Connect with us

Svijet

KOD NAS GA OVE ZIME NIJE NI BILO! Dio Evrope pokrio metar i po snijega

Prethodne sedmice područje Alpa u više navrata bilo je na udaru veoma obilnih padavina, uglavnom zbog uticaja ciklona sa zapada Evrope i sa centralnog Mediterana, odnosno iz Đenovskog zaliva.

Posljednji talas padavina zabilježen je tokom vikenda. Veći dio Italije pogodile su veoma jake kiše i grmljavinske oluje, pri čemu je bilo poplava i bujica. Vrlo obilnih padavina bilo je i na sjeveru Italije, pa je u podnožju Alpa palo i do 150 milimetara kiše, uz pojavu poplava i bujica.

Istovremeno, u višim predijelima Alpa na sjeveru Italije pao je veoma obilni snijeg. Sniježna granica nalazila se iznad 1000 metara nadmorske visine. Iznad 1500 metara nadmorske visine toko vikenda je lokalno palo i do metar i po snijega, pri čemu su mnogi predijeli bukvalno zatrpani snijegom. Putevi su zavijani.

Postoji opasnost i od lavina, a naročito zbog toga što je ranije već bilo obilnog snijega, pri čemu je palo pola metra snijega i pri čemu je već bilo jačih lavina.

Inače, najobilniji snijeg pao je na južnim padinama Alpa, s obzirom na to da su preovladava snažna južna strujanja i da je obilnim padavinama doprinijela i orografija.

Snijeg je ponegdje bio praćen čak i grmljavinom.

Južno strujanje donijelo je i velike količine pjeska iz Sahare, pa je na pojedinim lokacijama padao i snijeg sa česticama pustinjskog pjeska, zbog čega je on bio prljav i obojen.

Nakon Alpa i centralnog Mediterana, talas veoma obilne kiše i snažnih pljuskova sa grmljavinom zahvatio je i oblast Jadrana i Dinarida.

Početak sedmice donio je stabilizaciju vremena u oblasti Alpa, a narednih dana očekuje se i osjetnije otopljenje, ali i ogromnu opasnost od potencijalnih lavina, prenosi “Telegraf”.

Svijet

STIŽU NOVA OGRANIČENJA! Društvene mreže će uskoro biti strogo kontrolisane?

Odri Azule, generalna direktorka UNESKO-a, pozvala je na globalni dijalog kako bi se našao način da se reguliše postupanje kompanija, vlasnika društvenih mreža i ograničila njihova uloga u širenju dezinformacija.

Azule je govorila na međunarodnom skupu poslanika, novinara i aktivista civilnog društva o regulisanju društvenih mreža kao što je “X”, da bi internet bio bezbjedniji, a informacije zasnovane na činjenicama.

Na konferenciji je pokušano postavljanje smjernica koje bi pomogle regulatornim tijelima, vladama i kompanijama da se uhvate u koštac sa sadržajima koji podrivaju demokratiju i ljudska prava, a da istovremeno očuvaju slobodu izražavanja i osnaže pristup tačnim i uvjerljivim informacijama.

Azule je rekla da iz globalnog dijaloga treba da proizađu legalna sredstva i principi odgovornosti za kompanije-vlasnike društvenih mreža kako bi one djelovale za javno dobro.

“To bi umanjilo rizike koje vidimo danas, sa kojima živimo danas, sa dezinformacijama i teorijama zavjere koje se šire brže nego istina”, ukazala je ona.

Evropska unija je donijela propis koji će natjerati velike tehnološke kompanije poput “Gugla” i “Mete” da striktnije regulišu svoje platforme, da bi se korisnici u Evropi zaštitili od govora mržnje, dezinformacija i štetnog sadržaja. Taj propis o digitalnim uslugama jedan je od tri značajna evropska propisa na čijoj je meti tehnološka industrija, prenosi “Politikin magazin”.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV O KINI “Oni su u stanju da ŠTITE SEBE I SVOJE INTERESE”

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je stav Kremlja da nije neophodno komentarisati pritisak Vašingtona na Peking zbog rusko-kineskih odnosa.

“Tu apsolutno ne postoji ništa da se komentariše. Kina je jedna suverena, moćna država koja je u stanju da se brani i štiti svoje interese. U isto vrijeme, ona je naš blizak saveznik”, rekao je Peskov.

Peskov je naglasio da će Moskva i Peking nastaviti da razvijaju saradnju.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je tokom posjete Kini da će SAD preduzeti mjere ako Peking nastavi da isporučuje proizvode ruskom vojno-industrijskom kompleksu.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova u više navrata je saopštilo da Peking nije strana u sukobu u Ukrajini i da su netačne informacije da Kina vojno pomaže Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

ZAUSTAVLJENI BRODOVI SA VIŠE OD pet tona HUMANITARNE POĆI za pojas Gaze

Flota humanitarnih brodova sa više od 5.000 tona humanitarne pomoći koji su trebali da krenu za Pojas Gaze zaustavljena je jer je Gvineja Bisau donijela odluku da ukloni svoju zastavu sa jednog od plovila, saopšteno je danas iz humanitarne organizacije “Koalicija slobodarske flotile”.

“Potez brodskog registra Gvineje Bisau je čist politički potez”, navodi se u saoptšenju nakon prijema obavještenja o uklanjanju zastave sa jednog od brodova.

Flota sastavljena od tri broda trebalo je da krene iz luka u Turskoj.

Turska humanitarna fondacija je glavni organizator civilne “Koalicije slobodarske flotile” koja je sastavljena od aktivista za zaštitu ljudskih prava, uključujući advokate, ljekare i medicinske sestre.

Nastavi čitati

Aktuelno