napada na Iran kao preventivnu mjeru jer Teheran, navodno, razvija nuklearno oružje. Međutim, čvrstih dokaza za to nema niti ih je Izrael ponudio. Od svih zemalja Bliskog istoka, samo se za Izrael govori da posjeduje nuklearno naoružanje, ali to nikada zvanično nije potvrđeno.

Zvaničnici EU bi trebalo da raspravljaju o ovim temama i na samitu EU sljedeće nedjelje, a do tada stručni dio javnosti polemiše koje su moguće posljedice ovog sukoba po Evropu i ostatak svijeta?

Uticaj na evropsku ekonomiju
U analizi za medije, Karsten Brzeski, šef makroekonomije u ING-u, ističe da bi ozbiljnija eskalacija mogla značajno narušiti povjerenje potrošača i privrede u evrozoni. Kombinacija rastućih cijena energije i geopolitičke nesigurnosti već sada stvara pritisak na investicije i potrošnju. Prema njegovim riječima, Evropa bi se mogla suočiti sa novim talasom stagflacije, scenarijem nalik onom iz 1973. godine kada je Jomkipurski rat pokrenuo globalnu naftnu krizu i ekonomski pad.

Filip Lausberg iz Evropskog političkog centra upozorava da bi rast inflacije mogao primorati Evropsku centralnu banku da ponovo poveća kamatne stope, uprkos trenutnim naporima da se one smanje kako bi se stimulisala privreda.

“Primarni cilj ECB-a ostaje borba protiv inflacije, pa bi ponovni rast cijena mogao značiti povratak restriktivnijoj monetarnoj politici – sa negativnim posljedicama po rast i zapošljavanje”, ocjenjuje Lausberg, prenose briselski mediji.

Nuklearni scenario: Malo vjerovatan, ali ne i nezamisliv
Iako je mogućnost nuklearnog sukoba za sada ocijenjena kao niska, ona ipak nije isključena. Izrael, iako nikada nije zvanično potvrdio posjedovanje nuklearnog oružja, prema procjenama posjeduje oko 90 bojevih glava. Eskalacija koja bi uključila pokušaje Irana da eliminiše izraelsko vojno i političko rukovodstvo mogla bi dovesti do razmatranja upotrebe nuklearnog oružja.

Suzi Snajder, koordinatorka programa u Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), smatra da rizik od nuklearne eskalacije postoji, ali da nije visok – osim ako Iran ne izvede napade koji bi ozbiljno ugrozili izraelsku komandu. Ona ocjenjuje da Teheran trenutno nema kapacitet za takvu akciju, i da je to više pitanje mogućnosti nego namjere.

Energetska nesigurnost
Jedan od prvih vidljivih efekata sukoba na Evropu jeste skok cijena nafte i povećana zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Iako EU nije direktno zavisna od Iranske nafte, svaki poremećaj u Hormuškom moreuzu — jednoj od ključnih tačaka za svjetski izvoz energenata — momentalno utiče na tržišta.

Brisel je u koordinaciji sa SAD i partnerima razmotrio mere za stabilizaciju energetskog snabdijevanja i spremnost na eventualne poremećaje.

“Održavanje energetskog integriteta EU u ovakvoj situaciji je ključni prioritet,” saopšteno je iz Komisije.

Treba li Evropa da strahuje od moguće (nove) migrantske krize?
Pojačani sukob dodatno komplikuje migrantsku situaciju, posebno na južnim i istočnim granicama EU. Očekuje se da bi novi talasi migranata mogli krenuti iz Sirije, Libana i Irana, što će pojačati pritisak na zemlje poput Grčke, Italije, Bugarske i Hrvatske. Istovremeno, bezbjednosne službe širom Evrope povećale su nivo pripravnosti zbog mogućih terorističkih napada ili sabotaža povezanih s radikalnim grupama koje podržava Iran. Nova njemačka vlada već je pojačala granične ophodnje, dok su Francuska i Austrija dodatno osigurale ključne infrastrukture.

Manfred Veber, lider Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, izjavio je da “borba Izraela protiv islamskog terorizma nije samo izraelska stvar, već i evropski bezbjednosni prioritet.“

Kriza takođe testira političko jedinstvo unutar EU. Dok članice poput Njemačke i Francuske nastoje zauzeti jasan prozapadni stav i podrže Izrael, druge — naročito Mađarska i Slovačka — pozivaju na neutralniji pristup i manje uplitanje.

Poljski ministar za evropska pitanja Adam Szłapka jasno je stavio do znanja da “pokušaji mijenjanja šengenskog sistema pod pritiskom političke situacije predstavljaju korak u pogrešnom pravcu”, istovremeno ističući da su “Šengen i slobodno kretanje ljudi jedno od najvećih dostignuća EU”.

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ SLOBODNOG INTERNETA? 23 svjetska portala ukinula pristup najvećoj digitalnoj arhivi

Veliki svjetski mediji zatvorili su vrata Wayback Machine-u iz straha od vještačke inteligencije.

Čak 23 velika svjetska portala odlučila su da blokiraju pristup jednoj od najvažnijih digitalnih arhiva na internetu – Wayback Machine. Među njima su i New York Times i Reddit, što znači da korisnici više neće moći da pristupe starim verzijama tekstova ili obrisanim objavama.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj potez direktno briše dio digitalne istorije i smanjuje odgovornost medija.

Glavni razlog za ovakvu odluku leži u strahu od vještačke inteligencije. Izdavači veruju da se njihov arhivirani sadržaj koristi za treniranje AI modela bez dozvole i nadoknade. Zbog toga su počeli da postavljaju tehničke barijere koje sprečavaju Wayback Machine da čuva njihove stranice.

New York Times tvrdi da arhiviranje njihovog sadržaja krši autorska prava. Iako pravna situacija nije potpuno jasna, cilj je očigledan – potpuna kontrola nad svim objavljenim materijalom. To u praksi znači da će korisnici moći da vide samo ono što mediji odluče da ostave javno dostupnim.

Ironično, mnogi novinari upravo ovih redakcija godinama koriste Wayback Machine za istraživanja. Više od 100 poznatih novinara potpisalo je pismo podrške arhivi, upozoravajući na ozbiljne posljedice. Bez ovog alata postaje gotovo nemoguće dokazati da je neki tekst naknadno izmijenjen ili da su informacije uklonjene.

Ako se trend nastavi, veliki dio internet istorije mogao bi da nestane iza zatvorenih korporativnih sistema. Mark Grejem, direktor arhive, upozorava da zaključavanje interneta direktno utiče na razumijevanje svijeta oko nas. Trenutno ne postoji nijedna javna alternativa koja može da zamijeni ovaj izvor informacija.

Nastavi čitati

Svijet

DJEČAK PLANIRAO MASAKR: Tragovi u računaru i WhatsAppu šokirali istražioce

U računaru četrnaestogodišnjeg učenika, koji je u srijedu počinio masakr u školi u turskom Kahramanmarašu, pronađeni su dokumenti koji ukazuju da je napad bio unaprijed planiran.

Isa Aras Mersinli (14), sin bivšeg policajca i učenik osmog razreda škole u kojoj je počinio zločin, nekoliko dana prije napada sačuvao je dokument koji nagovještava njegove namjere u „skorijoj budućnosti“.

Napad koji je šokirao javnost

Podsjetimo, dječak je 15. aprila došao u školu naoružan sa pet pištolja, registrovanih na njegovog oca, i sedam okvira municije, nakon čega je počeo da puca.

Prema navodima iz istrage, najprije je nasumično pucao u hodniku, a zatim je ušao u dvije učionice, gdje je nastavio napad. Zaustavljen je tek nakon što su ga savladali nastavnici, radnik kantine i jedan od roditelja.

U napadu je ubijeno deset osoba, među kojima devet učenika i jedna nastavnica, dok je više ljudi teško ranjeno.

Žrtve i posljedice tragedije

Među stradalima su učenici Furkan Bala, Bajram Nabi Šisik, Belinaj Bojraz, Zejnep Kilič, Suranur Sevgi Kazici, Kerem Erdem Gurgor, Adnan, Gokturk Ješil i Jusuf Tarik Gul, kao i nastavnica matematike Ajla Kara.

Jedna od povrijeđenih učenica preminula je kasnije u bolnici, čime je broj žrtava porastao na deset.

Jezivi tragovi i digitalni dokazi

Tokom istrage utvrđeno je da je napadač na WhatsAppu imao fotografiju koja aludira na Eliota Rodžera, počinioca ubistava u SAD 2014. godine.

Takođe, analizom njegovog računara pronađen je dokument koji jasno ukazuje na planiranje napada.

„Pregled digitalnih materijala otkrio je dokument koji ukazuje na planirani veliki napad u bliskoj budućnosti“, saopštilo je tužilaštvo.

Istraga i hapšenja

Na mjestu zločina zaplijenjeno je pet pištolja, a utvrđeno je da su bili registrovani na ime njegovog oca, bivšeg policijskog inspektora, koji je zajedno sa majkom priveden nakon tragedije.

Policija je zaplijenila i računar i mobilni telefon napadača, a istraga je u toku.

Prema dosadašnjim nalazima, nije utvrđena povezanost sa terorizmom, već se sumnja da je napad izvršen samostalno, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno