Connect with us

Politika

Kaženjen HDZ bog trgovine mjestima u biračkim odborima

Nekoliko dana prije održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija BiH (CIK) prvi put je donijela odluku da kazni određene političke subjekte zbog kršenja zakona i trgovine mjestima u biračkim odborima.

U prethodnim izbornim ciklusima nevladine organizacije koje prate izborni proces uglavnom su prikupljale podatke na terenu, ali konkretnih kazni nije bilo jer lažno predstavljanje u biračkim odborima nije bilo prepoznato u zakonu.

4.000 KM kazne za kršenje zakona

Ova paradoksalna situacija u kojoj su političke stranke mogle da rade s biračkim odborima šta im je volja prepoznata je ove godine kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo odredbu u Izborni zakon kojom je precizno određeno kažnjavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.

Političke stranke u BiH razradile su brojne načine vršenja malverzacija, od toga da se osnivaju fiktivne političke stranke i prijavljuju za izbore u mjestima u kojima ta stranka nema ni svog općinskog ili gradskog odbora, a samo da bi na taj način dobila mjesto u biračkom odboru i potom ga istrgovala sa većim političkim strankama.

Tako se znalo dešavati da pojedini kandidati u određenim sredinama ne dobiju nijedan glas što jasno sugeriše šta je bila intencija određenog političkog subjekta na izborima koji bi trebali predstavljati praznik demokratije.

Zbog navedenog je ranije bilo i prijedloga da se mjesta u biračkim odborima dodjeljuju isključivo parlamentarnim strankama, kako bi se izbjegla mogućnost da stranka koja je tek osnovana prije godinu dana i koju niko ne poznaje u određenoj sredini prodaje mjesto u biračkom odboru većoj stranci.

No, da su velike političke stranke dobro uhodane kada je riječ o kršenju zakona, pokazale su i ove godine kada su nas uvjerile da malverzacije mogu vršiti i bez učešća fiktivnih političkih subjekata u trgovini mjestima u biračkim odborima.

Naime, prvom kaznom izrečenom od CIK-a BiH obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i u tom slučaju nisu koristile pomoć fiktivnih političkih subjekata.

Prijedlog Odluke u predmetu kršenja člana 7.3 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik i političkog subjekta Stranka demokratske akcije – SDA, bio je na dnevnom redu sjednice CIK-a održane 27. septembra u Sarajevu.

Radi se o informaciji nevladine organizacije Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” u kojoj se navodi da je Ademir Alibašić na izborima 2016. godine bio kandidat SDA, a da je izabran za predsjednika biračkog odbora SNSD-a.

“Utvrđeno je da je imenovani prihvatio dužnost člana biračkog odbora u ime SNSD-a, da je u tom momentu bio član SDA. Stekli su se uslovi da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji inače nema ni opštinske odbore u Jablanici, niti ima kandidate na bilo kojem nivou, ali se prijavio za člana biračkog odbora i dozvolio je kandidaturu u ime SDA, da bude i član biračkog odbora”, rečeno je na sjednici CIK-a.

Ovim činom je prekršen Izborni zakon BiH, čime se izriče i kazna od 4.000 KM za SDA, Alibašiću od 1.000 KM te zabrana angažovanja na biračkim mjestima na period od četiri godine, te se ukida rješenje o imenovanju odbora na ovom glasačkom mjestu.

SNSD je, zbog pogodovanja drugom političkom subjektu, kažnjen s 4.000 KM.

Dakle, ovo je jedna od dvije odluke CIK-a koje su do sada potvrđene i na Apelacionom odjelu Suda BiH.

U pomenutom predmetu Sud BiH je odbio žalbu i SNSD-a i SDA na odluku CIK-a da ih kazni.

Druga odluka CIK-a koja je do sada potvrđena na Sudu BiH je ona koja se tiče prijave podnesene protiv više stranaka.

Opet SNSD…

Centralna izborna komisija je 12. septembra zaprimila prijavu na odluku Općinske izborne komisije Stari Grad o imenovanju biračkih odbora, zbog zloupotrebe fiktivnog predstavljanja, jer su navedene osobe ustvari članovi stranke SNSD.

Tako je CIK BiH izrekao novčanu kaznu od 4.000 KM političkom subjektu Savez za demokratsku Srpsku, kaznu od 4.000 KM političkom subjektu KRUG, kaznu od 4.000 maraka Koaliciji HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP, HSPHB, HRAST, HDU i kaznu od 4.000 KM za SNSD, jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkom odboru.

Na ovu odluku CIK-a, Sudu BiH su se žalili SNSD, KRUG, Savez za DS i Koalicija kupljena oko HDZ-a, ali je Sud BiH odbio žalbu kao neosnovanu i odluka CIK-a je postala pravosnažna.

Dakle, samo iz dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH vidi se sva uigranost političkih stranaka u BiH i načini na koje vrše malverzacije u izbornom procesu.

Kao što vidimo iz priloženog, kada je riječ o kršenju zakona, padaju u vodu sve priče kako pojedine stranke ne mogu jedna s drugom. Ustvari, vidi se da fantastično sarađuju kada je to na štetu građana i kada se radi o kršenju zakona.

Osim dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH još mnogo ih je u proceduri, a imamo i neke prijave koje je CIK proglasio neosnovanim.

Podnosioci prigovora su razni, od nevladnih organizacija do političkih stranaka koje prijavljuju druge stranke kada primijete da se desila trgovina mjestima u biračkim odborima.

Zabrana rada

Tako je Transparency International BiH prijavio političke subjekte HDZ BiH, Stranka za BiH, Narodna stranka radom za boljitak, DEMOS, BPS – Sefer Halilović i NK Slavko Sekulić zbog zloupotrebe prava na učešće u biračkom odboru u općinama Ključ, Glamoč, Tešanj i Doboj, jer su uočili da se neke osobe predstavljaju u ime drugih političkih stranaka.

CIK je izrekao kaznu od 4.000 KM za Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH, dok je za Jasmina Maličevića, člana biračkog odbora u Tešnju, izrečena zabrana angažovanja za rad u organima za provođenje izbora. Navedenima je kazna izrečena jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.

CIK je donio zaključak da se obustavlja postupak protiv Narodne stranke radom za boljitak, stranke DEMOS, BPS-a i NK Slavko Sekulić.

Žalbu na ovu odluku podnijela je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, ali Sud BiH još nije odlučivao u ovom predmetu.

Na određeni broj prijava CIK čeka izjašnjenje političkih subjekata koji su prijavljeni.

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Politika

GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi

U ogledalu politike, Milorad Dodik stoji kao figura satkana od čistog prkosa. Pred kamerama i govornicama, njegova retorika grmi o liderima koji se kale u vatri, o ponosu i kičmi koja se ne savija pred stranim pritiscima

Za njegove vjerne pristaše, on je neustrašivi štit naroda – jedini političar koji ima hrabrosti da bez kompromisa brani Republiku Srpsku, držeći ključeve njene sudbine i opstanka. U tom narativu, narod ide samo za onim ko ne uzmiče, a svaka njegova pobjeda slavi se kao pobjeda cijele nacije.

Međutim, kada se ugase televizijski ekrani, iza te epske kulise pomalja se gorka stvarnost zemlje koja tiho krvari. Dok vođa i njegova politička elita uživaju u neograničenoj moći – kontrolišu budžet, pravosuđe, policiju i medije – stvarna Republika Srpska se drastično smanjuje.

Nekadašnji gradovi i sela postaju pusti, pretvarajući se u prostore bez ljudi. Narod, umoran od decenijskih obećanja, korupcije i sistema u kojem podobni dobijaju sve, a sposobni ništa, spasava se u bjekstvu preko granice.

Kritičari i ogorčeni posmatrači u tome vide vrhunski paradoks: dok se svakodnevno vodi medijska bitka za spas srpstva, stvarni narod ubrzano nestaje. Vladavina koja traje četvrt vijeka prelama se kroz prazne školske klupe i pusta ognjišta.

Za jedne heroj i spasilac, za druge nedodirljivi vladar koji uzima koliko želi dok društvo ekonomski i demografski odumire – političko nasljeđe ove ere ostaće duboko podijeljeno između mita o velikom vođi i surove istine o praznoj zemlji.

Radovan Jazić, dipl. inž. mašinstva i matematike

Nastavi čitati

Politika

PROCURIO DOKUMENT SNSD-a: Otkriven sistem pritisaka i kontrole birača pred oktobar

U javnost je procurio interni dokument banjalučkog SNSD-a koji otkriva detaljan plan praćenja, pritisaka i ucjena građana pred izbore.

Birači se dijele po bojama, a za prikupljanje glasova otvoreno se nalaže zloupotreba javnih institucija i ličnih podataka. SNSD-ova mašinerija krenula je na teren sa jasnim uputstvima: cilj je “obojiti” sve birače u crveno, a sredstva se ne biraju. Plan je da se stranački spiskovi prave preko Fonda PIO, centara za socijalni rad i Poreske uprave.

Dokument, koji potpisuje šef banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a i direktor Poreske uprave Goran Maričić, predstavlja jasnu zloupotrebu ličnih podataka i pritisak na birače, što je posao za tužilaštvo, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH. Damjan Ožegović iz ove organizacije ističe da bi postupanje po ovom dokumentu umnogome uticalo na slobodu opredjeljenja birača.

„To je predviđeno kao prekršaj i Izbornim zakonom, međutim i Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Vidjeli smo zapravo da je riječ i o imenu, prezimenu, vrlo vjerovatno i o nekim drugim ličnim podacima poput matičnog broja, eventualno adrese stanovanja i slično. Dakle, zaista je ovdje prilika da se, ukoliko je ovo zaista istina, uključi veliki broj nadležnih organa koji bi trebali da ispitaju ove nepravilnosti i da eventualno utvrde da li je došlo do kršenja u prvom redu zaštite ličnih podataka“, navodi Ožegović.

Prema procurjelom uputstvu, vladajućoj stranci su posebno važni penzioneri. Podsjećanja radi, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je još 2018. godine javno krenuo u otvorenu kupovinu njihovih glasova: „A sad su penzioneri… dobiće ovih dana jednokratnu pomoć da dođu na izbore i glasaju za nas… Ako slučajno ne glasate, mi ćemo uzeti novac pa ga vratiti.“

Kako izgleda uslovljavanje radnim mjestom najbolje znaju radnici Termoelektrane Gacko, kojima je Dodik u septembru 2018. godine otvoreno poručio: „Nemoj ko slučajno, ko je zaposlen u RiTE Gacko, da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa a radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti veoma otvoreno kažem, neću više da ih gledam tamo.“

Prema najnovijem planu, građani su danas podijeljeni u boje. Sigurni glasači su crveni, opozicioni plavi, a oni nesvrstani – bijeli. Da su ucjene oproban SNSD-ov recept za glasove, podsjeća i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

„To za mene nije nikakva novost jer pred svake opšte i lokalne izbore imate jednu bolesnu situaciju da direktori javnih preduzeća, načelnici odjeljenja jednostavno prave spisak gdje idu od radnika do radnika koji mora da se potpiše da će doći na stranački skup, da će prikupiti dovoljan broj sigurnih glasova. Ukoliko neko odbije da se potpiše, on biva izložen određenom pritisku – ‘nemoj se zamjerati, mi ćemo ponovo pobijediti, zašto ne misliš na svoju porodicu, zašto ne misliš kako ćeš vratiti kredit’“, ističe Bodiroga.

Da je ovakvim uputstvom pogažen i Ustav i zakon, upozorava doktor pravnih nauka Milan Blagojević. U svojoj analizi on ističe da je dokument dokaz debakla pravne države u kojoj institucije služe isključivo vladajućem režimu. Dijeljenjem građana na crvene, plave i bijele, zaključuje Blagojević, ogoljena je pogubna politika koja već 20 godina za sobom ostavlja pustoš i duboku, neprijateljsku podijeljenost u narodu.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno